Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizovala je za poslovnu zajednicu u Bosni i Hercegovini koferenciju o temi primjene Uredbe o prekograničnom prilagođavanju cijene uglјenika, koja je okupila više od 100 učesnika – predstavnika kompanija, institucija i drugih zainteresovanih za ovu temu.
„Donošenje Uredbe EU o mehanizmu prekograničnog plaćanja emisija ugljen dioksida (CBAM) ima direktan uticaj na konkurentnost bh. kompanija koje izvoze proizvode na tržište Evropske unije. Uredba propisuje obavezu izvještavanja o emisijama za industrije cementa, željeza i čelika, aluminija, vještačkih đubriva, električne energije i vodonika, a očekuje se i proširenje liste sektora koji će biti obuhvaćeni. Svjesni značaja ove teme, Komora je prva u našoj zemlji pokrenula edukacije iz oblasti karbonskog računovodstva i u posljednje tri godine realizovala oko 35 različitih edukacija o CBAM-u, s posebnim fokusom na karbonsko računovodstvo“, istakao je predsjednik VTK/STK BiH Ahmet Egrlić u obraćanju učesnicima.
Prisutnima se obratila i zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ljiljana Lovrić koja je istakla aktivnosti Ministarstva vezane za usklađivanje zakonskog okvira neophodnog za regulisanje ove oblasti. U nastavku su predstavljene i druge aktivnosti Ministarstva vezane za uvođenje ETS sistema i izuzimanje električne energije.
Tokom konferencije predstavljena je CBAM regulativa, aktuelne i planirane izmjene, kao i primjer CBAM izvještaja iz prakse u Bosni i Hercegovini, uz simulaciju proračuna troškova za CBAM certifikate.
U okviru događaja održana je i panel diskusija na kojoj su učestvovali: Sandra Đukanović (Vendom Laktaši), Monika Papić (Emerus Široki Brijeg), Irma Dizdar Pašalić (GSTM Travnik), Stjepan Kumrić (Lukavac Cement) i Ognjenka Lalović (VTK/STK BiH), uz moderaciju prof. dr. Azrudina Husike.
Kroz konstruktivan dijalog o tome šta ova regulativa zaista znači za domaću privredu, učesnici su se složili da i dalje postoje brojna nerazumijevanja, od toga koga se obaveze konkretno tiču, do rokova i načina izvještavanja, te da su pravovremene informacije i tehnička podrška industriji ključni faktor uspješne tranzicije.
Naglašena je potreba da institucije vlasti u Bosni i Hercegovini na svim nivoima ubrzaju aktivnosti na ispunjavanju međunarodnih obaveza koje je država preuzela, kako bi javni sektor sustigao privatni, koji već poduzima intenzivne korake ka optimizaciji procesa i primjeni zelenih poslovnih modela s ciljem očuvanja pozicije jednog od najznačajnih dobavljača tržišta Evropske unije.
Zaključeno je da je prelazak sa pasivnog čekanja na proaktivan pristup usklađivanju jedini način da kompanije izbjegnu rizike i istovremeno iskoriste prilike koje donose zelene politike EU.
