Vanjskotrgovinska razmjena BiH sa svijetom u 2019. godini

 

 

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je organizirala prezentaciju vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2019. godini, sa posebnim osvrtom na razmjenu naše zemlje sa najznačajnijim trgovinskim partnerima. O trendovima u vanjskotrgovinskoj razmjeni i poslovanju Bosne i Hercegovine sa svijetom govorili su predsjednik Komore dr.sc. Vjekoslav Vuković i ministar vanjske  trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac.

Na prezentacijama, upriličenim za medije i na prijemu za diplomatski kor i institucije u Bosni i Hercegovini, istaknuto je, između ostalog, da je izvoz iz Bosne i Hercegovine u prošloj godini iznosio 11,86 milijardi KM, a uvoz nešto manje od 20 milijardi KM.

– Pad izvoza od 3,17 posto, što je oko pola milijarde KM, nastao je među ostalim kao posljedica previsokih tarifa pri izvozu na Kosovo, gdje smo izgubili tržište od 132 miliona KM, te 300 miliona KM prometa koje je radio samo Aluminij koji nažalost ove godine nije u funkciji – kazao je Vuković.

Njemačka, Hrvatska, Srbija, Italija i Austrija još su najznačajniji partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH koja je inače najveća sa zemljama članicama EU. Kada je riječ o bh. izvozu, kako je dodao Vuković, učešće zemalja članica Evropske unije je 72 posto, zemalja CEFTA-e 17 posto, te EFTA-e 2,3 posto.

U Njemačku je izvezeno robe u vrijednosti 1,69 milijardi KM što je, kako je kazao Vuković, značajan iznos, iako je zabilježena određena stagnacija. Što se tiče Hrvatske, ukupna trgovinska razmjena je velika i ostvareno je gotovo 1,45 milijardi KM izvoza i uvoza 3,51 milijardu KM. Povećan je izvoz, ali i uvoz iz Srbije gdje su u razmjeni dominirali koks, električna energija, prehrambeni proizvodi.

Pad izvoza od 3,17 posto, pojasnio je Vuković, nije vezan samo za situacije u vezi izvoza na Kosovo i prestanka rada Aluminija, već se problemi dešavaju i u smislu pada industrijskog rasta u Njemačkoj gdje je pri tome došlo do pada potražnje određenih roba autoindustrije iz BiH. Na to je još uticala i promjena fiskalne politike u Italiji, kao i Brexit.

Neke od neophodnih mjera za smanjenje deficita i povećanje ekonomskih aktivnosti, kako je kazao Vuković, odnose se na poboljšanje stope rasta BDP-a kroz inovacije i privlačenje investicija posebno u prerađivačku industriju. Tu je i intenziviranje radova u javnoj infrastrukturi, osvajanje novih tržišta, kao i jačanje ekonomskih veza sa regionom.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac podsjetio je da je BiH od ove godine preuzela predsjedavanje CEFTA-om, te poručio kako će tražiti veći angažman BiH u CEFTA-i.
Dodao je i kako je u toku revizija odluke EU o zabrani uvoza čelika iz BiH i zemalja zapadnog Balkana dodajući kako se svi trebaju uključiti u taj postupak kako bi BiH argumentovano dokazala EU da bude izuzeta iz tih mjera.
– Takve mjere pogađaju i rudnik Ljubija i ArcelorMittal Zenica i entitetske željeznice i to je samo jedan od razloga zašto ne smijemo da šutimo na takve odluke – kazao je Košarac.
Posebno je naglasio da je za privredu BiH značajno da, uz tradicionalne trgovinske partnere poput Hrvatske, Srbije, Njemačke, ali i uz SAD, Rusiju, Kinu, Tursku, dalje radi na pronalaženju novih tržišta.
– Pronalaženje novih tržišta biće težak posao u koji se svi moramo uključiti, ali su nam za povećanje vanjskotrgovinske razmjene nova tržišta neophodna. Naše industrije poput metalske, namjenske, elektro, drvne i prehrambene industrije ali i turizam ostvaruju značajan vanjskotrgovinski promet, koji će biti još veći kada se obezbijede nova tržišta – kazao je Košarac.
Dodao je da se mora raditi i na afmiraciji stranih ulaganja, te biti odgovorniji prema privrednoj zajednici kojoj treba omogućiti razvoj i plasman na nova tržišta.
– Želimo da sačuvamo domaću privredu time što ćemo, prije svega, kroz izmjene zakona omogućiti korištenje mnogih finansijskih fondova za razvoj naše poljoprivredne, ali i drugih proizvodnji, a radićemo i na zaštiti naših interesa kroz participaciju u određenim tijelima poput CEFTA-e – naveo je Košarac.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH će, kako je naglasio, učiniti sve da BiH ove godine postane članica Svjetske trgovinske organizacije.

Više informacija o trendovima u vanjskotrgovinskoj razmjeni dostupno je u prezentaciji u prilogu.

Prezentacija 

Share This