Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, na inicijativu domaćih kompanija iz reciklažne industrije, uključila se u javnu raspravu Evropske komisije o prijedlogu isključenja metalnog otpada iz kategorija otpada koje bi Bosna i Hercegovina mogla primati iz Evropske unije, ukazujući na moguće posljedice predloženih izmjena za poslovanje domaćih reciklera i razvoj sektora reciklaže u Bosni i Hercegovini.
Evropska unija usvojila je novu Uredbu o pošiljkama otpada (EU) 2024/1157, kojom se uvode strožija pravila za prekogranično kretanje otpada, s ciljem unapređenja upravljanja otpadom, razvoja cirkularne ekonomije i sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš. Uredba predviđa i posebne uslove za izvoz određenih vrsta neopasnog otpada iz Evropske unije u zemlje koje nisu članice Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).
U okviru ovog postupka, Bosna i Hercegovina podnijela je zahtjev za nastavak uvoza pet kategorija neopasnog otpada: papira, gume, tekstila, metala i otpada koji se koristi kao alternativno gorivo (RDF). Prema informacijama Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine od 14. oktobra 2026. godine, Evropska komisija je u svom odgovoru navela da bi Bosna i Hercegovina mogla biti uvrštena na listu zemalja kojima se odobrava uvoz traženih kategorija otpada, uz izuzetak metala.
Konačna odluka Evropske komisije očekuje se nakon završetka javne rasprave, koja je trajala do 16. oktobra 2026. godine, a najkasniji rok za njeno donošenje naveden u dopisu Ministarstva je 21. novembar 2026. godine.
Podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, navedeni u dopisu Ministarstva, pokazuju da je BiH u 2023. godini izvezla ukupno 965.381 tonu odabranih tokova otpada, dok je uvoz iznosio 29.566 tona. U 2023. godini, uvoz željeznog otpada i otpada od obojenih metala u Bosnu i Hercegovinu je iznosio je 8.115 tone, od čega je iz EU 1.448,15 tona (17,8%).
Ovi podaci ukazuju na značaj reciklažne industrije i prekograničnog kretanja sekundarnih sirovina za domaću privredu. Istovremeno, mogućnost uvoza odgovarajućih vrsta metalnog otpada važna je za kompanije koje ga prerađuju i vraćaju u proizvodne tokove, čime doprinose efikasnijem korištenju resursa i razvoju cirkularne ekonomije.
Eventualno isključenje željeznog metalnog otpada i otpada obojenih metala iz kategorija koje bi se mogle uvoziti iz EU moglo bi ograničiti pristup sekundarnim sirovinama, utjecati na iskorištenost postojećih prerađivačkih kapaciteta i otežati poslovanje kompanija koje su povezane s evropskim tržištem i lancima vrijednosti.
Nakon što su se kompanije iz reciklažne industrije obratile Vanjskotrgovinskoj komori BiH sa zahtjevom da reaguje na najavljene promjene, Komora se uključila u javnu raspravu Evropske komisije i dostavila svoje primjedbe u cilju zaštite interesa šireg sektora.
U svom obraćanju Komora je ukazala na to da nedostatak sveobuhvatnih podataka ili detaljnih informacija ne bi trebao automatski značiti da privatne reciklažne kompanije ne posluju u skladu s okolišnim zahtjevima ili da nemaju kapacitete za odgovorno upravljanje otpadom. Potrebno je jasno razlikovati nedostatke u dostupnosti i izvještavanju o podacima od stvarnog stanja i okolišnih performansi pojedinačnih reciklažnih postrojenja privatnog sektora.
VTK BiH je zato pozvala Evropsku komisiju da primijeni proporcionalan pristup zasnovan na dokazima, uz mogućnost dostavljanja i razmatranja dodatnih informacija o konkretnim postrojenjima, njihovim tehničkim i operativnim kapacitetima i ispunjavanju relevantnih okolišnih zahtjeva. Komora je zatražila da se predloženo isključenje preispita prije donošenja konačne odluke.
Reagujući na inicijativu kompanija, VTK BiH je nastupila kao predstavnik interesa reciklažne industrije u cjelini, a ne pojedinačnih privrednih subjekata. Cilj je da se osigura da odluka Evropske komisije bude zasnovana na objektivnim pokazateljima i stvarnim rizicima, uz uvažavanje značaja sektora za privredu, investicije, zaposlenost i razvoj cirkularne ekonomije.
Vanjskotrgovinska komora BiH nastavit će pratiti ovaj proces i druge regulatorne inicijative Evropske unije koje mogu utjecati na poslovanje domaćih kompanija te, u okviru svojih nadležnosti, zastupati interese privrede kroz institucionalni dijalog i učešće u javnim konsultacijama.
U skladu s Uredbom (EU) 2024/1157 o pošiljkama otpada, od 21. novembra 2026. godine počinje primjena zabrane izvoza otpadne plastike iz Evropske unije u zemlje koje nisu članice OECD-a. Primjena novih pravila odvija se u fazama:
– Od 21. novembra 2026. godine, u skladu s članom 39. stavom 1. tačkom d. Uredbe, zabranjuje se izvoz otpadne plastike klasificirane pod oznakom B3011 u zemlje na koje se ne primjenjuje Odluka OECD-a o kontroli prekograničnog prometa otpadom.
– Od 21. maja 2027. godine, u skladu s članom 40. Uredbe, primjenjuje se opća zabrana izvoza neopasnog otpada namijenjenog oporabi u zemlje na koje se ne primjenjuje Odluka OECD-a o kontroli prekograničnog prometa otpadom.
Izvoz predmetnog otpada bit će dozvoljen u sljedeće zemlje: Ujedinjeno Kraljevstvo, Norvešku, Švicarsku, Island, Tursku, SAD, Kanadu, Meksiko, Čile, Kolumbiju, Kostariku, Japan, Južnu Koreju, Izrael, Australiju i Novi Zeland. Izvoz u ostale zemlje koje nisu članice OECD-a bit će zabranjen.
