Centar za odgovorno poslovanje BiH, koji djeluje u sklopu Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK/STK BiH) objavio je Zeleni barometar malih i srednjih preduzeća za 2025. godinu. Centar je uspostavljen kroz inicijativu EU za razvoj privatnog sektora u BiH, koju sufinansiraju Evropska unija i vlada SR Njemačke, a implementira GIZ.
Partner na projektu Sarajevo School of Science and Technology (SSST) sačinio je Zeleni barometar MSP koji predstavlja kontinuirani analitički instrument usmjeren na praćenje percepcija, praksi i izazova MSP u Bosni i Hercegovini u kontekstu zelene tranzicije. Istraživanje je provedeno na uzorku od 103 validna odgovora MSP iz različitih sektora i geografskih područja Bosne i Hercegovine. Metodološki kontinuitet s prethodnim ciklusom iz 2024. godine omogućio je pouzdanu komparativnu analizu i identifikaciju trendova.
„Rezultati istraživanja pokazuju umjeren, ali jasan rast svijesti MSP o implikacijama zelene tranzicije na poslovanje. U poređenju s 2024. godinom, veći broj preduzeća prepoznaje potencijalni regulatorni i tržišni uticaj zelenih politika, posebno u kontekstu izvoza i usklađivanja sa standardima Evropske unije,“ smatra Ognjenka Lalović, direktor Sektora privrede VTK/STK BiH.
Naime, 78% MSP prepoznaje zelenu tranziciju kao poslovnu priliku (u potpunosti ili djelimično), dok 73% preduzeća planira poduzimati aktivnosti povećanja efikasnosti u naredne dvije godine. Ipak, zelena tranzicija se i dalje dominantno posmatra kroz prizmu troškova i regulatornih zahtjeva, dok se njen strateški razvojni potencijal tek postepeno integrira u poslovne modele MSP.
„Čak 56% preduzeća koristi vlastita sredstva kao primarni izvor financiranja, dok grantove koristi svega 6% MSP. Spremnost za buduća ulaganja postoji, ali je jasno uvjetovana dostupnošću financijske i tehničke podrške. MSP izražavaju potrebu za kombinacijom grantova, povoljnih kredita i stručne pomoći u pripremi i implementaciji projekata, što potvrđuje da financijski instrumenti imaju ključnu ulogu u ubrzanju tranzicije,“ ističe prof.dr. Nedim Čelebić, profesor na SSST-u.
Prema istraživanju, MSP u Bosni i Hercegovini najčešće implementiraju mjere energetske efikasnosti i racionalizacije potrošnje resursa. To uključuje optimizaciju potrošnje električne energije, smanjenje otpada i efikasnije upravljanje sirovinama i vodom. Ove mjere su u velikoj mjeri motivirane smanjenjem operativnih troškova i relativno brzim povratom investicije. Primjera radi, 46% MSP investira u mjere energetske efikasnosti, dok 29% preduzeća ulaže ili planira ulagati u obnovljive izvore energije.
Kao ključne prepreke, 61% MSP navodi administrativne i pravne barijere, nedostatak znanja i ekspertize 60%, dok 57% ističe nedostatak grantova kao ključnu prepreku. Ograničeni interni kapaciteti i nedostatak ekspertize dodatno usporavaju proces tranzicije. Odsustvo značajnijih institucionalnih promjena između dva ciklusa djelimično objašnjava spor tempo napretka u pojedinim oblastima.
Rezultati Zelenog MSP barometra 2025. potvrđuju da MSP u Bosni i Hercegovini nisu pasivni akteri zelene tranzicije, već preduzeća koja se nalaze u fazi prilagođavanja i postepenog usvajanja održivih praksi. Ipak, ubrzanje procesa zahtijeva snažnije i dostupnije financijske instrumente, pojednostavljenje administrativnih procedura, jačanje tehničke i konsultantske podrške te razvoj tržišnih podsticaja i integraciju MSP u zelene lance vrijednosti. Posebno se ističe potreba za integriranim pristupom koji kombinuje financijske instrumente, tehničku podršku i razvoj tržišnih mehanizama kako bi se ubrzala implementacija zelenih investicija.
