U trgovinama u Bosni i Hercegovini potrebno je razdvojiti proizvode biljnog i životinjskog porijekla na policama kako bi se izbjeglo dovođenje krajnjih potrošača u zabludu, ali i uskladiti domaće zakonodavstvo s evropskim propisima te educirati trgovace i širu javnost. Ovo su zaključci okruglog stola o temi „Deklarisanje i razdvajanje proizvoda biljnog i životinjskog porijekla u trgovinama“ održanog u Sarajevu, u organizaciji Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
Učesnici događaja, predstavnici nadležnih institucija, prerađivača mlijeka i mliječnih prerađevina te trgovci, imali su priliku saznati više o zakonodavnom okviru i praksi označavanja proizvoda biljnog i životinjskog porijekla u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji.
Dr. sc. Marija Jukić-Grbavac, viša stručna saradnica za upravljanje rizicima, hitnim slučajevima i sljedivost u Agenciji za sigurnost hrane BiH, u svojoj prezentaciji osvrnula se na zakonodavstvo koje reguliše ovu oblast. Poseban naglasak stavljen je na usklađivanje domaćih propisa sa standardima EU, te na važnost transparentnog i tačnog označavanja proizvoda radi zaštite potrošača.
Nakon prezentacije je uslijedila diskusija o stanju na tržištu, pri čemu su istaknute najčešće nepravilnosti koje inspekcijske službe bilježe u praksi, kao i izazovi s kojima se inspektori suočavaju u svakodnevnom radu.
Tokom događaja naglašeno je, između ostalog, da Grupacija prerađivača mlijeka i mliječnih proizvoda BiH, koja djeluje pri VTK/STK BiH, već duži niz godina ukazuje i apeluje da se u prodajnim objektima trgovina fizički razdvoje police s proizvodima biljnog porijekla od polica s mliječnim proizvodima, jer je evidentno da dolazi do njihovog miješanja, što je posljedica nedostatka deklaracija ili neadekvatno prevedenih deklaracija.
Pogrešno informisanje potrošača usljed nepostojećih, netačnih ili neodgovarajućih deklaracija na proizvodima, kao i pozicioniranja biljnih proizvoda s mliječnim proizvodima, u većini slučajeva dovodi do toga da kupci nesvjesno biraju biljni sir, biljni namaz ili „mliječni napitak“, percipirajući da zaista kupuje kvalitetan mliječni proizvod ili mlijeko koje je označeno i deklarisano u skladu s navedenom pravnom regulativom. Ovim postupkom se u zabludu dovodi krajnji potrošač.
U završnom dijelu skupa, kroz otvorenu diskusiju i pitanja prisutnih, razmijenjena su mišljenja i iskustva učesnika te usvojeni zaključci koji će biti upućeni nadležnim institucijama, a odnose se na izmjene i dopune važeće legislative. Također, naglašena je potreba za razvijanjem svijesti potrošača o razlikama između ovih proizvoda putem edukacija, te u saradnji s nadležnim institucijama i udruženjima.
