U 2025. godini ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom povećan je za 2,12 milijardi KM, što potvrđuje veći intenzitet međunarodne trgovine, kao i rast ekonomskih aktivnosti i integracije s inozemnim tržištima. Vrijednost izvoza u 2025. godini iznosila je 17,42 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 882 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine. Rast izvoza predstavlja pozitivan signal i ukazuje na postepeni oporavak inostranih tržišta, prije svega glavnih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine. Vrijednost uvoza iznosila je 30,43 milijarde KM, što je za 1,24 milijardu KM više nego prethodne godine. Deficit u robnoj razmjeni povećan je za 359 miliona KM i iznosio je 13 milijardi.
Ovo je istaknuto na konferenciji za novinare u Sarajevu, na kojoj su predsjednik Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine Ahmet Egrlić i predstavnice Sektora za makroekonomski sistem, Belma Alihodžić i Amila Močević, prezentirali osnovne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje sa svijetom u 2025. godini. Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni naše zemlje sa svijetom također su prezentirani i predstavnicima diplomatskog kora u BiH, bh. institucija i kompanija.
“Tokom prošle godine je skoro 1000 naših kompanija učestvovalo u posjetama sajmovima, B2B susretima, konferencijama i edukacijama koje smo organizirali. Struktura razmjene ostaje stabilna, metalska industrija zadržava najveće učešće, dok drvna industrija ostvaruje suficit i daje značajan doprinos vanjskotrgovinskom balansu. Posebno je važno istaći snažnu povezanost sa tržištima Evropske unije i CEFTA regiona, gdje su bh. kompanije integrisane u regionalne i evropske lance vrijednosti. Rast izvoza na pojedinim tržištima, uz istovremenu potrebu daljnje diverzifikacije i jačanja konkurentnosti, ukazuje na potencijal domaće privrede da u narednom periodu dodatno unaprijedi svoju poziciju na međunarodnom tržištu”, rekao je predsjednik Egrlić.
Evropska unija ostaje ključna za bh. izvoz, a Hrvatska vodeći pojedinačni partner, dok je unutar CEFTA-e zabilježen najdinamičniji rast, što potvrđuje da regionalna tržišta postaju sve važniji prostor za plasman bh. proizvoda i izgradnju dugoročnih ekonomskih veza.
„Najznačajniji trgovinski partner naše zemlje ostaje EU, s više od 73% ukupnog izvoza i 66% ukupnog uvoza. Umjeren rast uvoza od 2,68% i snažniji rast izvoza od 5,57% potvrđuju stabilnu i intenzivnu vanjskotrgovinsku razmjenu, pri čemu je izvoz u EU povećan za 669 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom s EU iznosi 62,7%, što ukazuje na stabilan, ali i dalje deficitarana odnos, pri čemu EU zadržava poziciju ključnog partnera i glavnog pokretača bh. izvoza“, rekla je Alihodžić.
Ukupan izvoz u zemlje CEFTA regiona iznosio je 2,97 milijardi KM i veći je za 135 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iz CEFTA regiona bio 4,74 milijarde KM i veći je za 229 miliona KM. Najveći obim razmjene ostvaruje se sa Srbijom, gdje je izvezena roba u vrijednosti od 1,88 milijardi KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 4,10 milijardi KM.
„Na tržište EFTA-e izvezeno je 404,52 miliona KM i veći je za 64,5 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz je iznosio 603,16 miliona KM i veći je za 30,61 milion KM. Više od 70% ukupne razmjene sa EFTA-om ostvaruje se sa Švicarskom, gdje je izvoz dostigao 344,37 miliona KM, dok je uvoz iznosio 547,66 miliona KM. Bosna i Hercegovina je ostvarila porast izvoza na tzv. treća tržišta od 3,60% i ukupno je izvezeno 1,37 milijardi KM vrijednosti robe, dok je uvoz iznosio 4,85 milijardi KM i veći je za 9,48%. Od ovih tržišta, izvoz je jedino rastao u Tursku, dok je uvoz najviše rastao iz Kine“, rekla je Alihodžić.
Posmatrajući robnu razmjenu u sektorima privrede, evidentno je povećanje i izvoza i uvoza u skoro svim sektorima, što je direktno rezultiralo većim obimom ukupne razmjene. Struktura rasta izvoza pokazuje da BiH najbrže napreduje u sektorima energetike, elektoindustrije i automobilske industrije.
„Ukupan rast izvoza u najvećoj mjeri rezultat je snažnog povećanja izvoza električne energije, koji je porastao za 30% i potvrdio ključnu ulogu energetskog sektora u izvoznoj strukturi BiH. Značajan doprinos dali su i sektori s većom dodanom vrijednošću, prije svega rast izvoza dijelova za automobilsku industriju porastao za 13% i izolovane žice za 7%, što potvrđuje stabilnu integraciju domaćih kompanija u evropske lance snabdijevanja. Metalne konstrukcije bilježe umjeren rast od 5%, dok je izvoz namještaja blago smanjen za 2%, što ukazuje na izazove na tržištu, ali i na zadržano prisustvo bh. proizvođača u EU“, rekla je Močević.
Dodala je da nafta i naftna ulja i dalje predstavljaju najznačajnije uvozne proizvode, s vrijednošću od 2,24 milijarde KM u 2025. godini, uprkos padu od 7%.
„Uvoz automobila porastao je za 9%, a lijekova za 8%. Posebno je izražen rast uvoza električne energije od 101%, na 628,96 miliona KM, što ukazuje na energetski disbalans i potrebu za jačanjem domaćih kapaciteta. Bakrena žica, s uvozom od 471,8 miliona KM i rastom od 4%, zadržava značajnu ulogu jer se u velikoj mjeri koristi za dalju preradu i izvoz, potvrđujući integrisanost domaće industrije u međunarodne lance vrijednosti“, objasnila je Močević.
Agroindustrijski i prehrambeni sektor i dalje bilježi najveći deficit u robnoj razmjeni, koji u 2025. iznosi 4,24 milijarde KM, a rezultat je uvoza od 5,55 milijardi KM i izvoza od 1,32 milijarde KM.
„Iako deficit izgleda veliki, on je razumljiv s obzirom na ovisnost BiH o uvozu sirovina i proizvoda koji se kod nas ne proizvode. Izvoz agroindustrije rezultirao je povećanjem plasmana masti i ulja, mliječnih proizvoda i proizvoda na bazi žitarica. U uvozu prednjače meso i mesni proizvodi, sirće, alkoholi i pića, duhan, kafa, čaj, proizvodi na bazi žitarica i mliječna industrija. Agroindustrija ima prostora za dalji rast, ali za ubrzanje je potrebna i podrška domaćeg tržišta“, rekla je Močević.
Drvna industrija, kako je istaknuto, tradicionalno ostvaruje suficit u robnoj razmjeni zahvaljujući rastu izvoza i kontrolisanom uvozu. U 2025. godini izvoz je iznosio 2,60 milijardi KM, dok je uvoz bio 1,45 milijardi KM, što daje suficit od 1,15 milijardi KM. U istom periodu hemijska i farmaceutska industrija ostvarila je izvoz od 2,14 milijardi KM, što je blagi pad od 11 miliona KM ili 1%, dok je uvoz povećan na 4,66 milijardi KM, što predstavlja rast od 5%. Tekstilna industrija zabilježila je pad izvoza na 1,61 milijardu KM i smanjenje od 47,3 miliona KM, dok je uvoz iznosio 2,32 milijarde KM i bilježi pad od 31,3 miliona KM. Mineralna goriva i električna energija bilježe stabilan rast u uvozu, pri čemu uvoz naftnih ulja u 2025. iznosi 2,24 milijarde KM, dok je uvoz električne energije naglo porastao na 628,96 miliona KM, odnosno 101%.
U 2026. godini očekuje se da će vanjskotrgovinska razmjena BiH zadržati sličan tempo kao do sada, bez značajnijih oscilacija. S druge strane, rast plata, povećani priliv doznaka iz inostranstva i blago povišena inflacija mogli bi rezultirati porastom domaće potrošnje, što bi moglo povećati uvoz u narednom kvartalu. Što se tiče izvoza, predviđa se umjereni rast, ali bez većih skokova. Za veći rast ukupnog izvoza potrebno je povećati izvoz proizvoda s višom dodanom vrijednošću, posebno u sektorima prehrane, tekstila, autoindustrije, IT-a i diverzifikovati izvoz na tzv. treća tržišta, posebno na SAD, Tursku i Saudijsku Arabiju.
