Početak implementacije Evropskog EES sistema ulaska/izlaska i Evropskog sistema putnih informacija i odobravanja (ETIAS), čije uvođenje Evropska komisija najavljuje u aprilu naredne godine, dodatno će povećati zadržavanja na graničnim prijelazima i stvoriti ozbiljne probleme u organizaciji međunarodnog transporta, što će se negativno odraziti na trgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine. Prema optimističnim predviđanjima, dodatno zadržavanje na graničnim prijelazima po osobi će iznositi oko jednu minutu. Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine prva je prepoznala ovaj problem, i posljednih nekoliko godina upozoravala na važnost rješavanja ovog pitanja s konkretnim prijedlozima, svjesna činjenice da je obim razmjene sa Europskom unijom iznad 70%, kao i ekonomskih posljedica koje može izazvati njegovo nerješavanje.
S obzirom da ovo pitanje ne opterećuje samo Bosnu i Hercegovinu, nego i ostale države Zapadnog Balkana, u maju 2023. godine, na inicijativu VTK/STKBiH I Privredne komore Republike Srbije, podnijeta je inicijativa Evropskoj komisiji od strane Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana (KIF ZB), koju su potpisali predsjednici svih šest komora članica. Odgovor Evropske komisije je da svaki boravak duži od 90 dana potpada pod jurisdikciju država članica EU i da je za to potrebna nacionalna viza ili boravišna dozvola, ali i da je Europska komisija spremna razmatrati ovo pitanje u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.
I nakon podnošenja ove inicijative smo, u nekoliko navrata, zahtjevali pokretanje zajedničke inicijative vlada država Zapadnog Balkana prema Evropskoj komisiji, pozivajući se na odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (koji sa EU imaju potpisane sve države zapadnog Balkana) i koristeći mogućnosti koje daje i Plan rasta za zapadni Balkan.
Naime, “Unaprijeđenje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem EU”, jedan je od četiri stuba na kojem se zasniva Plan rasta, a obuhvata sedam prioritetnih akcija za integraciju u jedinstveno tržište EU, među kojima su i slobodno kretanje robe, usluga i radnika, olakšavanje cestovnog transporta i integracija u industrijski lanac nabavke.
Stoga smo na sastanku s predstavnicima Evropske komisije prije dva mjeseca u Briselu predložili uspostavu prilagođenog rješenja za Zapadni Balkan koji je trenutno u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Imajući u vidu da je Zapadni Balkan okružen granicama EU, smatramo da Zapadni Balkan ne treba posmatrati kao treću stranu i da ga treba isključiti iz EES i ETIAS sistema ili pronaći moguće rješenje za pojednostavljenje ili smanjenje administrativnih procedura kako bi se olakšao prekogranični transport i bolja integracija sa tržištem EU. Na istom sastanku, predloženo je uvođenje preciznijeg modela praćenja boravka profesionalnih vozača u Schengen zoni korištenjem novih digitalnih sistema (EES i SIS), koji omogućavaju tačno evidentiranje ulazaka i izlazaka. Na taj način bi se boravak računao u satima, a ne u danima (90 dana × 24 sata = 2160 sati), čime bi se značajno unaprijedila fleksibilnost u međunarodnom cestovnom transportu.
VTK/STK BiH će nastaviti pratiti uvođenje ovih sistema i osiguravati pravodobne i precizne informacije o njihovoj implementaciji, svjesna uticaja koji će imati na funkcioniranje međunarodnog prijevoza putnika i tereta, a u konačnici i na cjelokupnu privredu Bosne i Hercegovine.
Prioritet Komore su i aktivnosti koje se odnose na nastavak kontinuiranog djelovanja radi ubrzanja protoka na graničnim prijelazima te redefiniranja statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom, kroz otvaranje dodatnih graničnih prijelaza za sve vrste roba (Donji Svilaj/Svilaj i Izačić/Ličko Petrovo Selo), kao i graničnih prijelaza s obostranim fitosanitarnim kontrolama (Orašje/Županja, Kamensko/Kamensko i Ivanica/Gornji Brgat). Također, prioritet je i nastavak aktivnog djelovanja na osiguranju posebnog statusa profesionalnih vozača, a zbog postojanja ograničenja njihovog boravka na teritoriju Europske unije ne više od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana. Osim toga, trasnportni sektor očekuju i drugi izazovi, među kojima je prelazak na sistem elektronskih CEMT dozvola, implementacija Protokola uz Interbus, koji bi mogao pojednostaviti uvjete i postupke za uspostavljanje međunarodnog cestovnog linijskog prijevoza putnika te niz drugih promjena kroz nužno i prijeko potrebno dodatno usklađivanje prometne legislative s važećom legislativom u Evropskoj uniji, u čemu će Komora nastojati da aktivno djeluje.
