„Umjetna inteligencija i budućnost poslovanja u svjetlu AI Acta Evropske unije i zakonodavstva Bosne i Hercegovine“ je naziv edukacije održane u Sarajevu, u organizaciji Vanjskorgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine , uz podršku i u saradnji sa Fondacijom Konrad Adenauer u Bosni i Hercegovini.
U uvodnom dijelu obraćanja, pored Sabrine Teskeredžić, direktorice Instituta za edukaciju VTK/STK BiH, prisutnima se obratio i Stephan Raabe, direktor Fondacije Konrad Adenauer (KAS), koji su istaknuli važnost teme, iako je njena primjena još uvijek u razvoju u poređenju s razvijenim zemljama. Naglašeno je da je ključno povećati svijest o prednostima umjetne inteligencije (AI), ulagati u edukaciju te stvarati poticajno okruženje kroz državne i privredne inicijative, kako bi Bosna i Hercegovina mogla maksimalno iskoristiti potencijale ove tehnologije.
Razvoj umjetne inteligencije (AI), kako je istaknuto na edukaciji, značajno transformira način poslovanja na globalnom nivou. U ovom kontekstu, polaznici su imali priliku čuti da donošenje EU AI Act-a predstavlja važan korak u regulaciji AI tehnologija, što ima direktan uticaj na Bosnu i Hercegovinu, posebno zbog njene povezanosti s tržištem EU.
Edukacija je bila podijeljena na četiri tematske oblasti. Između ostalog, u prvom bloku bilo je riječi o vrstama AI sistema i njihovoj primjeni u trenutnom poslovanju i profesionalnom djelovanju, te o rizicima i prednostima koje to može donijeti. Objašnjeno je zašto AI ne može biti predmet vlasništva te kako on može činiti imovinu pojedinca ili privrednog društva. Detaljno su analizirane odredbe EU AI Act-a, kao i uvjeti korištenja usluge ChatGPT OpenAI. U kontekstu korištenja AI od strane zaposlenika i u okviru radnog odnosa, predloženo je usvajanje politike ili pravilnika za korištenje umjetne inteligencije na radnom mjestu. Bilo je govora i o prijedlogu novog Zakona o zaštiti poslovne tajne kao prava intelektualnog vlasništva te o tome kako ulaganje u prompt inženjering i razumijevanje AI sistema može biti pravno zaštićeno.
Drugi tematski blok bio je posvećen pravnim implikacijama korištenja AI za stvaranje kreativnih sadržaja. Između ostalog, odgovoreno je na pitanja može li AI biti autor, da li će rezultat korištenja AI biti pravno zaštićen i na koji način, može li ono što se pita AI (prompt) biti autorsko djelo, te da li će korisnik koji je postavio prompt imati neka prava u vezi sa rezultatima djelovanja AI. Analizirane su tekuće parnice protiv pružatelja usluge AI, pravne implikacije dizajniranja predmeta i logotipa koristeći AI, te implikacije na subsekventnu zaštitu žigom i industrijskim dizajnom. Konačno, odgovoreno je na pitanje može li AI biti izumitelj i kako se mogu zaštititi patentom izumi stvoreni uz pomoć AI.
U trećem tematskom bloku razgovaralo se o implikacijama AI na pisanje, analizu i izvršavanje ugovora, o novim „pametnim“ ugovorima koji koriste AI te o ulozi AI u Service Level Agreement-ima. Posebna pažnja posvećena je implikacijama korištenja AI na privatnost i zaštitu ličnih podataka korisnika i trećih lica u svjetlu GDPR-a EU direktive i zakonodavstva BiH, te o tome kako se pravila o zaštiti prava potrošača primjenjuju na AI. Konačno, bilo je govora o korištenju AI za savjetovanje direktora i organa privrednog društva u donošenju odluka, kao i o potencijalnoj upotrebi „robodirektora“.
Četvrti tematski blok bio je posvećen pravnim implikacijama neprimjerenog korištenja AI sistema, uključujući stvaranje „deepfakes-a“, „cheapfakes-a“ i slično, o kleveti i krivičnim djelima počinjenim pomoću AI, te o pravnim posljedicama takvog djelovanja. Posebno je obrađeno pitanje „haluciniranja“ AI i naknade štete koja može nastati kao rezultat. Konačno, vođena je diskusija o drugim etičkim, društvenim i pravnim implikacijama korištenja AI u zdravstvu, financijama, upravi i drugim oblastima.
U Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji specifičan zakon koji se direktno bavi umjetnom inteligencijom. Regulacija je zasad fragmentirana kroz postojeće zakone o zaštiti podataka, sajber sigurnost i zaštiti potrošača. S obzirom na put Bosne i Hercegovine prema članstvu u EU, očekuje se da će zakonski okvir u budućnosti biti usklađen s regulativama EU. Umjetna inteligencija nudi ogromne mogućnosti za unapređenje poslovanja, ali zahtijeva odgovoran pristup kako bi se osigurala usklađenost s postojećim i budućim zakonodavstvom.
Preporuka s održane edukacije je da bh. kompanije aktivno prate zakonodavne promjene i proaktivno prilagode svoje poslovne strategije.
Predavač na edukaciji bio je prof. dr. Haris Hasić, vanredni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku i ekspert u oblasti prava intelektualnog vlasništva.
Institut za edukaciju VTK/STK BiH prepoznaje važnost ovakvih edukacija za bh. privrednike i najavio je sljedeću edukaciju na temu „Postavljanje i poslovanje na društvenim mrežama u svjetlu EU i BiH regulative“, koja će biti održana 11.12.2024. godine u prostorijama VTK/STK BiH, u saradnji s Fondacijom Konrad Adenauer u Bosni i Hercegovini (KAS).
Više informacija možete dobiti upitom na e-mail adresu [email protected] ili pozivom na broj telefona 033/566-204.
