Povodom obilježavanja Međunarodnog dana očuvanja ozonskog omotača, u Vanjskotrgovinskoj/Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine održan je stručni skup „Od certifikacije do novih tehnologija – budućnost KGH sektora u BiH“, posvećen ključnim promjenama koje očekuju sektor grijanja, klimatizacije i rashladne tehnike.
Skup su organizovali Ozonska jedinica Bosne i Hercegovine pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Vanjskotrgovinska komora BiH – Grupacija rashladne, klima tehnike i toplotnih pumpi, uz podršku Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih nacija (UNIDO) i uz učešće predstavnika nadležnih institucija, trening centara, fakulteta, proizvođača, projektantskih i servisnih kompanija te drugih stručnjaka iz KGH sektora.
Govoreći o značaju KGH sektora i njegovoj ulozi u tranziciji ka energetski efikasnijoj i konkurentnijoj privredi, predsjednik Komore Zdravko Marinković istakao je važnost povezivanja privrede, institucija i obrazovnog sektora.
„KGH sektor je svojevrsni ‘sektor svih sektora’, jer se direktno naslanja na gotovo sve grane privrede. Zato je njegovo umrežavanje i povezivanje kompanija od posebnog značaja. Drago nam je što je Komora prije više od deset godina prepoznata kao mjesto okupljanja privrede i što je Komori ukazano povjerenje da povezuje aktere ovog sektora. Saradnja sa nadležnim institucijama, ministarstvima i obrazovnim ustanovama pokazala je koliko su važni zajednički rad i razmjena znanja. Danas, uz zaštitu ozonskog omotača, fokus je i na klimatskim promjenama, zbog čega energetska efikasnost ima sve veći značaj za dekarbonizaciju i konkurentnost bh. privrede“, rekao je predsjednik Marinković.
Poseban značaj ovogodišnjem događaju daje činjenica da se obilježava 10 godina od usvajanja Kigali amandmana na Montrealski protokol, kojim je pokrenut globalni proces postepenog smanjenja upotrebe hidrofluorougljikovodika (HFC), rashladnih sredstava sa visokim potencijalom globalnog zagrijavanja. Bosna i Hercegovina je Kigali amandman ratifikovala 2021. godine i uspješno provodi njegove odredbe kroz implementaciju KIP projekta – Plana provedbe Kigali amandmana za BiH. U okviru ovog projekta provode se aktivnosti usmjerene na unapređenje sistema kontrole HFC-a, jačanje kapaciteta institucija i sektora, edukaciju i certifikaciju servisera, kao i promociju energetski efikasnih i klimatski prihvatljivijih tehnologija. Upravo je i ova radionica održana kao jedna od aktivnosti u okviru implementacije KIP projekta.
Centralna poruka skupa bila je da tehnološka tranzicija KGH sektora ne može biti uspješna bez jasnog sistema dozvola, odgovarajućih znanja, praktičnih kompetencija i odgovornog rada svih učesnika u lancu – od projektovanja i proizvodnje, preko instalacije i puštanja u rad, do održavanja i servisiranja opreme.
Certifikacija kao osnova profesionalizacije sektora
Prvi dio skupa bio je posvećen certifikaciji servisera koji rade sa HFC rashladnim sredstvima, kao i njenoj povezanosti sa budućim sistemom dozvola za rad.
Predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske predstavili su perspektivu nadležnih institucija, dok su predstavnici trening centara Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Mašinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci govorili o ulozi obuke i praktičnog osposobljavanja servisera.
Tokom diskusije posebno je istaknuto da certifikat ne bi trebao biti samo formalna potvrda, već dokaz da serviser posjeduje teorijsko znanje, praktične vještine i sposobnost odgovornog i sigurnog rada.
U tom kontekstu, učesnici su razgovarali o potrebi jasnog povezivanja procesa: obuka → provjera znanja i praktičnih vještina → certifikat → budući sistem dozvola.
Drugi dio programa bio je usmjeren na tehnološke promjene koje već oblikuju KGH tržište. Posebno je predstavljena primjena R290 (propana) u novoj generaciji toplotnih pumpi, uz osvrt na prednosti i izazove ove tehnologije, uključujući zahtjeve koji se odnose na sigurnost pri instalaciji, održavanju i servisiranju.
Domaća iskustva u primjeni novih tehnologija predstavila je međunarodno poznata kompanija Inova iz Jajca, koja je i jedini bh. proizvođač visokoefikasnih toplotnih pumpi na propan, dok je kompanija Airvent iz Velike Kladuše otvorila pitanje energetske efikasnosti ventilacionih sistema i mogućnosti smanjenja gubitaka energije.
O razvoju toplotnih pumpi, novim tehnologijama i promjenama koje one donose za instalatere i servisere govoreno je iz perspektive kompanije Vaillant, dok je kompanija Grijanjeinvest iz Pala predstavila najčešće zablude i greške pri projektovanju KGH instalacija, uključujući pitanja odgovornosti učesnika u građenju, održavanja i servisiranja te mogućnosti smanjenja količine rashladnih sredstava kroz pravilan izbor tehničkog rješenja.
Jedan od zaključaka drugog bloka bio je da se mnogi problemi koji se kasnije pokušavaju riješiti servisiranjem zapravo mogu spriječiti mnogo ranije – kvalitetnim projektovanjem i pravilnim izborom tehničkog rješenja.
Učesnicima je predstavljeno da ne postoji jedno univerzalno ili „savršeno“ rashladno sredstvo niti savršeno tehničko rješenje. Izbor treba zasnivati na analizi prednosti i nedostataka pojedinih rješenja, uz poseban fokus na sigurnost, energetsku efikasnost, ekološki uticaj, količinu rashladnog sredstva i mogućnost kvalitetnog održavanja.
Time se pitanje zaštite ozonskog omotača i smanjenja uticaja KGH sektora na klimu povezuje sa svakodnevnim tehničkim odlukama koje donose projektanti, proizvođači, izvođači i serviseri.
„Ohrabruje činjenica da nove, energetski efikasnije i okolišno prihvatljivije tehnologije sve više zaživljavaju i u Bosni i Hercegovini. Njihova primjena, posebno tehnologija koje koriste prirodna rashladna sredstva, predstavlja važan korak u procesu smanjenja potrošnje HFC supstanci i postepenog prelaska na održivija rješenja u KGH sektoru. Upravo ovakvi primjeri iz domaće prakse pokazuju da tehnološka tranzicija nije samo globalna obaveza, već proces koji se već odvija i u našoj zemlji. To je posebno značajno u kontekstu uspješne provedbe Kigali amandmana u Bosni i Hercegovini, kroz aktivnosti Plana provedbe Kigali amandmana (KIP). Uz razvoj novih tehnologija, jednako je važno ulagati u znanje i kompetencije servisera, kako bi njihova primjena bila sigurna, efikasna i odgovorna“, rekla je Azra Rogović-Grubić, menadžer Ozonske jedinice Bosne i Hercegovine.
Obilježavanje Dana očuvanja ozonskog omotača bilo je i prilika da se šira tema zaštite okoliša poveže sa svakodnevnim radom KGH sektora.
Rashladna i klima tehnika danas predstavlja jednu od ključnih infrastruktura savremenog života – omogućava grijanje i hlađenje stambenih i poslovnih prostora, rad industrijskih procesa, očuvanje hrane i funkcionisanje brojnih sistema od kojih društvo zavisi.
Istovremeno, rastuće potrebe za hlađenjem i grijanjem uz visoku potrošnju energije i korištenje rashladnih sredstava predstavljaju izazov koji zahtijeva odgovornija i efikasnija rješenja.
Zbog toga se budućnost KGH sektora ne ogleda samo u izboru novog rashladnog sredstva ili novog uređaja, već u sposobnosti sektora da istovremeno unaprijedi znanje ljudi, kvalitet projektovanja, energetsku efikasnost, sigurnost i odgovorno rukovanje rashladnim sredstvima.
Skup je otvorio prostor za direktan razgovor između institucija i privrede o tome kako budući sistem certifikacije i dozvola treba izgledati u praksi i koje uslove treba osigurati kako bi tranzicija bila jasna, provediva i podržana od strane sektora.
Učesnici su kroz diskusiju ukazali na značaj kontinuirane saradnje nadležnih institucija, trening centara, fakulteta, proizvođača, projektantskih i servisnih kompanija, posebno u periodu ubrzane tehnološke tranzicije.
Sa skupa je poslata jasna poruka: Budućnost KGH sektora ne počinje samo novom tehnologijom. Počinje znanjem ljudi koji tu tehnologiju projektuju, ugrađuju i servisiraju.
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Grupacija rashladne, klima tehnike i toplotnih pumpi nastavit će kroz dijalog sa institucijama i privredom doprinositi unapređenju stručnih kompetencija, razmjeni iskustava i razvoju KGH sektora koji može odgovoriti na nove regulatorne, tehnološke i okolišne zahtjeve.
