Republika Poljska

Aktuelni ekonomski pokazatelji:

Najznačajnije industrijske grane:

Shodno dodanoj vrijednosti sektora, u strukturi bruto domaćeg proizvoda Poljske, primjetno je da primarni sektor jednim dijelom („poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo“) sudjeluje sa 2,75 % u spomenutoj strukturi. Najviše se oslanja upravo na grane poput poljoprivrede i to u oblastima ratarstva, voćarstva, ali i na stočarstvo.

Stočarstvo je, u dijelu uzgoja stoke – npr. svinja, pokretač rasta i(li) razvoja primarnog sektora Poljske.

Važnim segmentima šumarstva, u okviru primarnog sektora, smatra se zaštita šumskih prostranstava, obnova šuma, zaštita pojedinih biljnih vrsta i(li) prirodnih staništa animalnih vrsta kakvi su prirodni rezervati.

Dodana vrijednost sekundarnog sektora u dijelu „industrija i građevinarstvo“, u strukturi bruto domaćeg proizvoda Poljske, iznosi 30,06 %. Ovaj sektor prvenstveno čine:

• energetika;
• rudarstvo;
• brodogradnja;
• metalna industrija, mašinska industrija, elektro – industrija;
• auto – industrija;
• industrija građevinskog materijala;
• drvna industrija;
• prehrambena industrija;
• ostale

Perjanice sekundarnog sektora Poljske su energetika u segmentu rudarstva, brodogradnja, metalna, mašinska industrija, elektro – industrija, kemijska industrija, eksploatacija srebra kao i njegova obrada. Osnovu za daljnji razvoj navedenog sektora daju drvna, kartonažna i(li) papirna industrija uz već prethodno spomenute industrije.

Kada je riječ o oblastima poput niskogradnje, visokogradnje, arhitekture i(li) projektiranja, kao bitnih faktora privrednih sektora u Poljskoj, spomenuti se prema metodologiji izvora informacije svrstavaju u okvire građevinarstva.

Uslužni sektor u navedenoj „formulaciji“ (dodana vrijednost u strukturi BDP[1] – a Poljske) doprinosi sa 57,51 %. Predstavljaju ga transport (zračni – avio kompanije i aerodromi); željeznički – željezničke kompanije; brodski (brodarske kompanije i luke); cestovni – cestovni prijevoznici; logističke firme iz oblasti prometne djelatnosti; špedicija; turizam (hotelijerstvo, ugostiteljstvo, tour – operatori, …); financijska djelatnost (banke, kreditne agencije, osiguranje, …); (tele)komunikacije – teleoperateri i(li) medijske kuće; itd.

Djelatnost banaka, kao i kreditnih organizacija, garancijskih agencija i(li) osiguravajućih društva, oduvijek je u službi podizanja životnog standarda stanovništva Poljske i(li) razvoja njene privrede.

Vezano za komplementarnost privrede u Poljskoj spomenimo promociju zaštićene baštine (npr. prirodna sredina, spomenici kulture, kulturno – historijsko nasljeđe, …), te njen efekat na rast privrednih djelatnosti u okviru turizama (hotelijerstvo, ugostiteljstvo, djelatnost turističkih operatera, …), kao inicijatora razvoja turističke ponude Poljske. Nudeći aranžmane za mala seoska gazdinstva i ostvarujući prihode kroz cijelu godinu, podjednako unosan tokom zimske i ljetne sezone, seoski turizam i(li) „etno sela“ postaju sve popularniji vid turizma u Poljskoj.

Izvoz/vrijednost i struktura 2000

Uvoz/vrijednost i struktura 2000

Članstvo u međunardnim organizacijama

Članstvom u dolje navedenim međunarodnim pravnim subjektima – institucija, asocijacija, organizacija:

• UN;
• WTO;
• IMF;
• IBRD;
• OECD;
• ICC;
• NATO;
• OSCE;
• Vijeće Europe;
• „Schengen Convention“;
• EU;
• EBRD;
• UNESCO;

Republika Poljska i jeste stekla određen(o)a prav(o)a i(li) priliku za učestvovanje u njihovom radu

Glavni uvozni partneri 2000

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvoz

Porez na dodanu vrijednost („PDV“) u Republici Poljskoj

Standardna stopa navedenog poreza u Republici Poljskoj, koja se primjenjuje na sve robe i(li) usluge – osim onih koji se oporezuju po sniženoj stopi ili su predmet izuzeća od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, iznosi 23 %.

Snižena stopa poreza na dodanu vrijednost iznosi 8 % i obračunava se na novine, časopise, obuću, kožarske proizvode, usluge u hotelijerstvu, ugostiteljstvu, kablovske i(li) TV licence, medicinske i(li) stomatološke usluge, te frizerske usluge. Istodobno, snižena stopa poreza od 5 % u primjeni je na pojedine prehrambene proizvode, knjige, te njima slične robe.

Izuzeće od plaćanja poreza na dodanu vrijednost primjenjuje se na transport unutar Europske unije i na međunarodni transport. U ovom segmentu isključujemo promet unutar zemlje cestovnim, kao i plovnim putevima, ali i pojedine usluge u realizaciji međunarodnog transporta.

Carine i carinska dokumentacija

Kada je riječ o carinskoj politici, carinama i(li) carinskoj dokumentaciji, neizostavno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i(li) organa Republike Poljske i(li) Europske unije.

Sukladno članstvu Republike Poljske u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji („WTO“), kao i odredbama „MFN“ režima Republike Poljske, carinske stope po ovom režimu primjenjive su prema svim trgovinskim partnerima Republike Poljske u međunarodnoj trgovini.

Iz važećih zakonodavnih legislativi partnera, „deriviranih“ u njihove zakonske regulative, uglavnom proizlazi veliki broj zahtjeva. Neophodno ih je prihvatiti, ispunjavati, ali i rješavati. Navedeno vodi reguliranju funkcioniranja tržišnih prostora, usaglašavanju međusobnih odnosa partnera, te ka poslovanju u skladu sa pravilima međunarodne trgovine. Istodobno pomaže u definiranju novih ugovornih obaveza poput sporazuma (bilateralni, multilateralni, …), pravnih akata (protokoli, memorandumi, …) i sličnih dokumenata.

Sa zakonskom regulativom, te mjerama ekonomske politike, usklađuju se i važeće procedure za implementaciju. Izvršni organi i(li) tijela dužni su provoditi mjere ovih politika (fiskalna, monetarna, …) i otvarati, odnosno dati, prostor za dijalog sa partnerima iz svih kategorija društva. Zajednički cilj izvršnih organa i njihovih partnera u dijalogu je usklađivanje različitih stavova – npr. podizanje privrednog rasta i(li) osiguranje boljeg životnog standarda.

Carinske stope Poljske po „MFN“ režimu (2022. godina) za donju klasifikaciju proizvoda su:

• „Svi proizvodi“ (5,24 %);
• „Primarni proizvodi“ (8,99 %);
• „Industrijski proizvodi“ (4,03 %)

Sukladno regulativi Europske unije, na alkoholna pića, duhan, duhanske prerađevine, duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja, električnu energiju, …, plaćaju se akcize na spomenutom tržištu.

Neophodno je poštivati i odredbe propisane u slučaju restrikcija i(li) zabrana uvoza proizvoda i(li) usluga na tržište ove države (Republika Poljska) kao članice jedinstvenog tržišta Europske unije. Restrikcije su uvedene na uvoz poljoprivrednih proizvoda, proizvoda poput željeza i(li) čelika, te na uvoz proizvoda od aluminija.

Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, uvozne carinske deklaracije, certifikata o porijeklu robe, veterinarske, (fito)sanitarne dokumentacije, kao i uvozne dozvole. Prethodno uključuje i svu ostalu, od nadležnih institucija Republike Poljske, propisanu tj. zahtjevanu i(li) dodatno (na uvid) zatraženu dokumentaciju.

Uvođenjem standarda i njihovom primjenom u proizvodnom procesu, kao i implementacijom regulative o pakiranju proizvoda, etiketiranju i(li) dodatnom označavanju proizvoda, osigurava se tehnička sigurnost proizvoda na tržištu, zdravstvena i(li) higijenska ispravnost. Primjena regulative vezane za etiketiranje na ambalaži proizvoda, poput oznake za proizvode iz organskog uzgoja, jeste istodobno i zahtjev jedinstvenog tržišta Europske unije.

Ambalaža proizvoda također je predmet zakonske regulative, pa je u svrhu ispunjenja ovog zahtjeva potrebno dostaviti dokumentaciju o neškodljivosti materijala korištenih u njenoj proizvodnji po zdravlje potrošača. Argumentiranje „blagonaklonosti“ i(li) neutralnosti spomenute ambalaže na životnu sredinu, tj. prirodno okruženje, dodatan je segment koji je neophodno ispuniti prilikom plasmana proizvoda na poljsko tržište. Uz spomenuto se neophodno upoznati i sa propisima iz oblasti marketinga i(li) oglašavanja, te mogućim vidovima promocije, proizvoda i(li) usluga na tržištu Poljske.

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Drzava

Informaciju o bilateralnoj i(li) multilateralnoj suradnji na polju međunarodnih odnosa među državama, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata (potpisani, ratificirani, oni u postupku, …) između Bosne i Hercegovine i Republike Poljske, zatražite od Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.

Tekstove bilateralnih sporazuma i(li) pravnih akata o međunarodnim ekonomskim odnosima između država, shodno potrebi za prikupljanjem materijala i(li) formiranjem informacije o odnosima između Bosne i Hercegovine i Republike Poljske, zatražite od Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Ukoliko „kreirate“ kompletnu „sliku“ o mogućnostima suradnje između Bosne i Hercegovine i Republike Poljske, tako da u slučaju Bosne i Hercegovine uzmete u obzir multilateralne sporazume – Sporazum sa zemljama sa „CEFTA“ prostora, Sporazum sa zemljama sa „EFTA“ prostora, „SSP“ i(li) ostale pravne akte, onda obratite pažnju na spomenute i(li) na slične ugovorne odnose Republike Poljske sa njenim partnerima, međunarodnim i(li) domaćim, uključenim u implementaciju ovakvih sporazuma.

Korisne adrese

• Svjetska banka;
• Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine;
• Ambasada Republike Poljske u Bosni i Hercegovini
• Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine;
• Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine