Republika Italija

Aktuelni ekonomski pokazatelji:

Najznačajnije industrijske grane:

Shodno dodanoj vrijednosti sektora, u strukturi bruto domaćeg proizvoda Italije, primjetno je da primarni sektor jednim dijelom („poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo“) sudjeluje sa 2,03 % u spomenutoj strukturi. Najviše se oslanja na grane poput poljoprivrede i to u oblastima ratarstva (npr. uzgoj riže), vinogradarstva, maslinarstva, voćarstva i(li) povrtlarstva. Grane kao što je ribarstvo, ali i šumarstvo, daju značajnu osnovu za razvoj ovog sektora privrede.

Prepoznatljivi segmenti poljoprivredne proizvodnje u Italiji, kao i njene plasteničke proizvodnje, postali su voćarstvo – uzgoj agruma i(li) sezonskog voća, povrtlarstvo – uzgoj sezonskog povrća, te neizostavan uzgoj začinskog i(li) aromatičnog bilja. Sve zastupljeniji vid proizvodnje, u ovom dijelu poljoprivrede, jeste i plantažni uzgoj navedenih kultura odnosno proizvoda.

Tradicionalni uzgoj maslina i dalje se nastavlja. Organizirano i sistematično se podižu novi maslinici i povećava broj stabala masline. Upravo se na ovakav način razvija baza za proizvodnju vrhunskog maslinovog ulja (extra kvalitet), prepoznatljivog po svojim svojstvima, ali i novi brendovi u spomenutoj kategoriji proizvoda.

Uzgojem (domaćeg) stolnog grožđa i(li) vinskih sorti grožđa, odnosno sirovina za proizvodnju (visoko)kvalitetnih i(li) vrhunskih vina, može se „pohvaliti“ i talijansko vinogradarstvo.

Uzgoj goveda, ovaca, koza, ali i svinja, ponajbliže opisuje stočarstvo kao djelatnost u Italiji. Iz prethodno spomenutog uzgoja grla i(li) stada stoke, za rad mljekarske i(li) industrije mliječnih proizvoda, mesne i(li) mesoprerađivačke industrije, crpe se potrebni resursi. Organiziranim i(li) sistemskim osnivanjem farmi i(li) privatnih gazdinstava, sa većim brojem grla i(li) sa stadima stoke krupnog i(li) sitnog zuba, vrši se uzgoj navedenog „blaga“.

Standardizirani uzgoj tovne peradi za mesnu i(li) mesoprerađivačku industriju, kao i proizvodnja konzumnih jaja, čine peradarstvo jednim od važnih faktora privrede tj. njenog primarnog sektora. Garantirani otkup proizvoda, sistematičnost i dosljednost u proizvodnji, iniciraju razvoj peradarstva u Italiji. Istodobno su trgovački lanci, veletrgovine, kao i ostali kanali prodaje, otvorili put proizvodima peradarstva ka krajnjem potrošaču.

Cjelokupnu ponudu primarnog sektora u Italiji proširuje i ribarstvo kroz lovnu sezonu ribe i(li) mekušaca, kavezni uzgoj ribljih vrsta, rakova i(li) školjki. Na ovaj način ribarstvo u Italiji obezbjeđuje i potrebnu sirovinsku osnovu za talijansku prerađivačku industriju. Ponude ove grane sastoje se od artikala namjenjenih kulinarstvu, poput očišćene i(li) već pripremljene ribe i(li) morskih plodova, čija je termička obrada obično i dovoljna za finalizaciju i(li) plasman gotovih proizvoda. Najvažniji „konzument“ ribarstva i dalje je proizvodnja ribljih prerađevina, ali i „kulinarska industrija“ Italije neupitno doprinosi njegovom rastu i(li) razvoju. Posljedično proizvodi ribarstva postaju predmet potražnje različitih kategorija kupaca, tj. potrošača, poput proizvodnih lanaca, uslužnih lanaca, kućanstava, itd.

Ipak, unutar prehrambene industrije u Italiji, tradicionalno se razvija i veliki broj brendova tj. brendiranih proizvoda iz sirovinske osnove njenog primarnog sektora.

Svakodnevno kada je riječ o stočarstvu, manji proizvođači – (visoko)kvalitetnih i(li) vrhunskih proizvoda, mesnih i(li) mliječnih „delikates“ i(li) „gurme“ proizvoda, postaju partneri u obavljanju poslovne djelatnosti velikim proizvodnim i(li) uslužnim lancima.

Uz posebnu pažnju koja se poklanja obnovi, zaštiti i(li) očuvanju šumskih resursa, unutar šumarstva, izdvajamo još i zaštitu pojedinih biljnih vrsti i(li) prirodnih staništa animalnih vrsta, ali i rad na održavanju prirodnih rezervata i(li) parkova prirode.

Dodana vrijednost sekundarnog sektora u dijelu „industrija i građevinarstvo“, u strukturi bruto domaćeg proizvoda Italije, iznosi 21,71 %. Ovaj sektor prvenstveno čine:

• brodogradnja;
• metalna industrija;
• elektro – industrija;
• auto – industrija;
• farmaceutska industrija;
• drvna industrija;
• kartonažna i(li) papirna industrija;
• tekstilna industrija;
• kožarska industrija;
• industrija građevinskih materijala;
• prehrambena industrija;
• ostale

Kada je riječ o oblastima poput niskogradnje, visokogradnje, arhitekture i(li) projektiranja, prema metodologiji korištenog izvora informacije, spomenute se svrstavaju u okvire građevinarstva.

Uslužni sektor u navedenoj „formulaciji“ (dodana vrijednost u strukturi BDP[1] – a Italije) doprinosi sa 65,60 %. Predstavljaju ga redom:

• transport i špedicija
  • zračni – avio kompanije i aerodromi;
  • željeznički – željezničke kompanije, …;
  • brodski – brodarske kompanije i luke;
  • cestovni – cestovni prijevoznici, …;
  • logističke firme iz oblasti prometne djelatnosti;
• turizam
  • hotelijerstvo;
  • ugostiteljstvo;
  • djelatnost tour – operatera;
  • promocija zaštićene kulturne baštine;
• financijska djelatnost
  • banke;
  • kreditne agencije;
  • osiguranje;
• (tele)komunikacije
  • teleoperateri;
  • medijske kuće;
• građevinske usluge (ugradnja, opremanje, …);

Djelatnost banaka, kao i kreditnih organizacija, garancijskih agencija i(li) osiguravajućih društva, oduvijek je u službi podizanja životnog standarda stanovništva Italije i(li) razvoja njene privrede.

Vezano za komplementarnost privrede u Italiji spomenimo promociju zaštićene baštine (npr. prirodna sredina, spomenici kulture, kulturno – historijsko nasljeđe, …), ali i njen efekat na rast privrednih djelatnosti u okviru turizama (hotelijerstvo, ugostiteljstvo, djelatnost turističkih operatera, …), kao inicijatora razvoja turističke ponude Italije. Nudeći aranžmane za mala seoska gazdinstva i ostvarujući prihode kroz cijelu godinu, podjednako unosan tokom zimske i ljetne sezone, seoski turizam i(li) „etno sela“ postaju sve popularniji vid turizma u Italiji. Ipak ne zaboravimo i već znane turističke destinacije i(li) resorte duž talijanske obale i u unutrašnjosti zemlje (npr. na području planinskog vijenca gorja „Alpe“).

Izvoz/vrijednost i struktura 2000

Uvoz/vrijednost i struktura 2000

Članstvo u međunardnim organizacijama

Članstvom u dolje navedenim međunarodnim pravnim subjektima – institucija, asocijacija, organizacija:

• UN;
• WTO;
• OECD;
• OSCE;
• NATO;
• ICC;
• Vijeće Europe;
• EU;
• EBRD;

Republika Italija i jeste stekla određen(o)a prav(o)a i(li) priliku za učestvovanje u njihovom radu

Glavni uvozni partneri 2000

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvoz

Porez na dodanu vrijednost („PDV“) u Republici Italiji

Standardna stopa navedenog poreza u primjeni na sve robe i(li) usluge u Republici Italiji, osim onih koji se oporezuju po sniženoj stopi ili su predmet izuzeća od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, iznosi 22 %.

Snižene stope poreza na dodanu vrijednost kreću se od 5 % do 10 %. Primjenjuju se na usluge vodosnabdjevanja, asortiman prehrambenih proizvoda, medicinske ili veterinarske lijekove, te na usluge isporuke gasa ili električne energije prilikom opskrbe i(li) napajanja potrošača. Pri tome ne treba izostaviti niti usluge vezane za transport, kao ni njegovu organizaciju, tj. njegovo nesmetano odvijanje.

Dodatno, odnosno „extra“, snižena stopa poreza na dodanu vrijednost u primjeni je na prehrambene proizvode, knjige, časopise, novine, određene lijekove, na kupovinu nove nekretnine, rekonstrukciju postojeće, ali i na umjetna gnojiva. Navedena („extra“) dodatno snižena stopa poreza na dodanu vrijednost iznosi 4 %.

Carine i carinska dokumentacija

Kada je riječ o carinskoj politici, carinama i(li) carinskoj dokumentaciji, neizostavno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i(li) organa Republike Italije i(li) Europske unije.

Sukladno članstvu Republike Italije u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji („WTO“), kao i odredbama „MFN“ režima Republike Italije, carinske stope po ovom režimu primjenjive su prema svim trgovinskim partnerima Republike Italije u međunarodnoj trgovini.

Iz važećih zakonodavnih legislativi partnera, „deriviranih“ u njihove zakonske regulative, uglavnom proizlazi veliki broj zahtjeva. Neophodno ih je prihvatiti, ispunjavati, ali i rješavati. Navedeno vodi reguliranju funkcioniranja tržišnih prostora, usaglašavanju međusobnih odnosa partnera, te ka poslovanju u skladu sa pravilima međunarodne trgovine. Istodobno pomaže u definiranju novih ugovornih obaveza poput sporazuma (bilateralni, multilateralni, …), pravnih akata (protokoli, memorandumi, …) i sličnih dokumenata.

Sa zakonskom regulativom, te mjerama ekonomske politike, usklađuju se i važeće procedure za implementaciju. Izvršni organi i(li) tijela dužni su provoditi mjere ovih politika (fiskalna, monetarna, …) i otvarati, odnosno dati, prostor za dijalog sa partnerima iz svih kategorija društva. Zajednički cilj izvršnih organa i njihovih partnera u dijalogu je usklađivanje različitih stavova – npr. podizanje privrednog rasta i(li) osiguranje boljeg životnog standarda.

Carinske stope Italije po „MFN“ režimu (2022. godina) za donju klasifikaciju proizvoda su redom:

• „Svi proizvodi“ (5,24 %);
• „Primarni proizvodi“ (8,99 %);
• „Industrijski proizvodi“ (4,03 %)

Sukladno regulativi Europske unije, na alkoholna pića, duhan, duhanske prerađevine, duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja, električnu energiju, …, plaćaju se akcize na spomenutom tržištu.

Neophodno je poštivati i odredbe propisane u slučaju restrikcija i(li) zabrana uvoza proizvoda i(li) usluga na tržište spomenute države (Republike Italije) kao članice jedinstvenog tržišta Europske unije. Restrikcije su uvedene na uvoz poljoprivrednih proizvoda, proizvoda poput željeza i(li) čelika, te na uvoz određenih proizvoda od aluminija.

Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, uvozne carinske deklaracije, certifikata o porijeklu robe, veterinarske, (fito)sanitarne dokumentacije, kao i uvozne dozvole. Prethodno uključuje i svu ostalu, od nadležnih institucija Republike Italije, propisanu tj. zahtjevanu i(li) dodatno (na uvid) zatraženu dokumentaciju.

Uvođenjem i primjenom standarda u proizvodnji, implementacijom regulative o pakiranju proizvoda, etiketiranju i(li) dodatnom označavanju proizvoda, te primjenom spomenutih u procesima pripreme, proizvodnje i(li) plasmana proizvoda, …, osigurava se tehnička sigurnost proizvoda na tržištu, zdravstvena i(li) higijenska ispravnost. Shodno tome primjenjuju se i regulative vezane za etiketiranje na ambalaži proizvoda – poput oznake za proizvode iz organskog uzgoja. Istovremeno je i sama ambalaža predmet točno određene zakonske regulative, te je u ovu svrhu neophodno pribaviti potrebnu dokumentaciju o neškodljivosti materijala korištenih u njenoj proizvodnji po zdravlje potrošača, kao i argumentirati „blagonaklonost“ i(li) neutralnost spomenutih materijala na životnu sredinu tj. prirodno okruženje. Sve skupa vodi ka otvaranju mogućnosti za promociju i(li) plasman proizvoda i(li) usluga na tržišni prostor Italije, odnosno povećava šanse za njihov izvoz. Dodatno se osvrćući na modele promocije proizvoda i(li) usluga, kao i na važeće procedure u ovom segmentu, primjetno je da se pažnja treba obratiti i na propise u oblasti marketinga i(li) oglašavanja na ovom tržištu.

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Drzava

Informaciju o bilateralnoj i(li) multilateralnoj suradnji na polju međunarodnih odnosa među državama, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata (potpisani, ratificirani, oni u postupku, …) između Bosne i Hercegovine i Republike Italije, zatražite od Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.

Tekstove bilateralnih sporazuma i(li) pravnih akata o međunarodnim ekonomskim odnosima između država, shodno potrebi za prikupljanjem materijala i(li) formiranjem informacije o odnosima između Bosne i Hercegovine i Republike Italije, zatražite od Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Ukoliko „kreirate“ kompletnu „sliku“ o mogućnostima suradnje između Bosne i Hercegovine i Republike Italije, tako da u slučaju Bosne i Hercegovine uzmete u obzir multilateralne sporazume – Sporazum sa zemljama sa „CEFTA“ prostora, Sporazum sa zemljama sa „EFTA“ prostora, „SSP“ i(li) ostale pravne akte, onda obratite pažnju i na (određene) spomenute i(li) slične ugovorne odnose Republike Italije sa njenim partnerima, međunarodnim i(li) domaćim, uključenim u implementaciju ovakvih sporazuma.

Korisne adrese

• Svjetska banka;
• Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine;
• Ambasada Republike Italije u Bosni i Hercegovini;
• Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine;
• Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine;