Republika Bugarska

Aktuelni ekonomski pokazatelji:

Najznačajnije industrijske grane:

Shodno dodanoj vrijednosti sektora, u strukturi bruto domaćeg proizvoda Bugarske, primjetno je da primarni sektor jednim dijelom („poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo“) sudjeluje sa 2,07 % u spomenutoj strukturi. Posebna pažnja se u okviru poljoprivrede poklanja ratarstvu, voćarstvu, povrtlarstvu, vinogradarstvu, ali i stočarstvu, jer se smatraju prioritetnim segmentima primarnog sektora Bugarske.

Prateći prehrambenu industriju vidljivo je da je bazirana na sirovinskoj osnovi poput žitarica, zatim voća, povrća, te na stočarskoj proizvodnji, što se ulaskom Bugarske u Evropsku uniju počelo mijenjati. Bugarski primarni sektor je u okviru poljoprivrede, pored već spomenutih privrednih grana, smatrao uzgoj duhana i drugih industrijskih kultura važnim dijelom poljoprivrede.

Dodana vrijednost sekundarnog sektora u dijelu „industrija i građevinarstvo“, u strukturi bruto domaćeg proizvoda Bugarske, iznosi 22,49 %. Ovaj sektor prvenstveno čine:

• energetika – obnovljivi izvori energije;
• rudarstvo;
• metalna industrija;
• mašinska industrija;
• elektro – industrija;
• drvna industrija;
• prehrambena industrija;
• ostale

U okvire građevinarstva, prema metodologiji korištenog izvora informacije, svrstavaju se oblasti poput niskogradnje, visokogradnje, arhitekture i(li) projektiranja.

U periodu tranzicije, te nakon pristupa Evropskoj uniji, privreda ovog tržišta se počela okretati ka razvoju novih industrijskih i(li) uslužnih grana. Supstitucija određenih proizvoda i(li) usluga, na kojima je počivala privreda Bugarske u (pred)tranzicijskom periodu, bila je prvenstvena namjera spomenutih procesa.

Potreba bugarske privrede i društva da se zaustave procesi recesije i(li) stagnacije u pojedinim sektorima i(li) u kompletnoj privredi, da se obuzda rast stope inflacije, kao i stope nezaposlenosti, da se spriječi rast javnog duga i(li) daljnja zaduženja države, da se onemogući potpuno propadanje privrede i unaprijedi životni standard stanovništva, te da se ojačaju institucije države i njen položaj u globalnim okvirima, morala je biti vodilja u svim (pred)tranzicijskim planovima i(li) programima vezanim za (tržišni) prostor Bugarske.

Iz gore spomenutih razloga Bugarska počinje raditi, ali i stremiti, u smjeru koji će je voditi ka cilju da se uskladi sa zakonodavstvom Evropske unije, podigne nivo konkurentnosti vlastite privrede i(li) domaćih privrednih društava, udovolji potražnji potencijalnih kupaca za određenim proizvodima i(li) uslugama, iskoriste domaći kapaciteti i(li) resursi uz najveću moguću produktivnost, podigne nivo zaposlenosti u državi i stručnost domaćih kadrova kroz dodatnu edukaciju i(li) (pre)kvalifikacije, privuku potencijalni (strani) investitori, osigura uvođenje modernih tehnologija s ciljem smanjenja troškova proizvodnje, te u konačnici proizvedu konkurentni proizvodi i(li) usluge za globalno tržište i(li) tržište Evropske unije.

Pored spomenutog se istodobno radi i na zaštiti kapaciteta i(li) resursa bugarskog tržišta, ali i na proizvodnji i(li) izgradnji i(li) očuvanju vlastitih brendova – kako među kompanijama tako i među „produktima“ kompanija (proizvodi, usluge, …).

Nezaobilazna je bila i zaštita nacionalnog blaga u Bugarskoj – historijskog, kulturnog, prirodnog, … , ali i njenih društvenih vrijednosti – običaji, tradicija, itd.

Očuvanje prepoznatljivih institucija od državnog značaja (npr. akademije, univerziteti, instituti, biblioteke, muzeji, kazališta, …), bilo je obavezno uzeti u obzir, te u ovu svrhu pronaći najbolje moguće modele za njihovo očuvanje i(li) nastavak funkcioniranja u okviru postojećeg sistema.

Uslužni sektor u navedenoj „formulaciji“ (dodana vrijednost u strukturi BDP[1] – a Bugarske) doprinosi sa 62,58 %, pa u ukupnoj dodanoj vrijednosti, u bruto društvenom proizvodu Bugarske, ostvaruje nadpolovičnu vrijednost. Predstavljaju ga redom:

• trgovina;
• turizam;
• transport;
• (tele)komunikacije;
• financijska djelatnost;

Vezano za komplementarnost privrede u Bugarskoj, u okviru uslužnog sektora, spomenimo promociju zaštićene baštine (npr. prirodna sredina, spomenici kulture, kulturno – historijsko nasljeđe, …), ali i njen efekat na rast privrednih djelatnosti u okviru turizama (hotelijerstvo, ugostiteljstvo, djelatnost turističkih operatera, …), kao inicijatora razvoja turističke ponude Bugarske. Seoski turizam i(li) „etno sela“ postaju sve popularniji vid turizma u Bugarskoj. Ovaj segment turizma podjednako je unosan tokom zimske i ljetne sezone, jer je ponudom aranžmana za mala seoska gazdinstva u prilici produžiti i njeno trajanje. Ipak ne zaboravimo ni već znane turističke destinacije i(li) resorte na prostoru Bugarske, čiji je razvoj podstaknut ulaskom velikih uslužnih (hotelski) lanaca na ovo tržište, a koji su trenutno u fazi širenja diljem zemlje.

Uz sve gore navedene faktore u službi podizanja životnog standarda stanovništva, razvoja privrede, pa u konačnici i njenog rasta, potrebno je istaći i aktivnosti banaka, kreditnih organizacija, garancijskih agencija, osiguravajućih društva, ali i ostalih tijela i(li) institucija društva i(li) države, te drugih (međunarodnih) partnera u procesu, čiji je doprinos svakako veoma zapažen u postizanju prethodno već spomenutih ciljeva.

Izvoz/vrijednost i struktura 2000

Uvoz/vrijednost i struktura 2000

Članstvo u međunardnim organizacijama

Članstvom u dolje navedenim međunarodnim pravnim subjektima – institucija, asocijacija, organizacija:

• UN;
• WTO;
• IMF;
• IBRD;
• ICC;
• NATO;
• OSCE;
• EU;
• EBRD;
• CEI;

Republika Bugarska i jeste stekla određen(o)a prav(o)a i(li) priliku za učestvovanje u njihovom radu.

Glavni uvozni partneri 2000

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvoz

Porez na dodanu vrijednost („PDV“) u Republici Bugarskoj

Standardna stopa poreza na dodanu vrijednost u Bugarskoj iznosi 20 % i primjenjuje se na proizvode i(li) usluge. Navedeno se ne odnosi na proizvode i(li) usluge koj(i)e su predmet snižene stope od 9 % ili su predmet izuzeća od plaćanja ovog poreza.

Carine i carinska dokumentacija

Kada je riječ o carinskoj politici, carinama i(li) carinskoj dokumentaciji, neizostavno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i(li) organa Republike Bugarske i(li) Evropske unije.

Sukladno članstvu Republike Bugarske u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji („WTO“), kao i odredbama njenog „MFN“ režima, carinske stope primjenjive su prema svim trgovinskim partnerima Republike Bugarske u međunarodnoj trgovini.

Veliki broj zahtjeva uglavnom proizlazi iz zakonske regulative u primjeni – „derivirane“ iz važeće zakonodavne legislative. Zahtjeve je neophodno prihvatiti, ispunjavati, ali i rješavati. Ispunjavanje zahtjeva vodi reguliranju funkcioniranja tržišnih prostora, usaglašavanju međusobnih odnosa partnera, te ka poslovanju u skladu sa pravilima međunarodne trgovine. Istodobno pomaže u definiranju novih ugovornih obaveza poput sporazuma (bilateralni, multilateralni, …), pravnih akata (protokoli, memorandumi, …) i sličnih dokumenata.

Sa zakonskom regulativom, te mjerama ekonomske politike, usklađuju se i važeće procedure za implementaciju. Izvršni organi i(li) tijela dužni su provoditi mjere ovih politika (fiskalna, monetarna, …) i otvarati, odnosno dati, prostor za dijalog sa partnerima iz svih kategorija društva. Zajednički cilj izvršnih organa i njihovih partnera u dijalogu je usklađivanje različitih stavova – npr. podizanje privrednog rasta i(li) osiguranje boljeg životnog standarda.

Carinske stope Republike Bugarske – po „MFN“ režimu (2022. godina) za donju klasifikaciju proizvoda su redom:

• „Svi proizvodi“ (5,24 %);
• „Primarni proizvodi“ (8,99 %);
• „Industrijski proizvodi“ (4,03 %)

Akcize se sukladno regulativi Evropske unije plaćaju na slijedeće: alkoholna pića, duhan, duhanske prerađevine, duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja, električnu energiju, itd.

Neophodno je poštivati i odredbe propisane u slučaju restrikcija i(li) zabrana uvoza proizvoda i(li) usluga na tržište spomenute države (Republika Bugarska) članice jedinstvenog tržišta Evropske unije. Restrikcije su uvedene na uvoz poljoprivrednih proizvoda, proizvoda poput željeza i(li) čelika, te na uvoz određenih proizvoda od aluminija.

Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, uvozne carinske deklaracije, certifikata o porijeklu robe, veterinarske, (fito)sanitarne dokumentacije, kao i uvozne dozvole. Prethodno uključuje i svu ostalu, od nadležnih institucija Republike Bugarske, propisanu tj. zahtjevanu i(li) dodatno (na uvid) zatraženu dokumentaciju.

Uvođenjem i primjenom standarda u proizvodnji, implementacijom regulative o pakiranju proizvoda, etiketiranju i(li) dodatnom označavanju proizvoda, te primjenom spomenutih u procesima pripreme, proizvodnje i(li) plasmana proizvoda, …, osigurava se tehnička sigurnost proizvoda na tržištu, zdravstvena i(li) higijenska ispravnost. Shodno tome primjenjuju se i regulative vezane za etiketiranje na ambalaži proizvoda – poput oznake za proizvode iz organskog uzgoja. Istovremeno je i sama ambalaža predmet točno određene zakonske regulative, te u ovu svrhu treba pribaviti dokumentaciju o neškodljivosti materijala korištenih u njenoj proizvodnji po zdravlje potrošača. Također je obavezno argumentirati i „blagonaklonost“ i(li) neutralnost spomenutih materijala na našu životnu sredinu i prirodno okruženje.

Sve skupa, gledajući prethodno navedeno, dovodi do mogućnosti promocije i(li) plasmana proizvoda i(li) usluga na tržišnom prostoru Bugarske i povećava šanse za njihov izvoz na spomenuto tržište. Dodatno „usvajajući“ moguće vidove promocije proizvoda i(li) usluga, kao i važeće procedure u ovom segmentu, primjetno je da se pažnja treba obratiti i na propise u oblasti marketinga i(li) oglašavanja na ovom tržištu.

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Drzava

Informaciju o bilateralnoj i(li) multilateralnoj suradnji na polju međunarodnih odnosa među državama, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata (potpisani, ratificirani, oni u postupku, …) između Bosne i Hercegovine i Republike Bugarske, zatražite od Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.

Tekstove bilateralnih sporazuma i(li) pravnih akata o međunarodnim ekonomskim odnosima između država, shodno potrebi za prikupljanjem materijala i(li) formiranjem informacije o odnosima između Bosne i Hercegovine i Republike Bugarske, potražite na web stranici Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Ukoliko „kreirate“ kompletnu „sliku“ o mogućnostima suradnje između Bosne i Hercegovine i Republike Bugarske, tako da u slučaju Bosne i Hercegovine uzmete u obzir multilateralne sporazume – Sporazum sa zemljama sa „CEFTA“ prostora, Sporazum sa zemljama sa „EFTA“ prostora, „SSP“[1] i(li) ostale pravne akte, onda obratite pažnju i na (određene) spomenute i(li) slične ugovorne odnose Republike Bugarske sa njenim partnerima, međunarodnim i(li) domaćim, uključenim u implementaciju ovakvih sporazuma.

Korisne adrese

• Svjetska banka;
• Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine;
• Ambasada Republike Bugarske u Bosni i Hercegovini;
• Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine;
• Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine