Kraljevina Švedska

Aktuelni ekonomski pokazatelji:

Najznačajnije industrijske grane:

Shodno dodanoj vrijednosti sektora, u strukturi bruto domaćeg proizvoda Švedske, primjetno je da primarni sektor jednim dijelom („poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo“) sudjeluje sa 1,15 % u spomenutoj strukturi. Najviše se oslanja upravo na grane poput šumarstva. Aktivnosti koje karakteriziraju ovu djelatnost su certifikacija šuma, zaštita pojedinih vrsta, obnova i(li) održavanje šuma, pošumljavanje terena, zaštita prirodnih staništa, održavanje i(li) zaštita lovišta, te prirodnih resorta tj. parkova prirode.

Važan udio u razvoju ovog dijela primarnog sektora Švedske ima i ribarstvo. Stoga primjećujemo njegovu usmjerenost ka kontroliranom ribarenju s ciljem zaštite ribljeg fonda. Spomenuta djelatnost u Švedskoj odlikuje se održavanjem mrijestilišta, uzgojem riblje mlađi, rakova, školjki, mekušaca, te organizacijom sistematiziranog kaveznog uzgoja različitih vrsti ribe, rakova, mekušaca. Na ovaj način ujedno se obezbjeđuje i sirovinska osnova za prerađivačka industriju.

Ponude ove grane sastoje se od artikala namjenjenih krajnjim potrošačima – očišćena i(li) već pripremljena riba i(li) morski plodovi, čija je termička obrada obično i dovoljna za finalizaciju i(li) plasman (finalnih) gotovih proizvoda i(li) jela. Istodobno je ova vrsta proizvoda veoma zastupljena u gastronomiji Švedske, pa je shodno tome i uvrštena u gastronomsku kartu ovog podneblja.

Najvažniji segment ribarstva i dalje je prerada ribe tj. proizvodnja ribljih prerađevina. Posljedično tomu proizvodi ribarstva postaju predmet potražnje različitih kategorija kupaca i(li) potrošača, npr. proizvodnih lanaca, trgovačkih lanaca, uslužnih lanaca, kućanstava, …, na švedskom tržištu.

Dodana vrijednost sekundarnog sektora u dijelu „industrija i građevinarstvo“, u strukturi bruto domaćeg proizvoda Švedske, iznosi 22,57 %. Sektor prvenstveno čine:

• rudarstvo;
• energetika;
• metalna industrija;
• mašinska industrija;
• elektro – industrija;
• auto – industrija;
• farmaceutska industrija;
• kemijska industrija;
• drvna industrija;
• kartonažna i(li) papirna industrija;
• ostale

Kada je riječ o oblastima poput niskogradnje, visokogradnje, arhitekture i(li) projektiranja, kao bitnih faktora privrednih sektora u Švedskoj, spomenuti se prema metodologiji izvora informacije svrstavaju u okvire građevinarstva.

Uslužni sektor u navedenoj „formulaciji“ (dodana vrijednost u strukturi BDP[1] – a Švedske) doprinosi sa 65,90 %. Predstavljaju ga slijedeće grane:

• • transport i špedicija
  • zračni – avio kompanije i aerodromi;
  • željeznički – željezničke kompanije;
  • brodski – brodarske kompanije i luke;
  • cestovni – cestovni prijevoznici;
  • logističke firme iz oblasti prometne djelatnosti;
  • financijska djelatnost
  •  banke;
  • kreditne agencije
  •  osiguranje;
  •  (tele)komunikacije
  •  teleoperateri;
  • medijske kuće;
  •  turizam
  •  hotolijerstvo;
  •  ugostiteljstvo;
  • tour – operatori

Djelatnost banaka, kao i kreditnih organizacija, garancijskih agencija i(li) osiguravajućih društva, oduvijek je u službi podizanja životnog standarda stanovništva Švedske i(li) razvoja njene privrede.

Vezano za komplementarnost privrede u Švedskoj spomenimo promociju zaštićene baštine (npr. prirodna sredina, spomenici kulture, kulturno – historijsko nasljeđe, …), ali i njen efekat na rast privrednih djelatnosti u okviru turizama, kao inicijatora razvoja turističke ponude Švedske. Nudeći aranžmane za mala seoska gazdinstva, pored velikih turističkih kompleksa podjednako unosnih tokom zimske i ljetne sezone, seoski turizam i(li) „etno sela“ postaju sve popularniji vid turizma u Švedskoj.

Izvoz/vrijednost i struktura 2000

Uvoz/vrijednost i struktura 2000

Članstvo u međunardnim organizacijama

Članstvom u dolje navedenim međunarodnim pravnim subjektima – institucija, asocijacija, organizacija:

• UN;
• WTO;
• IMF;
• IBRD;
• OECD;
• NATO;
• OSCE;
• Vijeće Europe;
• EBRD;
• UNESCO;
• itd.

Kraljevina Švedska i jeste stekla određen(o)a prav(o)a i(li) priliku za učestvovanje u njihovom radu.

Glavni uvozni partneri 2000

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvoz

Porez na dodanu vrijednost („PDV“) u Kraljevini Švedskoj

Standardna stopa navedenog poreza u Kraljevini Švedskoj, koja se primjenjuje na sve robe i(li) usluge – osim onih koji se oporezuju po sniženoj stopi ili su predmet izuzeća od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, iznosi 25 %.

Oporezivane po sniženoj stopi od 12 % ili po stopi od 6 % ovisi o klasifikaciji pojedinih proizvoda i(li) usluga u poreskim razredima.

Carine i carinska dokumentacija

Kada je riječ o carinskoj politici, carinama i(li) carinskoj dokumentaciji, neizostavno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i(li) organa Kraljevine Švedske i(li) Europske unije.

Sukladno članstvu Kraljevine Švedske u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji („WTO“), kao i odredbama „MFN“ režima Kraljevine Švedske, carinske stope definirane ovim režimom primjenjive su prema svim trgovinskim partnerima Kraljevine Švedske u međunarodnoj trgovini.

Iz važećih zakonodavnih legislativi partnera, „deriviranih“ u njihove zakonske regulative, uglavnom proizlazi veliki broj zahtjeva. Neophodno ih je prihvatiti, ispunjavati, ali i rješavati. Navedeno vodi reguliranju funkcioniranja tržišnih prostora, usaglašavanju međusobnih odnosa partnera, te ka poslovanju u skladu sa pravilima međunarodne trgovine. Istodobno pomaže u definiranju novih ugovornih obaveza poput sporazuma (bilateralni, multilateralni, …), pravnih akata (protokoli, memorandumi, …) i sličnih dokumenata.

Sa zakonskom regulativom, te mjerama ekonomske politike, usklađuju se i važeće procedure za implementaciju. Izvršni organi i(li) tijela dužni su provoditi mjere ovih politika (fiskalna, monetarna, …) i otvarati, odnosno dati, prostor za dijalog sa partnerima iz svih kategorija društva. Zajednički cilj izvršnih organa i njihovih partnera u dijalogu je usklađivanje različitih stavova oko podizanja privrednog rasta i(li) osiguranja životnog standarda.

Carinske stope Švedske po „MFN“ režimu (2022. godina) za donju klasifikaciju proizvoda su:

• „Svi proizvodi“ (5,24 %);
• „Primarni proizvodi“ (8,99 %);
• „Industrijski proizvodi“ (4,03 %)

Sukladno regulativi Europske unije, na alkoholna pića, duhan, duhanske prerađevine, duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja, električnu energiju, …, plaćaju se akcize na spomenutom tržištu.

Neophodno je poštivati i odredbe propisane u slučaju restrikcija i(li) zabrana uvoza proizvoda i(li) usluga na tržište spomenute države (Kraljevina Švedska) kao članice jedinstvenog tržišta Europske unije. Restrikcije su uvedene na uvoz poljoprivrednih proizvoda, proizvoda poput željeza i(li) čelika, te na uvoz proizvoda od aluminija.

Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, uvozne carinske deklaracije, certifikata o porijeklu robe, veterinarske, (fito)sanitarne dokumentacije, kao i uvozne dozvole. Prethodno uključuje i svu ostalu, od nadležnih institucija Kraljevine Švedske, propisanu tj. zahtjevanu i(li) dodatno (na uvid) zatraženu dokumentaciju.

Uvođenjem i primjenom standarda u proizvodnji, implementacijom regulative o pakiranju proizvoda, etiketiranju i(li) dodatnom označavanju proizvoda, te primjenom spomenutih u procesima pripreme, proizvodnje i(li) plasmana proizvoda, …, osigurava se tehnička sigurnost proizvoda na tržištu, zdravstvena i(li) higijenska ispravnost. Shodno tome primjenjuju se i regulative vezane za etiketiranje na ambalaži proizvoda – poput oznake za proizvode iz organskog uzgoja. Istovremeno je i sama ambalaža predmet točno određene zakonske regulative, te je u ovu svrhu neophodno pribaviti potrebnu dokumentaciju o neškodljivosti materijala korištenih u njenoj proizvodnji po zdravlje potrošača, kao i argumentirati „blagonaklonost“ i(li) neutralnost spomenutih materijala na životnu sredinu tj. prirodno okruženje. Sve skupa vodi ka otvaranju mogućnosti za promociju i(li) plasman proizvoda i(li) usluga na tržišni prostor Švedske, odnosno povećava šanse za njihov izvoz. Dodatno se osvrćući na modele promocije proizvoda i(li) usluga, kao i na važeće procedure u ovom segmentu, primjetno je da se pažnja treba obratiti i na propise u oblasti marketinga i(li) oglašavanja na ovom tržištu.

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Drzava

Informaciju o bilateralnoj i(li) multilateralnoj suradnji na polju međunarodnih odnosa među državama, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata (potpisani, ratificirani, oni u postupku, …) između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Švedske, zatražite od Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.

Tekstove bilateralnih sporazuma i(li) pravnih akata o međunarodnim ekonomskim odnosima između država, shodno potrebi za prikupljanjem materijala i(li) formiranjem informacije o odnosima između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Švedske, zatražite od Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Ukoliko „kreirate“ kompletnu „sliku“ o mogućnostima suradnje između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Švedske, tako da u slučaju Bosne i Hercegovine uzmete u obzir multilateralne sporazume – Sporazum sa zemljama sa „CEFTA“ prostora, Sporazum sa zemljama sa „EFTA“ prostora, „SSP“ i(li) ostale pravne akte, onda obratite pažnju kako na (određene) spomenute tako i na slične ugovorne odnose Kraljevine Švedske sa njenim partnerima, međunarodnim i(li) domaćim, uključenim u implementaciju ovakvih sporazuma.

Korisne adrese

• Svjetska banka;
• Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine;
• Ambasada Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini;
• Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine;
• Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine