O značaju reforme stručnog obrazovanja i njenoj povezanosti s potrebama privrede razgovarano je na međunarodnoj konferenciji „Reforma stručnog obrazovanja na djelu: evropska perspektiva“, održanoj u Sarajevu, uz podršku i učešće ambasada Švicarske, Njemačke, Austrije i misije EU u Bosni i Hercegovini.
Na poziv OeAD-Regional Cooperation Office for Bosnia and Herzegovina, Montenegro and Serbia, koji djeluje u ime Saveznog ministarstva obrazovanja Republike Austrije i OeAD-a, direktorica Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Sabrina Teskeredžić učestvovala je na panelu „Strateška obnova: prioriteti reforme stručnog obrazovanja i obuke“, na kojem se razgovaralo o prioritetima reforme, unapređenju praktične nastave, jačanju saradnje obrazovnih institucija i kompanija te razvoju kompetencija potrebnih tržištu rada.
Tokom diskusije otvorena su ključna pitanja nedostatka kompetencija na tržištu rada, uticaja evropskih prioriteta na budući razvoj stručnog obrazovanja, jačanja izvozne konkurentnosti privrede BiH te unapređenja saradnje između obrazovnih institucija i kompanija.
Govoreći iz perspektive Vanjskotrgovinske komore BiH, Teskeredžić je istakla da je jedan od najvećih izazova domaće privrede nesklad između kompetencija koje se razvijaju kroz obrazovni sistem i znanja i vještina koje kompanije očekuju od budućih i postojećih zaposlenika.Posebno je ukazala na nedostatak praktičnih i stručnih kompetencija, digitalnih i zelenih vještina, ali i prenosivih kompetencija poput komunikacije, timskog rada, prilagodljivosti i sposobnosti kontinuiranog učenja.
Poseban dio diskusije bio je posvećen uticaju evropskih tržišnih zahtjeva, digitalizacije, automatizacije i zelene tranzicije na budući razvoj stručnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
Istaknuto je da kompanije koje posluju na tržištu Evropske unije sve više moraju odgovarati zahtjevima koji se odnose na energetsku efikasnost, održivu proizvodnju, odgovorno upravljanje resursima, digitalizaciju i produktivnost. Zbog toga se razvoj novih kompetencija ne može ograničiti samo na formalno obrazovanje mladih, već mora obuhvatiti i kontinuirano obrazovanje odraslih, prekvalifikacije, dokvalifikacije i fleksibilne programe učenja.
Stručno obrazovanje treba pozicionirati kao strateški instrument konkurentnosti privrede, uz aktivno uključivanje poslodavaca u definisanje standarda zanimanja, razvoj kvalifikacija i unapređenje obrazovnih programa.
U završnom dijelu diskusije istaknuto je da buduća strategija stručnog obrazovanja mora biti zasnovana na stvarnim potrebama tržišta rada, fleksibilnijim kvalifikacijama, integraciji digitalnih i zelenih kompetencija, kvalitetnijem učenju temeljenom na radu i jasnim mehanizmima praćenja rezultata. Ključna poruka diskusije jeste da kvalitet stručnog obrazovanja direktno utiče na kvalitet radne snage, produktivnost kompanija i sposobnost Bosne i Hercegovine da odgovori na zahtjeve evropskog tržišta.
Vanjskotrgovinska komora BiH, kroz Institut za edukaciju, nastavit će doprinositi ovom procesu povezivanjem kompanija s obrazovnim institucijama, prepoznavanjem novih potreba privrede i razvojem znanja i kompetencija potrebnih za održiv rast i konkurentnost bosanskohercegovačke privrede.