Potpredsjednik Vanjskotrgovinske/Spolnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ahmet Egrlić, generalni sekretar Nihad Bajramović i zamjenik generalnog sekretara Mirko Bošković učestvovali su u Budvi na Konferenciji o ekonomiji Montenegro 2026, održanoj pod sloganom „Povezane ekonomije za snažniju Evropu“.
Konferencija, u organizaciji Privredne komore Crne Gore, okupila je predstavnike poslovne zajednice, vlada, privrednih komora, evropskih i regionalnih institucija i organizacija, kao i stručnjake iz različitih oblasti, s ciljem razmjene stavova o ključnim ekonomskim izazovima i mogućnostima snažnijeg povezivanja ekonomija Zapadnog Balkana i Evropske unije.
U fokusu ovogodišnje Konferencije bili su regionalna ekonomska integracija i reformski procesi, ubrzanje protoka robe između Zapadnog Balkana i EU, razvoj transportnih koridora, industrijska transformacija i mogućnosti korištenja evropskih fondova kao pokretača razvoja. Posebna pažnja posvećena je unapređenju uslova za poslovanje i jačanju konkurentnosti kompanija u procesu približavanja jedinstvenom evropskom tržištu.
Jedna od centralnih tema bila je „Trgovina bez čekanja: kako ubrzati protok robe između Zapadnog Balkana i EU“, dok je značaj bolje transportne povezanosti regiona i Evropske unije razmatran u okviru panela „Koridori rasta – Transport povezuje Zapadni Balkan sa EU“, na kojem je učestvovao i predstavnik kompanije Mljekara Livno iz Bosne i Hercegovine.
U okviru programa u Budvi održan je i sastanak EU–WB6 Business Platform, u organizaciji Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana (KIF ZB), posvećen procjeni napretka ekonomija Zapadnog Balkana tri godine nakon pokretanja Plana rasta i dvije godine nakon usvajanja Akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište 2.0. Sastanak je okupio predstavnike kompanija članica Poslovnog savjeta KIF ZB-a, privrednih komora regiona, Evropske komisije, vlada Zapadnog Balkana, CEFTA-e i drugih relevantnih partnera.
Predstavljeni su nalazi i preporuke Izvještaja o implementaciji Zajedničkog regionalnog tržišta, kao i analiza trgovinskih mogućnosti i regionalnih lanaca vrijednosti na Zapadnom Balkanu, dok su diskusije bile usmjerene na konkretan uticaj regionalnih reformi na svakodnevno poslovanje kompanija, prepreke u intraregionalnoj trgovini i uticaj evropskih propisa na poslovno okruženje.
Potpredsjednik Egrlić uvodnim obraćanjem otvorio je diskusiju posvećenu necarinskim mjerama, trgovinskim izazovima i njihovom uticaju na poslovanje kompanija na Zapadnom Balkanu. Egrlić je istakao da je regionalna saradnja u proteklom periodu ostvarila značajan napredak, ali da ekonomski potencijal regiona još uvijek nije u potpunosti iskorišten. Naglasio je da je iz perspektive privrede ključno pitanje vrlo jednostavno – može li kompanija svoju robu isporučiti kupcu na vrijeme, pod poznatim uslovima i bez troškova koje nije mogla predvidjeti. Ukazao je da čekanja na graničnim prelazima, neusaglašeno radno vrijeme nadležnih službi, ponavljanje kontrola, nejasni zahtjevi za dokumentaciju i nepredvidivost trgovinskih mjera i dalje predstavljaju konkretne prepreke poslovanju i stvaraju dodatne troškove kompanijama.
„Naš cilj nije još jedna lista prepreka. Naš cilj je da sljedeće godine možemo pokazati koje su prepreke uklonjene, koliko je vremena ušteđeno i da li kompanije lakše posluju širom regiona“, poručio je Egrlić, naglasivši potrebu da se regionalna integracija sve više mjeri konkretnim rezultatima za poslovnu zajednicu.
Kao naredne korake izdvojio je identificiranje ograničenog broja najznačajnijih i dokumentiranih prepreka s kojima se kompanije suočavaju, utvrđivanje nadležnih institucija i rokova za njihovo rješavanje, kao i unapređenje prethodne razmjene podataka, koordinacije rada nadležnih službi i kontrola zasnovanih na procjeni rizika.
Aktivno učešće u diskusijama imali su i predstavnici kompanija iz Bosne i Hercegovine, članica Poslovnog savjeta KIF ZB-a – Mikroelektronika, Kolektor i EZ Busovača, koji su iz perspektive realnog sektora ukazali na konkretne izazove s kojima se kompanije suočavaju u svakodnevnom poslovanju i procesu približavanja tržištu Evropske unije. Posebno su istaknuta pitanja administrativnog i regulatornog opterećenja, efikasnosti graničnih i carinskih procedura, pristupa evropskim fondovima i tržištu EU, kao i prilagođavanja novim evropskim zahtjevima. Zajednička poruka poslovne zajednice bila je da usklađivanje sa evropskim standardima treba pratiti pojednostavljenje procedura i postepeno otvaranje tržišnih mogućnosti za kompanije Zapadnog Balkana.
U Budvi je, uz prisustvo predstavnika Evropske komisije, održana i sjednica Upravnog odbora Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, koja je bila fokusirana na realizaciju aktivnosti u okviru aktuelnog projekta EU podrška KIF ZB-u, kao i drugih projekata čija je implementacija u toku.
