Republika Slovenija

Aktuelni ekonomski pokazatelji:

Najznačajnije industrijske grane:

Shodno dodanoj vrijednosti sektora, u strukturi bruto domaćeg proizvoda Slovenije, primjetno je da primarni sektor jednim dijelom („poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo“) sudjeluje sa 1,52 % u spomenutoj strukturi. U glavne grane primarnog sektora ubrajamo poljoprivredu (voćarstvo, povrtlarstvo) i stočarstvo (uzgoj stoke krupnog zuba), potom šumarstvo, te ribarstvo.

Dodana vrijednost sekundarnog sektora u segmentu „industrija i građevinarstvo“, u strukturi bruto domaćeg proizvoda Slovenije, iznosi 29,70 %. Ovaj sektor prvenstveno čine:

• farmaceutska industrija;
• kemijska industrija;
• metalna industrija, mašinska industrija, elektro – industrija;
• energetika;
• drvna industrija;
• papirna industrija;
• prehrambena industrija;
• ostale

Uslužni sektor u spomenutoj „formulaciji“ (dodana vrijednost u strukturi BDP[1] – a Slovenije) doprinosi sa 57,75 %. Predstavljaju ga uslužne grane date redom:

• trgovina;
• transport;
• građevinske usluge;
• financijska djelatnost;
• (tele)komunikacije;
• ostale

Izvoz/vrijednost i struktura 2000

Uvoz/vrijednost i struktura 2000

Članstvo u međunardnim organizacijama

Članstvom u mnogobrojnim međunarodnim pravnim subjektima (npr. institucija, asocijacija, organizacija, …), kao što su redom:

• UN;
• WTO;
• NATO;
• OSCE;
• Vijeće Europe;
• EU;
• ostale

Republika Slovenija i jeste stekla određen(o)a prav(o)a i(li) priliku za učestvovanje u njihovom radu.

Glavni uvozni partneri 2000

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvoz

Porez na dodanu vrijednost („PDV“) u Republici Sloveniji

Standardna stopa podnaslovnog poreza u Sloveniji je u primjeni na robe i(li) usluge i iznosi 22 %. Navedeno se ne odnosi na proizvode i(li) usluge koji se oporezuju po sniženoj stopi ili su, sukladno svojim „poreskim razredima“, predmet izuzeća od oporezivanja.

Snižena stopa poreza na dodanu vrijednost od 9,5 % primjenjuje se na kategorije date redom:

• žive životinje, sjemena, sadnice, mlađ, gnojiva za djelatnosti poljoprivrede, šumarstva, ribarstva;
• hrana i(li) piće (izuzev alkoholnih) vezani za ishranu stanovništva, sastojci za proizvodnju hrane;
• stočna hrana;
• usluga vodosnabdjevanja;
• farmaceutski proizvodi;
• medicinska oprema, pomagala i(li) aparati za osobe sa invaliditetom;
• knjige, novine;
• uvoz umjetnina;
• ostale

Carine i carinska dokumentacija

Kada je riječ o carinskoj politici, carinama i(li) carinskoj dokumentaciji, neizostavno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i(li) organa Republike Slovenije i(li) Europske unije.

Sukladno članstvu Republike Slovenije u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji („WTO“) od 1995. godine, kao i odredbama „MFN“ režima Republike Slovenije, carinske stope po ovom režimu primjenjive su prema svim trgovinskim partnerima Republike Slovenije u međunarodnoj trgovini.

Iz važećih zakonodavnih legislativi partnera, „deriviranih“ u njihove zakonske regulative, uglavnom proizlazi veliki broj zahtjeva. Neophodno ih je prihvatiti, ispunjavati, ali i rješavati. Navedeno vodi reguliranju funkcioniranja tržišnih prostora, usaglašavanju međusobnih odnosa partnera, te ka poslovanju u skladu sa pravilima međunarodne trgovine. Istodobno pomaže u definiranju novih ugovornih obaveza poput sporazuma (bilateralni, multilateralni, …), pravnih akata (protokoli, memorandumi, …) i njima sličnih dokumenata.

Sa zakonskom regulativom, te mjerama ekonomske politike, usklađuju se i važeće procedure za implementaciju. Izvršni organi i(li) tijela su dužni provoditi mjere ovih politika (fiskalna, monetarna, …) i otvarati, odnosno dati, prostor za dijalog sa partnerima iz svih kategorija društva. Zajednički cilj izvršnih organa i njihovih partnera u dijalogu je usklađivanje različitih stavova poput podizanja privrednog rasta i(li) osiguranja životnog standarda u državi.

Carinske stope Slovenije po „MFN“ režimu (2022. godina) za donju klasifikaciju proizvoda su redom:

• „Svi proizvodi“ (5,24 %);
• „Primarni proizvodi“ (8,99 %);
• „Industrijski proizvodi“ (4,03 %)

Sukladno regulativi Europske unije, na alkoholna pića, duhan, duhanske prerađevine, duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja, električnu energiju, …, plaćaju se akcize na spomenutom tržištu.

Neophodno je poštivati i odredbe propisane u slučaju restrikcija i(li) zabrana uvoza proizvoda i(li) usluga na tržište spomenute države – Republike Slovenije kao članice jedinstvenog tržišta Europske unije. Restrikcije su uvedene na uvoz poljoprivrednih proizvoda, proizvoda poput željeza i(li) čelika, te na uvoz proizvoda od aluminija.

Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, uvozne carinske deklaracije, certifikata o porijeklu robe, veterinarske, (fito)sanitarne dokumentacije, kao i uvozne dozvole. Prethodno uključuje i svu ostalu, od nadležnih institucija Republike Slovenije, propisanu tj. zahtjevanu i(li) (na uvid) dodatno zatraženu dokumentaciju.

Uvođenjem i primjenom standarda u proizvodnji, implementacijom regulative o pakiranju proizvoda, etiketiranju i(li) dodatnom označavanju proizvoda, te primjenom spomenutih u procesima pripreme, proizvodnje i(li) plasmana proizvoda, …, osigurava se tehnička sigurnost proizvoda na tržištu, zdravstvena i(li) higijenska ispravnost. Shodno tome primjenjuju se i regulative vezane za etiketiranje na ambalaži proizvoda – poput oznake za proizvode iz organskog uzgoja. Istovremeno je i sama ambalaža predmet točno određene zakonske regulative, te je u ovu svrhu neophodno pribaviti potrebnu dokumentaciju o neškodljivosti materijala korištenih u njenoj proizvodnji po zdravlje potrošača, kao i argumentirati „blagonaklonost“ i(li) neutralnost spomenutih materijala na životnu sredinu tj. prirodno okruženje. Sve skupa vodi ka otvaranju mogućnosti za promociju i(li) plasman proizvoda i(li) usluga na tržišni prostor Slovenije, odnosno povećava šanse za njihov izvoz. Dodatno se osvrćući na modele promocije proizvoda i(li) usluga, kao i na važeće procedure u ovom segmentu, primjetno je da se pažnja treba obratiti i na propise u oblasti marketinga i(li) oglašavanja na ovom tržištu.

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Drzava

Informaciju o bilateralnoj i(li) multilateralnoj suradnji na polju međunarodnih odnosa među državama, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata (potpisani, ratificirani, oni u postupku, …) između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije, zatražite od Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.

Tekstove bilateralnih sporazuma i(li) pravnih akata o međunarodnim ekonomskim odnosima između država, shodno potrebi za prikupljanjem materijala i(li) formiranjem informacije o odnosima između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije, zatražite od Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Ukoliko „kreirate“ kompletnu „sliku“ o mogućnostima suradnje između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije, tako da u slučaju Bosne i Hercegovine uzmete u obzir multilateralne sporazume – Sporazum sa zemljama sa „CEFTA“ prostora, Sporazum sa zemljama sa „EFTA“ prostora, „SSP“ i(li) ostale pravne akte, onda obratite pažnju kako na (određene) spomenute tako i na slične ugovorne odnose Republike Slovenije sa njenim partnerima, međunarodnim i(li) domaćim, uključenim u implementaciju ovakvih sporazuma.

Korisne adrese

• Svjetska banka;
• Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine;
• Ambasada Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini
• Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine;
• Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine