Republika Rumunjska
Osnovi podaci
Aktuelni ekonomski pokazatelji:
| POKAZATELJ | 2000 | 2010 | 2015 | 2020 | 2021 | 2022 | 2023 | 2024 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanovništvo, ukupno | 22.442.971 | 20.246.871 | 19.815.616 | 19.265.250 | 19.122.059 | 19.048.502 | 19.059.479 | 19.069.340 |
| BND, PPP (USD) | 131.265.368.638,61 | 351.418.032.858,34 | 428.618.003.572,13 | 662.450.441.783,25 | 721.482.377.389,38 | 804.125.351.673,55 | 872.344.937.917,81 | 928.908.990.262,03 |
| BND po glavi stanovnika, PPP (USD) | 5.848,84 | 17.356,66 | 21.630,31 | 34.385,77 | 37.730,37 | 42.214,62 | 45.769,61 | 48.712,17 |
| BDP (USD) | 37.253.739.511,13 | 170.064.350.671,83 | 177.885.131.240,32 | 252.033.792.712,15 | 286.578.196.368,30 | 296.354.358.293,48 | 350.775.856.415,19 | 382.767.571.329,16 |
| BDP po glavi stanovnika (USD) | 1.659,93 | 8.399,54 | 8.977,02 | 13.082,30 | 14.986,79 | 15.557,88 | 18.404,27 | 20.072,41 |
| Godišnji rast BDP–a (%) | 2,46 | -3,91 | 3,16 | -3,67 | 5,55 | 3,97 | 2,40 | 0,81 |
| Bilans tekućeg računa (saldo, USD) | -1.355.000.000,00 | -8.478.450.856,72 | -1.134.002.835,70 | -12.883.226.412,68 | -20.566.040.844,74 | -27.325.844.833,34 | -24.460.513.014,96 | -31.987.919.225,66 |
| Bilans tekućeg računa (udio u BDP–u) % | -3,64 | -4,99 | -0,64 | -5,11 | -7,18 | -9,22 | -6,97 | -8,36 |
| Izvoz roba i usluga (udio u BDP–u) % | 21,59 | 31,64 | 41,35 | 36,76 | 40,48 | 43,36 | 39,15 | 35,60 |
| Uvoz roba i usluga (udio u BDP–u) % | 26,93 | 38,31 | 42,17 | 41,16 | 46,13 | 50,26 | 43,94 | 41,70 |
| Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) | 45,67 | 6,09 | -0,59 | 2,63 | 5,05 | 13,80 | 10,40 | 5,72 |
| SDI, neto priljev (USD) | 1.037.000.000,00 | 3.213.737.651,98 | 4.317.731.472,31 | 3.602.418.172,36 | 11.768.726.824,99 | 11.477.511.658,93 | 8.708.794.314,55 | 7.351.846.706,56 |
| Primarni | 10,85 | 5,18 | 4,43 | 4,06 | 4,61 | 3,81 | 3,88 | 3,28 |
| Sekundarni | 30,26 | 38,31 | 30,81 | 26,49 | 26,08 | 27,34 | 26,69 | 25,03 |
| Tercijarni | 49,18 | 46,00 | 52,61 | 60,11 | 59,71 | 60,66 | 60,73 | 62,47 |
Najznačajnije industrijske grane:
%
%
%
Shodno dodanoj vrijednosti sektora, u strukturi bruto domaćeg proizvoda Rumunjske, primjetno je da primarni sektor jednim dijelom („poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo“) sudjeluje sa 3,88 % u spomenutoj strukturi. Najviše se oslanja na grane poput poljoprivrede u oblasti ratarstva – uzgoj poljoprivrednih krmnih i(li) industrijskih kultura (pšenica, kukuruz, uljarice, duhan, …), kao i na stočarstvo, koje čine bitne dijelove ovog segmenta primarnog sektora u Rumunjskoj.
Stočarstvo u dijelu uzgoja stoke sitnog zuba, ali i svinja, pokretač je rasta i(li) razvoja primarnog sektora u Rumunjskoj.
Zaštita šumskih prostranstava, obnova šuma, zaštita pojedinih biljnih vrsta, te i prirodnih staništa animalnih vrsta odnosno prirodnih rezervata, važni su segmenti šumarstva.
Dodana vrijednost sekundarnog sektora u dijelu „industrija i građevinarstvo“, u strukturi bruto domaćeg proizvoda Rumunjske, iznosi 26,69 %. Ovaj sektor prvenstveno čine:
- energetika – obnovljivi izvori energije;
- rudarstvo;
- metalna industrija, mašinska industrija, elektro – industrija;
- auto – industrija;
- industrija građevinskog materijala;
- drvna industrija;
- prehrambena industrija;
- ostale
Kada je riječ o segmentima poput niskogradnje, visokogradnje, arhitekture i(li) projektiranja, kao bitnih faktora privrednih sektora u Rumunjskoj, spomenuti se svrstavaju u okvire građevinarstva.
Uslužni sektor u navedenoj „formulaciji“ (dodana vrijednost u strukturi BDP[1] – a Rumunjske) doprinosi sa 60,73 %. Predstavljaju ga transport (zračni – avio kompanije i aerodromi; željeznički – željezničke kompanije; cestovni – cestovni prijevoznici; logističke firme iz oblasti prometne djelatnosti; špedicija; …), financijska djelatnost, (tele)komunikacije – teleoperateri i(li) medijske kuće, itd.
Djelatnost banaka, kao i kreditnih organizacija, garancijskih agencija i(li) osiguravajućih društva, oduvijek je u službi podizanja životnog standarda stanovništva Rumunjske i(li) razvoja njene privrede.
Vezano za komplementarnost privrede u Rumunjskoj spomenimo promociju zaštićene baštine (npr. prirodna sredina, spomenici kulture, kulturno nasljeđe, …) i njen efekat na rast privrednih djelatnosti u okviru turizama (hotelijerstvo, ugostiteljstvo, djelatnost turističkih operatera, …), kao inicijatora razvoja turističke ponude Rumunjske. Nudeći aranžmane za mala seoska gazdinstva i ostvarujući prihode kroz cijelu godinu, podjednako unosan tokom zimske i ljetne sezone, seoski turizam postaje sve popularniji vid turizma u Rumunjskoj.
Izvoz/vrijednost i struktura 2000
Ukupan izvoz Rumunije na svjetsko tržište u 2024. godini iznosio je 55,084 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Rumunije navodimo slijedom:
| 87 | Vozila, osim tračničkih vozila i njihovi dijelovi i pribor | 31,44 % |
| 84 | Nuklearni reaktori, kotlovi, mašine te aparati i mehanički uređaji; njihovi dijelovi | 18,59 % |
| 40 | Kaučuk i proizvodi od kaučuka | 6,62 % |
| 90 | Optički, fotografski, kinematografski, mjerni instrumenti, instrumenti za ispitivanje tačnosti, medicinski instrumenti i aparati; njihovi dijelovi i pribor | 5,74 % |
| 24 | Duhan i prerađene zamjene duhana | 4,03 % |
| 85 | Električne mašine i oprema i njihovi dijelovi; aparati za snimanje ili reprodukciju zvuka; televizijski aparati za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelovi i pribor za te proizvode | 3,92 % |
| 30 | Farmaceutski proizvodi | 3,73 % |
| 76 | Aluminij i proizvodi od aluminija | 3,53 % |
| 61 | Odjeća i pribor za odjeću, pleteni ili heklani | 2,71 % |
| 93 | Oružje i municija; njihovi dijelovi i pribor | 1,70 % |
Ostale skupine proizvoda u izvozu Rumunije na međunarodno tržište čine 17,99% od ukupnog izvoza Rumunije u prethodno spomenutoj godini.
Uvoz/vrijednost i struktura 2000
Ukupan uvoz Rumunije na svjetsko tržište u 2024. godini iznosio je 13,102 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Rumunije navodimo slijedom:
| 27 | Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije; bitumenske tvari; mineralni voskovi | 42,70 % |
| 38 | Razni proizvodi hemijske industrije | 10,18 % |
| 64 | Obuća, nazuvci i slični proizvodi; dijelovi tih proizvoda | 8,76 % |
| 61 | Odjeća i pribor za odjeću, pleteni ili heklani | 7,18 % |
| 21 | Razni prehrambeni proizvodi | 5,97 % |
| 44 | Drvo i proizvodi od drveta; drveni ugalj | 5,07 % |
| 18 | Kakao i proizvodi od kakaa | 3,55 % |
| 07 | Jestivo povrće, neko korjenje i gomolji | 3,28 % |
| 04 | Mlijeko i drugi mliječni proizvodi; jaja peradi; ptičija jaja; prirodni med; jestivi proizvodi životinjskog porijekla, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu | 2,66 % |
| 82 | Alati, nožarski proizvodi, pribor za jelo od običnih metala; njihovi dijelovi od običnih metala | 1,91 % |
Ostale skupine proizvoda u uvozu Rumunije sa međunarodnog tržišta čine 8,74% od ukupnog uvoza Rumunije u prethodno spomenutoj godini.
Članstvo u međunardnim organizacijama
Članstvom u dolje navedenim međunarodnim pravnim subjektima – institucija, asocijacija, organizacija:
- UN;
- Svjetska banka;
- WTO;
- IMF;
- OECD;
- EU;
- EBRD;
- NATO;
- ostale
Republika Rumunjska i jeste stekla određen(o)a prav(o)a i(li) priliku za učestvovanje u njihovom radu.
Glavni izvozni partneri 2000
Bosna i Hercegovina je na 52. mjestu među vanjskotrgovinskim partnerima Rumunije, posmatrano na svjetskom tržištu.
Glavni uvozni partneri 2000
Bosna i Hercegovina je na 58. mjestu među vanjskotrgovinskim partnerima Rumunije, posmatrano na svjetskom tržištu.
Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvoz
Porez na dodanu vrijednost („PDV“) u Republici Rumunjskoj
Standardna stopa predmetnog poreza u Republici Rumunjskoj je primjenjiva na robe i(li) usluge i iznosi 19 %. Navedeno se ne odnosi na proizvode i(li) usluge koji se oporezuju po sniženoj stopi ili su, shodno svojim „poreskim razredima“, predmet izuzeća od oporezivanja.
Snižene stope poreza na dodanu vrijednost iznose 5 % ili 9 % i u primjeni su na točno određene kategorije proizvoda.
Carine i carinska dokumentacija
Kada je riječ o carinskoj politici, carinama i(li) carinskoj dokumentaciji, neizostavno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i(li) organa Republike Rumunjske i(li) Europske unije.
Sukladno članstvu Republike Rumunjske u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji („WTO“), kao i odredbama „MFN“ režima Republike Rumunjske, carinske stope po ovom režimu primjenjive su prema svim trgovinskim partnerima Republike Rumunjske u međunarodnoj trgovini.
Iz važećih zakonodavnih legislativi partnera, „deriviranih“ u njihove zakonske regulative, uglavnom proizlazi veliki broj zahtjeva. Neophodno ih je prihvatiti, ispunjavati, ali i rješavati. Navedeno vodi reguliranju funkcioniranja tržišnih prostora, usaglašavanju međusobnih odnosa partnera, te ka poslovanju u skladu sa pravilima međunarodne trgovine. Istodobno pomaže u definiranju novih ugovornih obaveza poput sporazuma (bilateralni, multilateralni, …), pravnih akata (protokoli, memorandumi, …) i sličnih dokumenata.
Sa zakonskom regulativom, te mjerama ekonomske politike, usklađuju se i važeće procedure za implementaciju. Izvršni organi i(li) tijela dužni su provoditi mjere ovih politika (fiskalna, monetarna, …) i otvarati, odnosno dati, prostor za dijalog sa partnerima iz svih kategorija društva. Zajednički cilj izvršnih organa i njihovih partnera u dijalogu je usklađivanje različitih stavova oko podizanja privrednog rasta i(li) osiguranja životnog standarda.
Carinske stope Rumunjske po „MFN“ režimu (2022. godina) za donju klasifikaciju proizvoda su:
- „Svi proizvodi“ (5,24 %);
- „Primarni proizvodi“ (8,99 %);
- „Industrijski proizvodi“ (4,03 %)
Sukladno regulativi Europske unije, na alkoholna pića, duhan, duhanske prerađevine, duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja, električnu energiju, …, plaćaju se akcize na spomenutom tržištu.
Neophodno je poštivati i odredbe propisane u slučaju restrikcija i(li) zabrana uvoza proizvoda i(li) usluga na tržište spomenute države – Republike Rumunjske kao članice jedinstvenog tržišta Europske unije. Restrikcije su uvedene na uvoz poljoprivrednih proizvoda, proizvoda poput željeza i(li) čelika, te na uvoz proizvoda od aluminija.
Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, uvozne carinske deklaracije, certifikata o porijeklu robe, veterinarske, (fito)sanitarne dokumentacije, kao i uvozne dozvole. Prethodno uključuje i svu ostalu, od nadležnih institucija Republike Rumunjske, propisanu tj. zahtjevanu i(li) dodatno (na uvid) zatraženu dokumentaciju.
Uvođenjem i primjenom standarda u proizvodnji, implementacijom regulative o pakiranju proizvoda, etiketiranju i(li) dodatnom označavanju proizvoda, te primjenom spomenutih u procesima pripreme, proizvodnje i(li) plasmana proizvoda, …, osigurava se tehnička sigurnost proizvoda na tržištu, zdravstvena i(li) higijenska ispravnost. Shodno tome primjenjuju se i regulative vezane za etiketiranje na ambalaži proizvoda – poput oznake za proizvode iz organskog uzgoja. Istovremeno je i sama ambalaža predmet točno određene zakonske regulative, te je u ovu svrhu neophodno pribaviti potrebnu dokumentaciju o neškodljivosti materijala korištenih u njenoj proizvodnji po zdravlje potrošača, kao i argumentirati „blagonaklonost“ i(li) neutralnost spomenutih materijala na životnu sredinu tj. prirodno okruženje. Sve skupa vodi ka otvaranju mogućnosti za promociju i(li) plasman proizvoda i(li) usluga na tržišni prostor Rumunjske, odnosno povećava šanse za njihov izvoz. Dodatno se osvrćući na modele promocije proizvoda i(li) usluga, kao i na važeće procedure u ovom segmentu, primjetno je da se pažnja treba obratiti i na propise u oblasti marketinga i(li) oglašavanja na ovom tržištu.
Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Drzava
| IZVOZ | 189.597.566,58 KM |
| UVOZ | 247.315.291,05 KM |
| OBIM | 436.912.857,63 KM |
| SALDO | -57.717.724,47 KM |
| POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM | 76,66 % |
| Tarifa | Naziv | Udio (%) |
|---|---|---|
| 28 | Anorganski hemijski proizvodi; organska i anorganska jedinjenja plemenitih metala, metala rijetkih zemlji, radioaktivnih elemenata i izotopa | 15,52 % |
| 73 | Proizvodi od željeza i čelika | 11,45 % |
| 84 | Nuklearni reaktori, kotlovi, mašine te aparati i mehanički uređaji; njihovi dijelovi | 10,21 % |
| 72 | Željezo i čelik | 8,26 % |
| 76 | Aluminij i proizvodi od aluminija | 8,03 % |
| 48 | Papir i karton; proizvodi od papirne mase, papira ili od kartona | 5,70 % |
| 16 | Prerađevine od mesa, riba, ljuskavaca, mekušaca ili drugih vodenih beskičmenjaka | 5,12 % |
| 79 | Cink i proizvodi od cinka | 4,27 % |
| 36 | Eksplozivi; pirotehnički proizvodi; šibice; piroforne legure; zapaljivi preparati | 3,64 % |
| 44 | Drvo i proizvodi od drveta; drveni ugalj | 3,39 % |
| Tarifa | Naziv | Udio (%) |
|---|---|---|
| 24 | Duhan i prerađene zamjene duhana | 17,33 % |
| 84 | Nuklearni reaktori, kotlovi, mašine te aparati i mehanički uređaji; njihovi dijelovi | 7,73 % |
| 44 | Drvo i proizvodi od drveta; drveni ugalj | 6,89 % |
| 76 | Aluminij i proizvodi od aluminija | 5,31 % |
| 33 | Eterična ulja i rezinoidi; parfimerijski, kozmetički ili toaletni proizvodi | 5,07 % |
| 34 | Sapun, organska površinski aktivna sredstva, preparati za pranje, preparati za podmazivanje, umjetni voskovi, pripremljeni voskovi, preparati za poliranje i čišćenje, svijeće i slični proizvodi, paste za modeliranje, "zubarski | 5,04 % |
| 15 | Masti i ulja životinjskog ili biljnog porijekla te proizvodi njihove razgradnje; prerađene jestive masti; životinjski ili biljni voskovi | 5,04 % |
| 01 | Žive životinje | 4,29 % |
| 39 | Plastične mase i proizvodi od plastičnih masa | 3,80 % |
| 85 | Električne mašine i oprema i njihovi dijelovi; aparati za snimanje ili reprodukciju zvuka; televizijski aparati za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelovi i pribor za te proizvode | 3,80 % |
Informaciju o bilateralnoj i(li) multilateralnoj suradnji na polju međunarodnih odnosa među državama, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata (potpisani, ratificirani, oni u postupku, …) između Bosne i Hercegovine i Republike Rumunjske, zatražite od Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.
Tekstove bilateralnih sporazuma i(li) pravnih akata o međunarodnim ekonomskim odnosima između država, shodno potrebi za prikupljanjem materijala i(li) formiranjem informacije o odnosima između Bosne i Hercegovine i Republike Rumunjske, zatražite od Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
Ukoliko „kreirate“ kompletnu „sliku“ o mogućnostima suradnje između Bosne i Hercegovine i Republike Rumunjske, tako da u slučaju Bosne i Hercegovine uzmete u obzir multilateralne sporazume – Sporazum sa zemljama sa „CEFTA“ prostora, Sporazum sa zemljama sa „EFTA“ prostora, „SSP“ i(li) ostale pravne akte, onda obratite pažnju kako na (određene) spomenute tako i na slične ugovorne odnose Republike Rumunjske sa njenim partnerima, međunarodnim i(li) domaćim, uključenim u implementaciju ovakvih sporazuma.