Republika Hrvatska

Aktuelni ekonomski pokazatelji:

Najznačajnije industrijske grane:

Shodno dodanoj vrijednosti sektora, u strukturi bruto domaćeg proizvoda Hrvatske, primjetno je da primarni sektor jednim dijelom („poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo“) sudjeluje sa 3,36 % u spomenutoj strukturi. U glavne grane primarnog sektora ubrajamo i poljoprivredu. Uzgoj poljoprivrednih kultura u okviru ratarstva, poput pšenice, kukuruza, uljarica – suncokret i(li) soja, predstavlja osnovu za proizvodnju kvalitetnih proizvoda uz koje vežemo i brendove. Pored već spomenutih poljoprivrednih kultura, zasijanih na poljima Hrvatske, prisutne su još šećerna repa, krompir, te ostalo krmno bilje.

Prepoznatljivi segmenti poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, kao i njene plasteničke proizvodnje, postali su voćarstvo – uzgoj agruma i(li) sezonskog voća, povrtlarstvo – uzgoj sezonskog povrća, te neizostavan uzgoj začinskog i(li) aromatičnog bilja. Sve zastupljeniji vid proizvodnje, u ovom dijelu poljoprivrede, jeste i plantažni uzgoj navedenih kultura odnosno proizvoda.

Tradicionalni uzgoj maslina i dalje je nastavljen. Organizirano i sistematično se podiže sve više maslinika sa povećanim brojem stabala. Upravo se na ovakav način razvija baza za proizvodnju vrhunskog maslinovog ulja (extra kvalitet), prepoznatljivog po svojim svojstvima, kao i novi brendovi u spomenutoj kategoriji proizvoda.

Uzgojem (domaćeg) stolnog grožđa i(li) vinskih sorti grožđa, odnosno sirovina za proizvodnju (visoko)kvalitetnih i(li) vrhunskih vina, može se „pohvaliti“ hrvatsko vinogradarstvo. Manji broj regija, poput Dalmacije, Istre ili Slavonije, „diči“ se brendiranim vinima dobivenim iz domaćih sorti grožđa.

Uzgoj goveda, ovaca, koza, ali i svinja, ponajbliže opisuje stočarstvo kao djelatnost u Hrvatskoj. Iz prethodno spomenutog uzgoja grla i(li) stada stoke, za rad mljekarske i(li) industrije mliječnih proizvoda, mesne i(li) mesoprerađivačke industrije, crpe se potrebni resursi. Organiziranim i(li) sistemskim osnivanjem farmi i(li) privatnih gazdinstava, sa većim brojem grla i(li) sa stadima stoke krupnog i(li) sitnog zuba, vrši se uzgoj navedenog „blaga“.

Standardizirani uzgoj tovne peradi za mesnu i(li) mesoprerađivačku industriju, kao i proizvodnja konzumnih jaja, čine peradarstvo jednim od važnih faktora privrede tj. njenog primarnog sektora. Garantirani otkup proizvoda i dosljednost u proizvodnji iniciraju razvoj peradarstva u Hrvatskoj. Istodobno su trgovački lanci, veletrgovine i ostali kanali prodaje, otvorili put ovim proizvodima ka krajnjem potrošaču.

Cjelokupnu ponudu primarnog sektora u Hrvatskoj proširuje i ribarstvo, osiguravajući sirovinsku osnovu za prerađivačku industriju, kroz lovnu sezonu ribe i(li) mekušaca, kavezni uzgoj ribljih vrsta, rakova i(li) školjki. Ponude ove grane sastoje se od artikala namjenjenih kulinarstvu, poput očišćene i(li) već pripremljene ribe i(li) morskih plodova, čija je termička obrada obično i dovoljna za finalizaciju i(li) plasman gotovih proizvoda. Najvažniji segment ribarstva i dalje je prerada ribe tj. proizvodnja ribljih prerađevina. Posljedično navedenom, proizvodi ribarstva postaju predmet potražnje različitih kategorija kupaca, tj. potrošača, poput proizvodnih lanaca, uslužnih lanaca, kućanstava, itd.

Unutar prehrambene industrije u Hrvatskoj se tradicionalno razvija veliki broj brendova i(li) brendiranih proizvoda. Svakodnevno manji proizvođači, (visoko)kvalitetnih i(li) vrhunskih proizvoda, mesnih ili mliječnih „delikates“ ili „gurme“ proizvoda, postaju partneri u obavljanju poslovne djelatnosti velikim proizvodnim i(li) uslužnim lancima.

Obaveza šumarstva Hrvatske, kao grane u okviru njenog primarnog sektora, jeste rad na certifikaciji šuma, zaštiti pojedinih vrsta drveta – „Slavonski hrast“, obnovi i(li) održavanju šuma, zaštiti prirodnih staništa, održavanju i(li) zaštiti lovišta odnosno prirodnih rezervata.

Dodana vrijednost sekundarnog sektora u segmentu „industrija i građevinarstvo“, u strukturi bruto domaćeg proizvoda Hrvatske, iznosi 21,01 %. Ovaj sektor prvenstveno čine:

• energetika – eksploatacija nafte i(li) plina, iskorištavanje obnovljivih izvora energije;
• (petro)kemijska industrija;
• farmaceutska industrija;
• brodogradnja;
• metalna industrija, mašinska industrija, elektro – industrija;
• drvna industrija;
• industrija građevinskih materijala;
• tekstilna industrija – modni dizajn, konfekcijska i(li) trikotažna proizvodnja;
• prehrambena industrija –
  • mesna i(li) mesoprerađivačka industrija;
  • mljekarstvo i(li) industrija mliječnih proizvoda;
  • prerada voća i(li) povrća;
  • mlinska i(li) pekarska industrija;
  • prerada ribe;
  • proizvodnja gotovih jela;
  • proizvodnja preljeva, aroma i(li) dodataka jelima;
  • proizvodnja ulja;
  • proizvodnja šećera;
  • proizvodnja mješavina začina i(li) soli;
  • proizvodnja instant proizvoda – kafe, čaja, napitaka na bazi voća, kakaa;
  • konditorska industrija;
  • proizvodnja bezalkoholnih pića;
  • proizvodnja alkoholnih pića;
  • duhanska industrija;
• građevinarstvo – projektiranje, niskogradnja, visokogradnja, …;

Uslužni sektor u spomenutoj „formulaciji“ (dodana vrijednost u strukturi BDP[1] – a Hrvatske) doprinosi sa 59,07 %. Predstavljaju ga uslužne grane date redom:

• transport
  • zračni (avio kompanije, aerodromi, …);
  • pomorski (brodari, luke, …);
  • željeznički (željezničke kompanije, …);
  • cestovni (cestovni prijevoznici, …);
  • logističke firme iz oblasti prometne djelatnosti;
• turizam
  • hotelijerstvo;
  • ugostiteljstvo;
  • djelatnost turističkih operatera;
  • promocija zaštićene kulturne i(li) prirodne baštine;
• (tele)komunikacije
  • djelatnost (tele)operatera;
  • djelatnost medijskih kuća;
• trgovina
  • trgovački lanci;
  • veletrgovine;
  • trgovine na malo;
  • suvenirnice;
  • zanatske radionice i(li) obrtničke radnje;
• financijska djelatnost
  • banke;
  • kreditne organizacije;
  • garancijske agencije;
  • osiguravajuća društva;
• građevinske usluge
  • ugradnja, opremanje i(li) dodatno uređenje prostora;
• ostale

Izvoz/vrijednost i struktura 2000

Uvoz/vrijednost i struktura 2000

Članstvo u međunardnim organizacijama

Članstvom u mnogobrojnim međunarodnim pravnim subjektima (npr. institucija, asocijacija, organizacija, …), kao što su redom:

• UN;
• WTO;
• NATO;
• OSCE;
• Vijeće Europe;
• EU;

Republika Hrvatska i jeste stekla određen(o)a prav(o)a i(li) priliku za učestvovanje u njihovom radu.

Glavni uvozni partneri 2000

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvoz

Porez na dodanu vrijednost („PDV“) u Republici Hrvatskoj

Standardna stopa podnaslovnog poreza u Hrvatskoj je u primjeni na robe i(li) usluge i iznosi 25 %. Navedeno se ne odnosi na proizvode i(li) usluge koji se oporezuju po sniženoj stopi ili su, sukladno svojim „poreskim razredima“, predmet izuzeća od oporezivanja.

Snižena stopa poreza na dodanu vrijednost od 13 % primjenjuje se na kategorije date redom:

• masti biljnog i(li) životinjskog porijekla;
• dječija hrana;
• hrana na bazi žitarica namjenjena djeci i(li) mladeži;
• kristalizirani bijeli šećer – na bazi šećerne trske i(li) repe;
• usluge vodosnabdjevanja – izuzimajući flaširanu vodu;
• novine;
• umjetnine;
• ostale

Dodatno snižena stopa ovog poreza od 5 % primjenjuje se na kategorije date u nastavku teksta:

• kruh;
• mlijeko izuzev prerađenog i(li) mlijeka sa aditivima;
• medicinska oprema i(li) pomagala za osobe sa invaliditetom;
• naučni časopisi;
• stručni radovi;
• knjige edukativnog i(li) profesionalnog sadržaja;
• dnevne ili periodične novine određenog formata i(li) sadržaja;
• ostale

Carine i carinska dokumentacija

Kada je riječ o carinskoj politici, carinama i(li) carinskoj dokumentaciji, neizostavno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i(li) organa Republike Hrvatske i(li) Europske unije.

U skladu sa članstvom Republike Hrvatske u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji („WTO“) od 2000. godine, te prema odredbama „MFN“ režima Republike Hrvatske, carinske stope po ovom režimu date su i primjenjive su prema svim (drugim) trgovinskim partnerima Republike Hrvatske u međunarodnoj trgovini.

Iz važećih zakonodavnih legislativi partnera, „deriviranih“ u njihove zakonske regulative, uglavnom proizlazi veliki broj zahtjeva. Neophodno ih je prihvatiti, ispunjavati, ali i rješavati. Prethodno navedeno vodi ka reguliranju funkcioniranja tržišnih prostora i međusobnih odnosa partnera u međunarodnoj trgovini. Pogoduje i u definiranju novih ugovorih obaveza poput sporazuma (bilateralni, multilateralni, …), pravnih akata (memorandumi, protokoli, …) i sličnih dokumenata.

Sa zakonskom regulativom i mjerama ekonomske politike usklađuju se i važeće procedure za implementaciju. Izvršni organi i(li) tijela dužni su provoditi mjere ovih politika (fiskalna, monetarna, …) i otvarati, odnosno dati, prostor za dijalog sa partnerima iz svih kategorija društva. Zajednički cilj izvršnih organa i njihovih partnera u dijalogu je usklađivanje različitih stavova –  npr. podizanje privrednog rasta i(li) osiguranje boljeg životnog standarda.

Carinske stope Hrvatske po „MFN“ režimu (2022. godina) za donju klasifikaciju proizvoda su redom:

• „Svi proizvodi“ (5,24 %);
• „Primarni proizvodi“ (8,99 %);
• „Industrijski proizvodi“ (4,03 %)

Sukladno regulativi Europske unije, na alkoholna pića, duhan, duhanske prerađevine, duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja, električnu energiju, …, plaćaju se akcize na hrvatskom tržištu.

Neophodno je poštivati i odredbe propisane u slučaju restrikcija i(li) zabrana uvoza proizvoda i(li) usluga na tržište spomenute države (Republike Hrvatske) kao članice jedinstvenog tržišta Europske unije. Restrikcije su uvedene na uvoz poljoprivrednih proizvoda, proizvoda poput željeza i(li) čelika, kao i na uvoz proizvoda od aluminija.

Carinska dokumentacija se sastoji od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, uvozne carinske deklaracije, certifikata o porijeklu robe, veterinarske, (fito)sanitarne dokumentacije, uvozne dozvole. Prethodno navedeno uključuje i svu ostalu, od nadležnih institucija Republike Hrvatske, propisanu, zahtjevanu i(li) na uvid zatraženu dokumentaciju.

Uvođenjem i primjenom standarda u proizvodnji, implementacijom regulative o pakiranju proizvoda, etiketiranju i(li) dodatnom označavanju proizvoda, te primjenom spomenutih u procesima pripreme, proizvodnje i(li) plasmana proizvoda, …, osigurava se tehnička sigurnost proizvoda na tržištu, zdravstvena i(li) higijenska ispravnost. Shodno tome primjenjuju se i regulative vezane za etiketiranje na ambalaži proizvoda – poput oznake za proizvode iz organskog uzgoja. Istovremeno je i sama ambalaža predmet točno određene zakonske regulative, te je u ovu svrhu neophodno pribaviti potrebnu dokumentaciju o neškodljivosti materijala korištenih u njenoj proizvodnji po zdravlje potrošača, kao i argumentirati „blagonaklonost“ i(li) neutralnost spomenutih materijala na životnu sredinu tj. prirodno okruženje. Sve skupa vodi ka otvaranju mogućnosti za promociju i(li) plasman proizvoda i(li) usluga na tržišni prostor Hrvatske, odnosno povećava šanse za njihov izvoz. Dodatno se osvrćući na modele promocije proizvoda i(li) usluga, kao i na važeće procedure u ovom segmentu, primjetno je da se pažnja treba obratiti i na propise u oblasti marketinga i(li) oglašavanja na ovom tržištu.

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Drzava

Informaciju o bilateralnoj i(li) multilateralnoj suradnji na polju međunarodnih odnosa među državama, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata (potpisani, ratificirani, oni u postupku, …) između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, zatražite od Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.

Tekstove bilateralnih sporazuma i(li) pravnih akata između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o međunarodnim ekonomskim odnosima između država, u svrhu prikupljanja materijala i(li) formiranja informacije o odnosima između spomenutih država, zatražite od Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Ukoliko „kreirate“ kompletnu „sliku“ o mogućnostima suradnje između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, tako da u slučaju Bosne i Hercegovine uzmete u obzir multilateralne sporazume – Sporazum sa zemljama sa „CEFTA“ prostora, Sporazum sa zemljama sa „EFTA“ prostora, „SSP“ i(li) ostale pravne akte, onda obratite pažnju i na (određene) spomenute i(li) slične ugovorne odnose Republike Hrvatske sa njenim partnerima, međunarodnim i(li) domaćim, uključenim u implementaciju ovakvih sporazuma.

Korisne adrese

• Svjetska banka;
• Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine;
• Ambasada Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini;
• Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine;
• Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine;