Republika Francuska

Aktuelni ekonomski pokazatelji:

Najznačajnije industrijske grane:

Shodno dodanoj vrijednosti sektora, u strukturi bruto domaćeg proizvoda Francuske, primjetno je da primarni sektor jednim dijelom („poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo“) sudjeluje sa 1,74 % u spomenutoj strukturi. U glavne grane primarnog sektora ubrajamo poljoprivredu – segment ratarstva vezan za uzgoj pšenice i vinogradarstvo na polju uzgoja stolnog grožđa i(li) vinskih sorti grožđa.

Stočarstvo u dijelu uzgoja svinja i(li) goveda, peradarstvo – tov pilića i(li) proizvodnja konzumnih jaja, ribarstvo – divlji i(li) kavezni uzgoj ribe, rakova, mekušaca, školjki, .., pokretači su rasta i(li) razvoja primarnog sektora u Francuskoj.

Dodana vrijednost sekundarnog sektora u segmentu „industrija i građevinarstvo“, u strukturi bruto domaćeg proizvoda Francuske, iznosi 18,47 %. Ovaj sektor prvenstveno čine:

• energetika – obnovljivi izvori energije;
• metalna industrija, mašinska industrija, elektro – industrija;
• auto – industrija;
• kemijska industrija;
• farmaceutska industrija;
• tekstilna industrija – industrijski dizajn, modni dizajn;
• kozmetička industrija;
• prehrambena industrija;
• ostale

Prehrambena industrija, odnosno proizvodnja i(li) prerada mlijeka i(li) mliječnih proizvoda poput sira, maslaca, vrhnja, te ostalih mliječnih i sirnih namaza (krem namazi), svakako zaslužuje pažnju. Stoga je neupitna važnost francuskog kulinarstva, koje u sebi „sažima“ najkvalitetnije proizvode prehrambene industrije, jer nudi svjetski poznate „delikates“ i(li) „gurme“ proizvode. Sve ovo proizlazi iz tradicionalnih recepata francuske kuhinje i(li) iz moderne ere kulinarstva u Francuskoj. Mnogobrojni festivali vina, kulinarstva, te sajamske i(li) slične manifestacije, svakodnevno dodaju turističkoj ponudi široku paletu usluga i postaju dio cjelokupnog poslovnog i(li) turističkog kalendara Francuske.

Pored gore spomenutog asortimana proizvoda ističemo i proizvodnju vina, pogotovo onih brendiranih, od zaštićenih vinskih sorti grožđa. Ovakva vina „proističu“ iz (tradicionalnih) standardiziranih i(li) certificiranih procesa obrade tj. prerade sirovine. Kroz ovaj vid proizvodnje se osiguravaju kvalitetne prerađevine i(li) finalni proizvodi, u što ubrajamo (visoko)kvalitetna i(li) vrhunska vina, iza kojih „stoji“ stotinama godina unazad čuvana tajna proizvodnje vina.

Kada je riječ o segmentima niskogradnje, visokogradnje, arhitekture i(li) projektiranja, kao bitnih faktora privrednih sektora u Francuskoj, spomenuti se svrstavaju u okvire građevinarstva.

Uslužni sektor u spomenutoj „formulaciji“ (dodana vrijednost u strukturi BDP[1] – a Francuske) doprinosi sa 69,66 %. Predstavljaju ga turizam (hotelijerstvo, ugostiteljstvo, djelatnost turističkih operatera, …), ali i transport (zračni – avio kompanije i aerodromi; pomorski – brodari i luke; željeznički – željezničke kompanije; cestovni – cestovni prijevoznici; logističke firme iz oblasti prometne djelatnosti; špedicija; …), kao i (tele)komunikacije – teleoperateri i(li) medijske kuće, te ostali.

Vezano za komplementarnost privrede u Francuskoj spomenimo i promociju zaštićene baštine, od prirodne sredine do spomenika kulture tj. kulturnog nasljeđa, kao inicijatora razvoja turističke ponude.Trgovina, koja je karakterizirana djelatnošću zanatskih i(li) obrtničkih radnji poput suvenirnica, postaje jedna od niza turizmu komplementarnih djelatnosti. Značajan udio u strukturi bruto domaćeg proizvoda Francuske odlazi upravo na ovu privrednu granu, posebno u domeni maloprodaje i(li) veletrgovine, dok se najvećim dijelom ipak odvija kroz trgovačke lance.

Djelatnost banaka, kao i kreditnih organizacija, garancijskih agencija i(li) osiguravajućih društva, oduvijek je u službi podizanja životnog standarda stanovništva i(li) razvoja privrede u Francuskoj.

Izvoz/vrijednost i struktura 2000

Uvoz/vrijednost i struktura 2000

Članstvo u međunardnim organizacijama

Članstvom u mnogobrojnim međunarodnim pravnim subjektima (npr. institucija, asocijacija, organizacija, …), kao što su redom:

• UN;
• WTO;
• IMF;
• IBRD;
• OECD;
• NATO;
• OSCE;
• Vijeće Europe;
• EU;
• EBRD;
• ICC;
• UNESCO;
• ostale

..Republika Francuska i jeste stekla određen(o)a prav(o)a i(li) priliku za učestvovanje u njihovom radu.

Glavni uvozni partneri 2000

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvoz

Porez na dodanu vrijednost („PDV“) u Republici Francuskoj

Standardna stopa podnaslovnog poreza u Francuskoj je u primjeni na robe i(li) usluge i iznosi 20 %. Navedeno se ne odnosi na proizvode i(li) usluge koji se oporezuju po sniženoj stopi ili su, sukladno svojim „poreskim razredima“, predmet izuzeća od oporezivanja.

Snižene stope poreza na dodanu vrijednost u rasponu od 5,5 % do 10 % primjenjive su na točno određene kategorije proizvoda.

Dodatno (extra) snižena stopa ovog poreza od 2,1 % obračunava se na kategorije date redom:

• časopisi;
• lijekovi sa listi zdravstvenih fondova i(li) oni u sistemu socijalne zaštite;
• ostale

Carine i carinska dokumentacija

Kada je riječ o carinskoj politici, carinama i(li) carinskoj dokumentaciji, neizostavno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i(li) organa Republike Francuske i(li) Europske unije.

Sukladno članstvu Republike Francuske u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji („WTO“), kao i odredbama „MFN“ režima Republike Francuske, carinske stope po ovom režimu primjenjive su prema svim trgovinskim partnerima Republike Francuske u međunarodnoj trgovini.

Iz važećih zakonodavnih legislativi partnera, „deriviranih“ u njihove zakonske regulative, uglavnom proizlazi veliki broj zahtjeva. Neophodno ih je prihvatiti, ispunjavati, ali i rješavati. Navedeno vodi reguliranju funkcioniranja tržišnih prostora, usaglašavanju međusobnih odnosa partnera, te ka poslovanju u skladu sa pravilima međunarodne trgovine. Istodobno pomaže u definiranju novih ugovornih obaveza poput sporazuma (bilateralni, multilateralni, …), pravnih akata (protokoli, memorandumi, …) i sličnih dokumenata.

Sa zakonskom regulativom, te mjerama ekonomske politike, usklađuju se i važeće procedure za implementaciju. Izvršni organi i(li) tijela dužni su provoditi mjere ovih politika (fiskalna, monetarna, …) i otvarati, odnosno dati, prostor za dijalog sa partnerima iz svih kategorija društva. Zajednički cilj izvršnih organa i njihovih partnera u dijalogu je usklađivanje različitih stavova oko podizanja privrednog rasta i(li) osiguranja životnog standarda.

Carinske stope Francuske po „MFN“ režimu (2022. godina) za donju klasifikaciju proizvoda su redom:

• „Svi proizvodi“ (5,24 %);
• „Primarni proizvodi“ (8,99 %);
• „Industrijski proizvodi“ (4,03 %)

Sukladno regulativi Europske unije, na alkoholna pića, duhan, duhanske prerađevine, duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja, električnu energiju, …, plaćaju se akcize na spomenutom tržištu.

Neophodno je poštivati i odredbe propisane u slučaju restrikcija i(li) zabrana uvoza proizvoda i(li) usluga na tržište spomenute države – Republike Francuske kao članice jedinstvenog tržišta Europske unije. Restrikcije su uvedene na uvoz poljoprivrednih proizvoda, proizvoda poput željeza ili čelika, te na uvoz proizvoda od aluminija.

Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, uvozne carinske deklaracije, certifikata o porijeklu robe, veterinarske, (fito)sanitarne dokumentacije, kao i uvozne dozvole. Prethodno uključuje i svu ostalu, od nadležnih institucija Republike Francuske, propisanu tj. zahtjevanu i(li) dodatno (na uvid) zatraženu dokumentaciju.

Uvođenjem i primjenom standarda u proizvodnji, implementacijom regulative o pakiranju proizvoda, etiketiranju i(li) dodatnom označavanju proizvoda, te primjenom spomenutih u procesima pripreme, proizvodnje i(li) plasmana proizvoda, …, osigurava se tehnička sigurnost proizvoda na tržištu, zdravstvena i(li) higijenska ispravnost. Shodno tome primjenjuju se i regulative vezane za etiketiranje na ambalaži proizvoda – poput oznake za proizvode iz organskog uzgoja. Istovremeno je i sama ambalaža predmet točno određene zakonske regulative, te je u ovu svrhu neophodno pribaviti potrebnu dokumentaciju o neškodljivosti materijala korištenih u njenoj proizvodnji po zdravlje potrošača, kao i argumentirati „blagonaklonost“ i(li) neutralnost spomenutih materijala na životnu sredinu tj. prirodno okruženje. Sve skupa vodi ka otvaranju mogućnosti za promociju i(li) plasman proizvoda i(li) usluga na tržišni prostor Francuske, odnosno povećava šanse za njihov izvoz. Dodatno se osvrćući na modele promocije proizvoda i(li) usluga, kao i na važeće procedure u ovom segmentu, primjetno je da se pažnja treba obratiti i na propise u oblasti marketinga i(li) oglašavanja na ovom tržištu.

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Drzava

Informaciju o bilateralnoj i(li) multilateralnoj suradnji na polju međunarodnih odnosa među državama, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata (potpisani, ratificirani, oni u postupku, …) između Bosne i Hercegovine i Republike Francuske, zatražite od Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.

Tekstove bilateralnih sporazuma i(li) pravnih akata o međunarodnim ekonomskim odnosima između država, shodno potrebi za prikupljanjem materijala i(li) formiranjem informacije o odnosima između Bosne i Hercegovine i Republike Francuske, zatražite od Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Ukoliko „kreirate“ kompletnu „sliku“ o mogućnostima suradnje između Bosne i Hercegovine i Republike Francuske, tako da u slučaju Bosne i Hercegovine uzmete u obzir multilateralne sporazume – Sporazum sa zemljama sa „CEFTA“ prostora, Sporazum sa zemljama sa „EFTA“ prostora, „SSP“ i(li) ostale pravne akte, onda obratite pažnju kako na (određene) spomenute tako i na slične ugovorne odnose Republike Francuske sa njenim partnerima, međunarodnim i(li) domaćim, uključenim u implementaciju ovakvih sporazuma.

Korisne adrese

• Svjetska banka;
• Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine;
• Ambasada Republike Francuske u Bosni i Hercegovini;
• Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine;
• Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine