Republika Srbija
Osnovi podaci
Aktuelni ekonomski pokazatelji:
| POKAZATELJ | 2000 | 2010 | 2015 | 2020 | 2021 | 2022 | 2023 | 2024 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanovništvo, ukupno | 7.516.346 | 7.291.436 | 7.095.383 | 6.899.126 | 6.834.326 | 6.664.449 | 6.623.183 | 6.587.202 |
| BND, PPP (USD) | 48.212.406.012,36 | 97.132.913.474,15 | 110.336.653.309,67 | 144.970.128.544,86 | 159.957.380.264,66 | 174.877.126.875,26 | 190.375.744.361,82 | 209.915.940.223,32 |
| BND po glavi stanovnika, PPP (USD) | 6.414,34 | 13.321,51 | 15.550,49 | 21.012,83 | 23.405,00 | 26.240,30 | 28.743,84 | 31.867,24 |
| BDP (USD) | 7.326.373.882,11 | 43.536.629.233,14 | 41.297.410.634,96 | 55.874.017.669,00 | 66.159.884.072,53 | 66.797.564.758,34 | 81.342.660.752,37 | 89.083.506.277,23 |
| BDP po glavi stanovnika (USD) | 974,73 | 5.970,93 | 5.820,32 | 8.098,71 | 9.680,53 | 10.022,97 | 12.281,51 | 13.523,72 |
| Godišnji rast BDP–a (%) | 6,06 | 1,61 | 1,30 | -0,95 | 7,95 | 2,63 | 3,85 | 3,88 |
| Bilans tekućeg računa (saldo, USD) | .. | -2.692.243.535,85 | -1.370.173.585,73 | -2.176.773.515,62 | -2.654.390.085,47 | -4.457.001.147,65 | -1.947.085.693,08 | .. |
| Bilans tekućeg računa (udio u BDP–u) % | .. | -6,18 | -3,32 | -3,90 | -4,01 | -6,67 | -2,39 | .. |
| Izvoz roba i usluga (udio u BDP–u) % | 8,24 | 30,99 | 43,39 | 46,11 | 52,34 | 60,75 | 55,08 | 52,69 |
| Uvoz roba i usluga (udio u BDP–u) % | 12,87 | 42,72 | 50,14 | 54,22 | 60,00 | 71,19 | 59,42 | 58,77 |
| Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) | 71,12 | 6,14 | 1,39 | 1,58 | 4,09 | 11,98 | 12,37 | 4,67 |
| SDI, neto priljev (USD) | .. | 1.693.250.318,85 | 2.343.139.735,75 | 3.485.786.682,98 | 4.600.176.721,12 | 4.612.248.811,51 | 4.937.541.972,22 | .. |
| Primarni | 14,67 | 6,12 | 5,61 | 5,05 | 5,16 | 5,34 | 3,79 | 3,15 |
| Sekundarni | 35,33 | 25,30 | 26,42 | 24,36 | 24,38 | 25,22 | 23,97 | 23,26 |
| Tercijarni | 41,99 | 52,64 | 52,03 | 54,45 | 54,26 | 54,27 | 57,58 | 58,54 |
Najznačajnije industrijske grane:
%
%
%
Prema informaciji o dodanoj vrijednosti pojedinih sektora u strukturi BDP – a Srbije, primarni sektor (jednim svojim dijelom – poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo) sudjeluje sa 3,15 % u spomenutom BDP – u. Interes za poljoprivredu je primjetan u segmentu razvoja voćarstva, povrtlarstva, ali i stočarstva, te dijelom ribarstva vezanog uz slatkovodne vrste ribe, rakova, itd. Tradicionalno je (uz spomenuto) privreda Srbije, tj. poljoprivreda kao segment primarnog joj sektora, bila okrenuta ka uzgoju poljoprivrednih krmnih i(li) industrijskih kultura u okviru ratarstva – pšenica, kukuruz, repa, itd. S obzirom na geografske, kao i klimatske uvjete ovog podneblja, spomenuti segmenti primarnog sektora mogu se smatrati potencijalom za rast i(li) razvoj cjelokupne privrede ove zemlje.
Uzgoj i tov svinja, uzgoj i tov goveda u stočarstvu, ali i uzgoj i tov kokoši i(li) pilića u peradarstvu, bitno učestvuju u kreiranju dodane vrijednosti u bruto domaćem proizvodu Srbije.
Kroz segmente pošumljavanja prostora, održavanja i(li) zaštite šuma, održavanja i(li) zaštite prirodnih rezervata, parkova prirode, vodeći računa o rijetkim i(li) zaštićenim sortama, pasminama i(li) vrstama biljnog i životinjskog svijeta, regulaciji procesa iskorištavanja šumskih i(li) prirodnih bogatstava, šumarstvo u primarnom sektoru Srbije zauzima važnu poziciju.
Dodana vrijednost sekundarnog sektora u bruto domaćem proizvodu Srbije iznosi 23,26 %, uključuje i industriju i građevinarstvo, pa predstavlja važan udio u ukupnom BDP – u Srbije. Značajan utjecaj na rast spomenutog sektora imaju rudarstvo, komplementarna mu energetika, kemijska industrija, farmaceutska industrija, metalna, mašinska industrija, potom elektro – industrija, auto industrija, prehrambena industrija, drvna, te tekstilna industrija, ali i industrija građevinskih materijala.
Prateći spomenutu komplementarnost vlastitih industrijskih grana, kao i njihove potrebe i mogućnosti supstitucije pojedinih proizvoda, Srbija razvoj privrednih sektora temelji na uvozu potrebnih sirovina, (repro)materijala, (polu)proizvoda u vidu dijelova za finalne proizvode, … , tj. poslove prerade, obrade i(li) dorade, ugradnje i(li) sklapanja gotovih (finalnih) proizvoda dijelom temelji i na uvozu. S tim u vezi, ponuda proizvoda i(li) usluga sa ovog tržišta postaje rezultat korištenja sopstvenih resursa i(li) vlastite prerade i(li) sopstvene proizvodnje.
Kada je riječ o oblastima poput niskogradnje, visokogradnje, arhitekture i(li) projektiranja, prema metodologiji korištenog izvora informacije, spomenuti se svrstavaju u okvire građevinarstva.
Uslužni sektor svojom dodanom vrijednošću u strukturi BDP – a Srbije sudjeluje sa 58,54 % i smatra se najznačajnijim sektorom za privredni rast i(li) razvoj zemlje. Trgovina, transport, (tele)komunikacije, te financije, prednjače u ovom sektoru, ali sve više mu doprinosi i turizam. Obogaćujući ponudu cjelokupne privrede Srbije, te proširujući palete svojih usluga, turizam polako hvata korak sa ostalim uslužnim granama, kao i zamah u svom razvoju.
Djelatnost banaka, te kreditnih organizacija, garancijskih agencija i(li) osiguravajućih društva, oduvijek je u službi podizanja životnog standarda stanovništva Srbije i(li) razvoja njene privrede.
Vezano za prethodno spomenutu komplementarnost privrede u Srbiji spomenimo i promociju zemlje, kao i njenih potencijala, te efekat joj na rast mnogih privrednih djelatnosti i(li) razvoj Srbije.
Izvoz/vrijednost i struktura 2000
Ukupan izvoz Srbije na svjetsko tržište u 2024. godini iznosio je 33,038 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Srbije navodimo slijedom:
| 85 | Električne mašine i oprema i njihovi dijelovi; aparati za snimanje ili reprodukciju zvuka; televizijski aparati za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelovi i pribor za te proizvode | 16,04 % |
| 84 | Nuklearni reaktori, kotlovi, mašine te aparati i mehanički uređaji; njihovi dijelovi | 8,31 % |
| 26 | Rudače , troske i pepeli | 5,34 % |
| 74 | Bakar i prozvodi od bakra | 5,17 % |
| 40 | Kaučuk i proizvodi od kaučuka | 4,59 % |
| 87 | Vozila, osim tračničkih vozila i njihovi dijelovi i pribor | 4,24 % |
| 39 | Plastične mase i proizvodi od plastičnih masa | 4,09 % |
| 27 | Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije; bitumenske tvari; mineralni voskovi | 3,80 % |
| 94 | Namještaj; nosači madraca; oprema za krevete i slični proizvodi (madraci, jastuci, i slični punjeni proizvodi); svijetiljke i druga rasvjetna tijela, koja nisu spomenuta niti uključena na drugom mjestu; osvijetljeni znakovi, osvijetljene pločice sa imenim | 3,11 % |
| 08 | Jestivo voće i orašasti plodovi; kore agruma, dinja i lubenica | 2,45 % |
Ostale skupine proizvoda u izvozu Srbije na međunarodno tržište čine 42,86% od ukupnog izvoza Srbije u prethodno spomenutoj godini.
Uvoz/vrijednost i struktura 2000
Ukupan uvoz Srbije na svjetsko tržište u 2024. godini iznosio je 10,473 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Srbije navodimo slijedom:
| 39 | Plastične mase i proizvodi od plastičnih masa | 29,11 % |
| 87 | Vozila, osim tračničkih vozila i njihovi dijelovi i pribor | 24,65 % |
| 24 | Duhan i prerađene zamjene duhana | 4,37 % |
| 44 | Drvo i proizvodi od drveta; drveni ugalj | 4,28 % |
| 85 | Električne mašine i oprema i njihovi dijelovi; aparati za snimanje ili reprodukciju zvuka; televizijski aparati za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelovi i pribor za te proizvode | 3,87 % |
| 59 | Tekstilni materijali, impregnirani, premazani, prevučeni, prekriveni ili laminirani; tekstilni proizvodi prikladni za tehničku upotrebu | 2,59 % |
| 22 | Pića, alkoholi i sirće | 2,31 % |
| 84 | Nuklearni reaktori, kotlovi, mašine te aparati i mehanički uređaji; njihovi dijelovi | 2,23 % |
| 07 | Jestivo povrće, neko korjenje i gomolji | 2,03 % |
| 83 | Razni proizvodi od običnih metala | 1,96 % |
Ostale skupine proizvoda u uvozu Srbije sa međunarodnog tržišta čine 22,60% od ukupnog uvoza Srbije u prethodno spomenutoj godini.
Članstvo u međunardnim organizacijama
Članstvom u dolje navedenim međunarodnim pravnim subjektima – institucija, asocijacija, organizacija:
- UN;
- Svjetska banka;
- MMF;
- FAO;
- ILO;
- UNESCO;
- ostale
Glavni izvozni partneri 2000
Bosna i Hercegovina je na 2. mjestu među vanjskotrgovinskim partnerima Srbije, posmatrano na svjetskom tržištu.
Glavni uvozni partneri 2000
Bosna i Hercegovina je na 12. mjestu među vanjskotrgovinskim partnerima Srbije, posmatrano na svjetskom tržištu.
Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvoz
Porez na dodanu vrijednost („PDV“) u Republici Srbiji
Standardna stopa u primjeni na sve robe i(li) usluge predmetnog poreza, osim onih koji se oporezuju po sniženoj stopi ili su predmet izuzeća od plaćanja PDV – a, iznosi 20 %.
Carine i carinska dokumentacija
Kada je riječ o carinskoj politici, carinama i(li) carinskoj dokumentaciji, neizostavno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i(li) organa Republike Srbije.
Iz važećih zakonodavnih legislativi partnera, „deriviranih“ u njihove zakonske regulative, uglavnom proizlazi veliki broj zahtjeva. Neophodno ih je prihvatiti, ispunjavati, ali i rješavati. Navedeno vodi reguliranju funkcioniranja tržišnih prostora, usaglašavanju međusobnih odnosa partnera, te ka poslovanju u skladu sa pravilima međunarodne trgovine. Istodobno pomaže u definiranju novih ugovornih obaveza poput sporazuma (bilateralni, multilateralni, …), pravnih akata (protokoli, memorandumi, …) i sličnih dokumenata.
Sa zakonskom regulativom, te mjerama ekonomske politike, usklađuju se i važeće procedure za implementaciju. Izvršni organi i(li) tijela dužni su provoditi mjere ovih politika (fiskalna, monetarna, …) i otvarati, odnosno dati, prostor za dijalog sa partnerima iz svih kategorija društva. Zajednički cilj izvršnih organa i njihovih partnera u dijalogu je usklađivanje različitih stavova oko podizanja privrednog rasta i(li) životnog standarda u državi.
Republika Srbija je još uvijek u fazi pregovora vezanih za prijem u članstvo u Svjetsku trgovinsku organizaciju („WTO“). Carinske stope Republike Srbije (2021. godina) za donju klasifikaciju proizvoda su date redom:
- „Svi proizvodi“ (7,45 %);
- „Primarni proizvodi“ (9,96 %);
- „Industrijski proizvodi“ (6,55 %)
Neophodno je također poštivati i odredbe propisane u slučaju restrikcija i(li) zabrani uvoza proizvoda i(li) usluga na tržište Republike Srbije. Stoga je, prilikom provođenja carinskog postupka od strane carinske administracije Republike Srbije, moguće traženje podnošenja i dodatne dokumentacije.
Na definirane robe, propisane zakonskom regulativom i(li) mjerama ekonomske politike Republike Srbije, plaćaju se akcize. Spomenute dadžbine variraju shodno predmetu tj. robi na koju se plaćaju, pa se sukladno tome i kreću u različitim akciznim razredima.
O carinskim postupcima u Republici Srbiji, kao i o akcizama, možete se informirati na web stranici Carinske uprave Republike Srbije.
Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, uvozne carinske deklaracije, certifikata o porijeklu robe, veterinarske, (fito)sanitarne dokumentacije, kao i uvozne dozvole. Prethodno uključuje i svu ostalu, od nadležnih institucija Republike Srbije, propisanu tj. zahtjevanu i(li) dodatno (na uvid) zatraženu dokumentaciju.
Uvođenjem i primjenom standarda u praksi, implementacijom regulative o pakiranju proizvoda, etiketiranju i(li) dodatnom označavanju proizvoda, te primjenom spomenutih u procesima pripreme, proizvodnje i(li) plasmana proizvoda, osigurava se tehnička sigurnost proizvoda na tržištu, kao i zdravstvena, te njihova higijenska ispravnost. Sve skupa vodi ka otvaranju mogućnosti za promociju i(li) plasman proizvoda i(li) usluga na tržištu Republike Srbije, odnosno povećava šanse za njihov izvoz.
Potrebno je, također, obratiti pažnju i na važeće propise vezane za marketing, oglašavanje i promociju proizvoda i(li) usluga na datom tržištu jer utječu na prilike i(li) mogućnosti za izvoz proizvoda i(li) usluga na tržište Srbije.
Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Drzava
| IZVOZ | 1.385.578.550,23 KM |
| UVOZ | 3.129.237.908,37 KM |
| OBIM | 4.514.816.458,60 KM |
| SALDO | -1.743.659.358,14 KM |
| POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM | 44,28 % |
| Tarifa | Naziv | Udio (%) |
|---|---|---|
| 27 | Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije; bitumenske tvari; mineralni voskovi | 23,36 % |
| 72 | Željezo i čelik | 14,48 % |
| 44 | Drvo i proizvodi od drveta; drveni ugalj | 7,72 % |
| 73 | Proizvodi od željeza i čelika | 6,14 % |
| 48 | Papir i karton; proizvodi od papirne mase, papira ili od kartona | 3,73 % |
| 84 | Nuklearni reaktori, kotlovi, mašine te aparati i mehanički uređaji; njihovi dijelovi | 3,50 % |
| 30 | Farmaceutski proizvodi | 3,15 % |
| 39 | Plastične mase i proizvodi od plastičnih masa | 2,98 % |
| 85 | Električne mašine i oprema i njihovi dijelovi; aparati za snimanje ili reprodukciju zvuka; televizijski aparati za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelovi i pribor za te proizvode | 2,40 % |
| 16 | Prerađevine od mesa, riba, ljuskavaca, mekušaca ili drugih vodenih beskičmenjaka | 2,13 % |
| Tarifa | Naziv | Udio (%) |
|---|---|---|
| 27 | Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije; bitumenske tvari; mineralni voskovi | 11,16 % |
| 22 | Pića, alkoholi i sirće | 6,07 % |
| 84 | Nuklearni reaktori, kotlovi, mašine te aparati i mehanički uređaji; njihovi dijelovi | 5,62 % |
| 87 | Vozila, osim tračničkih vozila i njihovi dijelovi i pribor | 4,63 % |
| 39 | Plastične mase i proizvodi od plastičnih masa | 4,51 % |
| 10 | Žitarice | 3,82 % |
| 21 | Razni prehrambeni proizvodi | 3,58 % |
| 73 | Proizvodi od željeza i čelika | 3,50 % |
| 19 | Proizvodi na osnovi žitarica, brašna, škroba ili mlijeka; slastičarski proizvodi | 3,43 % |
| 24 | Duhan i prerađene zamjene duhana | 3,18 % |
Informaciju o bilateralnoj i(li) multilateralnoj suradnji na polju međunarodnih odnosa među državama, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata (potpisani, ratificirani, oni u postupku, …) između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, zatražite od Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.
Tekstove bilateralnih sporazuma i(li) pravnih akata o međunarodnim ekonomskim odnosima između država, shodno potrebi za prikupljanjem materijala i(li) formiranjem informacije o odnosima između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, zatražite od Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
Ukoliko „kreirate“ kompletnu „sliku“ o mogućnostima suradnje između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, tako da u slučaju Bosne i Hercegovine uzmete u obzir multilateralne sporazume – Sporazum sa zemljama sa „CEFTA“ prostora, Sporazum sa zemljama sa „EFTA“ prostora, „SSP“[1] i(li) ostale pravne akte, onda obratite pažnju kako na spomenute tako i na slične ugovorne odnose Republike Srbije sa njenim partnerima, međunarodnim i(li) domaćim, uključenim u implementaciju ovakvih sporazuma.