U periodu januar-april tekuće godine Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupan obim razmjene od 14,93 mlrd. KM, što je više za 0,09%, odnosno 13.339 KM u odnosu na isti period 2023. godine. Od toga ukupna vrijednost izvoza iznosi 5,47 mlrd. KM što je manje za 477 mil. KM ili 8,03 % u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu je iznosio 9,46 mlrd. KM i veći je za 491 milion KM ili 5,48% u odnosu na prethodnu godinu. Godišnja kretanja spoljnotrgovinske razmjene pokazuju znake oporavka, što je posebno izraženo rastom izvoza u mjesecu aprilu, gdje je ostvaren porast izvoza u odnosu na mjesec mart tekuće godine, ali i u poređenju s aprilom 2023. godine. Tako imamo smanjenje deficita izvoza za 93 miliona KM u poređenju sa kvartalnim izvještajem, te povećanje pokrivenosti uvoza izvozom za 1%. Negativna kretanja spoljnotrgovinske razmjene moramo uzeti sa odgovarajućom rezervom, jer je dosadašnja praksa pokazala smanjen obim izvoza i privrednih aktivnosti početkom godine. Dodatno, ključne ekonomske projekcije za 2024. godinu imaju pozitivan trend, pa uz smanjenje inflacije i pozitivne projekcije rasta evropske privrede možemo očekivati poboljšanja spoljnotrgovniske razmejne tokom godine.
Od zemalja Evropske unije, našeg glavnog trgovinskog partnera, najveći pad izvoza je zabilježen na tržištima Italije (12,4%), Austrije (10%), Njemačke (7,5%), Slovenije (6,2%), Hrvatske (5,68%). Od zemalja CEFTE-e najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Srbije (20,8%). Ohrabrujuća su povećanja izvoza na tzv. „ostala tržišta“ gdje je zabilježen rast izvoza na tržište Turske (26,8%).
Kretanja uvoza su imala suprotnu tendenciju od izvoza, gdje je iz većine zemalja EU evidentiran rast uvoza. Najznačajnija uvozna tržišta su: Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija i Italija.
Kada je riječ o proizvodima i tarifama, najveći pad je ostvaren kod izvoza električne energije. Izvoz električne energije je smanjen za 281,58 miliona KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu. U sektoru „ rude, metali i proizvodi“ izvoz je smanjen za 167,1 miliona KM ili 14%, a smanjenje se odnosi uglavnom na smanjenje izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda, a značajan je i pad izvoza tekstilne industrije od 66 miliona KM.
Od proizvoda koji imaju rast izvoza treba spomenuti proizvode namjenske industrije gdje imamo povećanje izvoza od 66 miliona KM u referentnom periodu, a procentualno najveći rast ostvaren je kod izvoza tarifne „oružje i municija“ za 97%, rast izvoza proizvoda agroindustrijskog sektora u iznosu od 31 milion KM ili 9,35%, te rast farmaceutskog sektora od skoro 70% ili 17 miliona KM.
Ohrabrujuće djeluje smanjene inflatornih kretanja u BiH i okruženju, čime se značajno utiče i na stabilizaciju cijena sirovina i repromaterijala. Projektovane vrijednosti inflacije u ovoj godini kreću se izmedju 2,5-3% što je približno željenim ciljevima postavljenim od vodećih ekonomija EU i svijeta. Projekcije rasta bruto domaćeg proizvoda i industrijske proizvodnje daju nadu da će i negativna kretanja spoljnotrgovinske razmjene BiH sa početka ove godine biti amortizovana, te pozitivno uticati na nivo ekonomske aktivnosti u BiH.
