Rumunija

Službeni naziv zemlje: Republika Rumunjska
Položaj: jugoistok kontinenta “Europa”
Glavni grad: Bukurešt
Službeni jezik:   rumunjski
Političko uređenje: parlamentarna republika – polupredsjednički sistem
Površina ukupno:         238.397 km2
Stanovništvo: 18.956.666 (podatak iz 2022. godine)
Valuta:  rumunjski lej (RON)

Aktuelni ekonomski pokazatelji (1990. - 2022.)

PREDMET VREMENSKI OKVIR
MAKROEKONOMSKI PODACI GODINA GODINA GODINA GODINA GODINA GODINA GODINA
POKAZATELJ 2000. 2010. 2015. 2019. 2020. 2021. 2022.
Stanovništvo, ukupno 22.442.971,00 20.246.871,00 19.815.616,00 19.371.648,00 19.265.250,00 19.119.880,00 18.956.666,00
BND, PPP (USD) 130.440.480.062,93 347.330.484.529,11 424.001.758.910,94 631.442.850.327,83 632.541.435.364,61 679.698.145.412,50 769.644.443.735,85
BND po glavi stanovnika, PPP (USD) 5.810,00 17.150,00 21.400,00 32.600,00 32.830,00 35.550,00 40.600,00
BDP (USD) 37.253.738.081,07 170.029.359.010,67 177.883.897.811,43 251.017.797.625,02 251.362.534.092,32 285.404.683.024,54 301.261.582.924,09
BDP po glavi stanovnika (USD) 1.659,93 8.397,81 8.976,96 12.958,00 13.047,46 14.927,12 15.892,12
Godišnji rast BDP – a (%) 2,46 -3,90 3,16 3,85 -3,68 5,79 4,79
Bilans tekućeg računa (saldo, USD) -1.355.000.000,00 -8.478.450.856,72 -1.396.079.875,22 -12.184.401.122,27 -12.534.575.620,22 -20.626.953.524,50 -27.978.576.458,60
Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % -3,64 -4,99 -0,78 -4,85 -4,99 -7,23 -9,29
Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % 21,59 31,67 41,35 40,20 36,88 40,65 42,54
Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % 26,93 38,16 42,17 44,30 41,18 46,33 49,44
Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) 45,67 6,09 -0,59 3,83 2,63 5,05 13,80
SDI, neto priljev (USD) 1.037.000.000,00 3.213.737.651,98 4.317.731.472,31 7.365.441.773,73 3.602.418.172,36 11.738.217.410,21 11.882.525.848,89
Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) .. 8,00 8,00 20,00 .. .. ..

Izvor:       Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)

Najznačajniji privredni sektori 2022.

Primarni (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo):
Sekundarni (industrija, uključujući i građevinarstvo):
Tercijalni (usluge):

Najznačajniji privredni sektori Rumunjske, 2022. godina

Shodno informaciji o dodanoj vrijednosti sektora, primarni sektor (u dijelu – poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo) sudjeluje sa 4,46 % u strukturi bruto domaćeg proizvoda Rumunjske, u 2022. godini.

Poljoprivreda je glavna grana navedenog sektora. U njenom je razvoju naglasak stavljen na ratarstvo – uzgoj poljoprivrednih kultura  (pšenica, kukuruz, uljarice), te na uzgoj industrijskih kultura (npr. duhan).

Jednako tako pažnja se poklanja i šumarstvu, te se navedena grana primarnog sektora smatra jednom od značajnijih u Rumunjskoj. Ovo se posebno odnosi na pošumljavanje, održavanje, kao i na certifikaciju šumskih bogatstava, te na zaštitu biljnih, ali i životinjskih vrsta, kao i na održavanje prirodnih staništa.

Još je značajnije učešće sekundarnog sektora (industrijskog – uključujući i građevinarstvo), čija dodana vrijednost u bruto domaćem proizvodu iznosi 28,83 %.

Dobrim dijelom čine ga rudarstvo, kao i srodne industrijske grane – poput metalne industrije, potom mašinska industrija, elektro – industrija, industrije auto – dijelova i komponenti, industrija građevinskog materijala, zatim drvna industrija, te prehrambena industrija.

Tercijalni sektor obuhvaća uslužne privredne grane, pa svojom dodanom vrijednošću u strukturi bruto domaćeg proizvoda Rumunjske sudjeluje sa 57,45 %, kreirajući time najznačajniji dio u ukupnoj dodanoj vrijednosti u bruto domaćem proizvodu navedene zemlje.

Transport, (tele)komunikacije, pored financijskih usluga, te osiguravajuće djelatnosti, predstavljaju osnovu razvoja tercijalnog sektora Rumunjske.

Izvor:       Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)

Izvoz / vrijednost i struktura

0

Ukupan izvoz Rumunjske na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 96,83 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupina proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Rumunjske navodimo slijedom: „85“ – električne mašine i ... (16,44 %), „87“ – vozila osim željezničkih ... (14,23 %), „84“ – nuklearni reaktori, ... (9,81 %), „27“ – mineralna goriva, ... (7,63 %), „10“ – žitarice (4,74 %), „72“ – željezo i čelik (3,62 %), „40“ – guma i proizvodi ... (3,30 %), „73“ – proizvodi od željeza ... (3,23 %), „94“ – namještaj, ležajevi ... (3,16 %), te „90“ – optički, fotografski ... (2,98 %).
Ostale grupe proizvoda u izvozu Rumunjske čine 30,86 % ukupnog izvoza spomenute zemlje na međunarodno tržište.

Uvoz / vrijednost i struktura

0

Ukupan uvoz Rumunjske sa svjetskog tržišta, u 2022. godini, iznosio je 132,67 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupina proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Rumunjske jesu „85“ – električne mašine i ... (14,29 %), „27“ – mineralna goriva, ... (12,19 %), „84“ – nuklearni reaktori, ... (10,05 %), „87“ – vozila osim željezničkih ... (8,32 %), „39“ – plastika i proizvodi ... (4,96 %), „72“ – željezo i čelik (3,92 %), „30“ – farmaceutski proizvodi (3,58 %), „73“ – proizvodi od željeza ... (2,87 %), „90“ – optički, fotografski ... (2,09 %), te „38“ – mješoviti kemijski proizvodi (1,87 %).
U uvozu Rumunjske, ostale tarifne glave čine 35,86 % od ukupnog uvoza ove zemlje sa svjetskog tržišta.

Članstvo u međunarodnim organizacijama

Republika Rumunjska je članica mnogobrojnih međunarodnih institucija, asocijacija, organizacija od kojih navodimo redom:

  • UN
  • Svjetska banka
  • IMF
  • OECD
  • EU
  • EBRD
  • NATO
  • ostale

Pozivni (telefonski broj zemlje):         00 (40)

Internet domena:                               .ro

Glavni izvozni partneri top 10 / 2022 / %

U prvih 75 vanjskotrgovinskih partnera Rumunjske, na čijim je tržištima realiziran uvoz iz Rumunjske, nalazi se i Bosna i Hercegovina.

Glavni uvozni partneri top 10 / 2022 / %

Među izvoznicama proizvoda u Rumunjsku, uzimajući u obzir cjelokupno svjetsko tržište, Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 75 partnera Rumunjske.

Izvor:       Intracen.org („Trade Map“)

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura

Porez na dodanu vrijednost u Republici Rumunjskoj

Standardna stopa predmetnog poreza u Republici Rumunjskoj, koja je primjenjljiva na sve robe i usluge – osim onih koji se oporezuju po sniženim stopama ili su predmet izuzeća od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, iznosi 19 %.

Snižene stope poreza na dodanu vrijednost iznose 9 % ili 5 %, te se primjenjuju na proizvode i (ili) usluge određene zakonskom regulativom Republike Rumunjske, koja definira poreske kategorije i njihove poreske razrede.

Carine i carinska dokumentacija

Prema podacima iz 2020. godine, a shodno MFN – u, carinske stope za ispod navedenu klasifikaciju proizvoda iznose kako slijedi:

  • „Svi proizvodi“ (4,32 %)
  • „Poljoprivredni proizvodi“ (5,58 %)
  • „Industrijski proizvodi“ (3,96 %)

Na alkoholna pića, na duhan, duhanske prerađevine, duhanske proizvode, na mineralna goriva, mineralna ulja, kao i na energente (prirodni plin, ugalj, struja), plaćaju se akcize u Europskoj uniji.

Neophodna carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, pa i uvozne carinske deklaracije („Single Administrative Document“ – SAD), ali je obavezno poštivati i eventualne dodatne legislativne zahtjeve pojedin(ih)e članic(a)e Europske unije.

Samom ovom činjenicom je moguće traženje podnošenja dodatne carinske dokumentacije na prostoru članic(a)e Europske unije, što mora biti u sukladu sa važećim carinskim postupkom na tržištu.

Zahtjevi tržišta, u pogledu tehničke sigurnosti proizvoda, u prvom se redu odnose na standarde, ali se istodobno primjenjuju i regulative vezane za pakiranje proizvoda, etiketiranje i posebno, odnosno dodatno označavanje proizvoda poput onih organskih, zatim na marketing i oglašavanje proizvoda, te na druge mjere reguliranja tržišta Republike Rumunjske, ali i Europske unije.

Na poljoprivredne proizvode, proizvode kao što su željezo i (ili) čelik, te na određene proizvode od aluminija, Europska unija je uvela restrikcije na uvoz.

Dokumentacija za izvoz

Pod dokumetacijom potrebnom za obavljanje izvoza navodimo komercijalnu fakturu, (original i dvije kopije), certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, specifikaciju robe, policu osiguranja, te shodno proizvodu … veterinarsku, sanitarnu i (ili) fito – sanitarnu dokumentaciju, odnosno sva potrebna i tražena uvjerenja i dozvole od strane nadležnih institucija Europske unije i Republike Rumunjske.

Izvor:       World Bank (World Development Indicators)

Official site of the EU

Vanjskotrgovinska razmjena Rumunije sa Bosnom i Hercegovinom

POKAZATELJ
IZVOZ (KM)
UVOZ (KM)
OBIM (KM)
SALDO (KM)
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%)

Izvor:      Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK / STK BIH)

Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Rumuniju, . godina 

Tarifni brojNaziv tarifeUdio (%)

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Rumunije, . godina 

Tarifni brojNaziv tarifeUdio (%)

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

SPORAZUMI

Informaciju o bilateralnoj i multilateralnoj suradnji između Bosne i Hercegovine i Republike Rumunjske, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata – potpisanih, ratificiranih i (ili) onih u postupku (pregovaranja, usklađivanja, ugovaranja, potpisivanja, ratificiranja, objavljivanja u službenim glasilima potpisnica) između Bosne i Hercegovine i Republike Rumunjske, kao i Europske unije, potražite na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.

Radi boljeg razumjevanja pravnog okvira za suradnju između Bosne i Hercegovine i Republike Rumunjske uvažite odredbe sporazuma i ostalih pravnih akata iz domeni bilateralnih i multilateralnih odnosa, kako Bosne i Hercegovine, tako i Republike Rumunjske.

Bosna i Hercegovina je sa Europskom zajednicom i njenim (državama) članicama potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 16. juna 2008. godine, koji je stupio na snagu 1. juna 2015. godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i Europske unije, te je između sporazumnih strana uspostavljeno područje slobodne trgovine. Pored Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, 2016. godine, potpisan je i Protokol uz navedeni dokument.

U svrhu pridobivanja i (ili) formiranja detaljnije informacije o diplomatskim odnosima između dviju država, tekstove bilateralnih sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Rumunjske pogledajte na web stranici Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Korisne adrese

  • Svjetska banka
  • Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine
  • Ambasada Republike Rumunjske u Bosni i Hercegovini
  • Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
  • Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

Pitajte nas

Ukoliko Vam treba više informacija, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast.

    Pogledajte promo video o BiH privredi
    bhprivreda
    Kako Vam možemo pomoci?

    Kontaktirajte nas ako imate bilo kakvih pitanja.

    • Poziv bh. kompanijama za učešće na sajmu prehrambene industrije SIAL 2024

      Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine po drugi put organizuje izlaganje bh. kompanija na jednom od vodećih i najposjećenijih sajmova u oblasti prehrambene industrije – SIAL 2024, koji se održava u Parizu (Francuska), u periodu od 19-23.10.2024. godine. Na ovoj manifestaciji, koja se organizuje i realizuje svake dvije godine, učestvuje veliki broj posjetilaca i izlagača iz

      2023-11-28
    • Promocija uspješne saradnje i stvaranje novih prilika za BiH

      Povodom obilježvanja 20. godišnjice saradnje američke savezne države Maryland s Bosnom i Hercegovinom, zvanična delegacija Bosne i Hercegovine koju je predvodio generalmajor Ivica Jerkić posjetila je državu Maryland, SAD. Delegaciju naše zemlje su činili predstavnici Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine te Vanjskotrgovinske/Spoljotgovinske komore Bosne i Hercegovine. U okviru posjete

      2023-11-23
    • Poziv start up kompanijama za učešće na “Circularity Demo Day“ u Skoplju

      Vanjskotrgovinska /Spoljnotrgovinska komora  Bosne i Hercegovine  obavještava kompanije da  će u okviru ovogodišnje Regionalne konferencije konzorcijuma Evropske  preduzetničke mreže, 7. decembra 2023. godine u Skoplju, biti održan  jedinstveni događaj pod nazivom:  “Circularity Demo Day”  . Zainteresirane kompanije se mogu prijaviti preko  linka  do 7.11.2023. godine. Tokom događaja  će odabrane start-up  kompanije iz oblasti cirkularne ekonomije moći predstaviti  svoje

      2023-10-25