
Službeni naziv zemlje: Republika Rumunjska
Položaj: jugoistok kontinenta “Europa”
Glavni grad: Bukurešt
Službeni jezik: rumunjski
Političko uređenje: parlamentarna republika – polupredsjednički sistem
Površina ukupno: 238.397 km2
Stanovništvo: 18.956.666 (podatak iz 2022. godine)
Valuta: rumunjski lej (RON)
Aktuelni ekonomski pokazatelji (1990. - 2022.)
PREDMET | VREMENSKI OKVIR | ||||||
MAKROEKONOMSKI PODACI | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA |
POKAZATELJ | 2000. | 2010. | 2015. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. |
Stanovništvo, ukupno | 22.442.971,00 | 20.246.871,00 | 19.815.616,00 | 19.371.648,00 | 19.265.250,00 | 19.119.880,00 | 18.956.666,00 |
BND, PPP (USD) | 130.440.480.062,93 | 347.330.484.529,11 | 424.001.758.910,94 | 631.442.850.327,83 | 632.541.435.364,61 | 679.698.145.412,50 | 769.644.443.735,85 |
BND po glavi stanovnika, PPP (USD) | 5.810,00 | 17.150,00 | 21.400,00 | 32.600,00 | 32.830,00 | 35.550,00 | 40.600,00 |
BDP (USD) | 37.253.738.081,07 | 170.029.359.010,67 | 177.883.897.811,43 | 251.017.797.625,02 | 251.362.534.092,32 | 285.404.683.024,54 | 301.261.582.924,09 |
BDP po glavi stanovnika (USD) | 1.659,93 | 8.397,81 | 8.976,96 | 12.958,00 | 13.047,46 | 14.927,12 | 15.892,12 |
Godišnji rast BDP – a (%) | 2,46 | -3,90 | 3,16 | 3,85 | -3,68 | 5,79 | 4,79 |
Bilans tekućeg računa (saldo, USD) | -1.355.000.000,00 | -8.478.450.856,72 | -1.396.079.875,22 | -12.184.401.122,27 | -12.534.575.620,22 | -20.626.953.524,50 | -27.978.576.458,60 |
Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % | -3,64 | -4,99 | -0,78 | -4,85 | -4,99 | -7,23 | -9,29 |
Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 21,59 | 31,67 | 41,35 | 40,20 | 36,88 | 40,65 | 42,54 |
Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 26,93 | 38,16 | 42,17 | 44,30 | 41,18 | 46,33 | 49,44 |
Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) | 45,67 | 6,09 | -0,59 | 3,83 | 2,63 | 5,05 | 13,80 |
SDI, neto priljev (USD) | 1.037.000.000,00 | 3.213.737.651,98 | 4.317.731.472,31 | 7.365.441.773,73 | 3.602.418.172,36 | 11.738.217.410,21 | 11.882.525.848,89 |
Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) | .. | 8,00 | 8,00 | 20,00 | .. | .. | .. |
Izvor: Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)
Najznačajniji privredni sektori 2022.
Najznačajniji privredni sektori Rumunjske, 2022. godina
Shodno informaciji o dodanoj vrijednosti sektora, primarni sektor (u dijelu – poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo) sudjeluje sa 4,46 % u strukturi bruto domaćeg proizvoda Rumunjske, u 2022. godini.
Poljoprivreda je glavna grana navedenog sektora. U njenom je razvoju naglasak stavljen na ratarstvo – uzgoj poljoprivrednih kultura (pšenica, kukuruz, uljarice), te na uzgoj industrijskih kultura (npr. duhan).
Jednako tako pažnja se poklanja i šumarstvu, te se navedena grana primarnog sektora smatra jednom od značajnijih u Rumunjskoj. Ovo se posebno odnosi na pošumljavanje, održavanje, kao i na certifikaciju šumskih bogatstava, te na zaštitu biljnih, ali i životinjskih vrsta, kao i na održavanje prirodnih staništa.
Još je značajnije učešće sekundarnog sektora (industrijskog – uključujući i građevinarstvo), čija dodana vrijednost u bruto domaćem proizvodu iznosi 28,83 %.
Dobrim dijelom čine ga rudarstvo, kao i srodne industrijske grane – poput metalne industrije, potom mašinska industrija, elektro – industrija, industrije auto – dijelova i komponenti, industrija građevinskog materijala, zatim drvna industrija, te prehrambena industrija.
Tercijalni sektor obuhvaća uslužne privredne grane, pa svojom dodanom vrijednošću u strukturi bruto domaćeg proizvoda Rumunjske sudjeluje sa 57,45 %, kreirajući time najznačajniji dio u ukupnoj dodanoj vrijednosti u bruto domaćem proizvodu navedene zemlje.
Transport, (tele)komunikacije, pored financijskih usluga, te osiguravajuće djelatnosti, predstavljaju osnovu razvoja tercijalnog sektora Rumunjske.
Izvor: Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)
Izvoz / vrijednost i struktura
0
Ukupan izvoz Rumunjske na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 96,83 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupina proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Rumunjske navodimo slijedom: „85“ – električne mašine i ... (16,44 %), „87“ – vozila osim željezničkih ... (14,23 %), „84“ – nuklearni reaktori, ... (9,81 %), „27“ – mineralna goriva, ... (7,63 %), „10“ – žitarice (4,74 %), „72“ – željezo i čelik (3,62 %), „40“ – guma i proizvodi ... (3,30 %), „73“ – proizvodi od željeza ... (3,23 %), „94“ – namještaj, ležajevi ... (3,16 %), te „90“ – optički, fotografski ... (2,98 %).
Ostale grupe proizvoda u izvozu Rumunjske čine 30,86 % ukupnog izvoza spomenute zemlje na međunarodno tržište.
Uvoz / vrijednost i struktura
0
Ukupan uvoz Rumunjske sa svjetskog tržišta, u 2022. godini, iznosio je 132,67 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupina proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Rumunjske jesu „85“ – električne mašine i ... (14,29 %), „27“ – mineralna goriva, ... (12,19 %), „84“ – nuklearni reaktori, ... (10,05 %), „87“ – vozila osim željezničkih ... (8,32 %), „39“ – plastika i proizvodi ... (4,96 %), „72“ – željezo i čelik (3,92 %), „30“ – farmaceutski proizvodi (3,58 %), „73“ – proizvodi od željeza ... (2,87 %), „90“ – optički, fotografski ... (2,09 %), te „38“ – mješoviti kemijski proizvodi (1,87 %).
U uvozu Rumunjske, ostale tarifne glave čine 35,86 % od ukupnog uvoza ove zemlje sa svjetskog tržišta.
Članstvo u međunarodnim organizacijama
Republika Rumunjska je članica mnogobrojnih međunarodnih institucija, asocijacija, organizacija od kojih navodimo redom:
- UN
- Svjetska banka
- IMF
- OECD
- EU
- EBRD
- NATO
- ostale
Pozivni (telefonski broj zemlje): 00 (40)
Internet domena: .ro
Glavni izvozni partneri top 10 / 2022 / %
U prvih 75 vanjskotrgovinskih partnera Rumunjske, na čijim je tržištima realiziran uvoz iz Rumunjske, nalazi se i Bosna i Hercegovina.
Glavni uvozni partneri top 10 / 2022 / %
Među izvoznicama proizvoda u Rumunjsku, uzimajući u obzir cjelokupno svjetsko tržište, Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 75 partnera Rumunjske.
Izvor: Intracen.org („Trade Map“)
Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura
Porez na dodanu vrijednost u Republici Rumunjskoj
Standardna stopa predmetnog poreza u Republici Rumunjskoj, koja je primjenjljiva na sve robe i usluge – osim onih koji se oporezuju po sniženim stopama ili su predmet izuzeća od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, iznosi 19 %.
Snižene stope poreza na dodanu vrijednost iznose 9 % ili 5 %, te se primjenjuju na proizvode i (ili) usluge određene zakonskom regulativom Republike Rumunjske, koja definira poreske kategorije i njihove poreske razrede.
Carine i carinska dokumentacija
Prema podacima iz 2020. godine, a shodno MFN – u, carinske stope za ispod navedenu klasifikaciju proizvoda iznose kako slijedi:
- „Svi proizvodi“ (4,32 %)
- „Poljoprivredni proizvodi“ (5,58 %)
- „Industrijski proizvodi“ (3,96 %)
Na alkoholna pića, na duhan, duhanske prerađevine, duhanske proizvode, na mineralna goriva, mineralna ulja, kao i na energente (prirodni plin, ugalj, struja), plaćaju se akcize u Europskoj uniji.
Neophodna carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, pa i uvozne carinske deklaracije („Single Administrative Document“ – SAD), ali je obavezno poštivati i eventualne dodatne legislativne zahtjeve pojedin(ih)e članic(a)e Europske unije.
Samom ovom činjenicom je moguće traženje podnošenja dodatne carinske dokumentacije na prostoru članic(a)e Europske unije, što mora biti u sukladu sa važećim carinskim postupkom na tržištu.
Zahtjevi tržišta, u pogledu tehničke sigurnosti proizvoda, u prvom se redu odnose na standarde, ali se istodobno primjenjuju i regulative vezane za pakiranje proizvoda, etiketiranje i posebno, odnosno dodatno označavanje proizvoda poput onih organskih, zatim na marketing i oglašavanje proizvoda, te na druge mjere reguliranja tržišta Republike Rumunjske, ali i Europske unije.
Na poljoprivredne proizvode, proizvode kao što su željezo i (ili) čelik, te na određene proizvode od aluminija, Europska unija je uvela restrikcije na uvoz.
Dokumentacija za izvoz
Pod dokumetacijom potrebnom za obavljanje izvoza navodimo komercijalnu fakturu, (original i dvije kopije), certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, specifikaciju robe, policu osiguranja, te shodno proizvodu … veterinarsku, sanitarnu i (ili) fito – sanitarnu dokumentaciju, odnosno sva potrebna i tražena uvjerenja i dozvole od strane nadležnih institucija Europske unije i Republike Rumunjske.
Izvor: World Bank (World Development Indicators)
Official site of the EU
Vanjskotrgovinska razmjena Rumunije sa Bosnom i Hercegovinom
POKAZATELJ IZVOZ (KM) UVOZ (KM) OBIM (KM) SALDO (KM) POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%)
Izvor: Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK / STK BIH)
Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Rumuniju, . godina
Tarifni broj | Naziv tarife | Udio (%) |
---|
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Rumunije, . godina
Tarifni broj | Naziv tarife | Udio (%) |
---|
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
SPORAZUMI
Informaciju o bilateralnoj i multilateralnoj suradnji između Bosne i Hercegovine i Republike Rumunjske, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata – potpisanih, ratificiranih i (ili) onih u postupku (pregovaranja, usklađivanja, ugovaranja, potpisivanja, ratificiranja, objavljivanja u službenim glasilima potpisnica) između Bosne i Hercegovine i Republike Rumunjske, kao i Europske unije, potražite na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.
Radi boljeg razumjevanja pravnog okvira za suradnju između Bosne i Hercegovine i Republike Rumunjske uvažite odredbe sporazuma i ostalih pravnih akata iz domeni bilateralnih i multilateralnih odnosa, kako Bosne i Hercegovine, tako i Republike Rumunjske.
Bosna i Hercegovina je sa Europskom zajednicom i njenim (državama) članicama potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 16. juna 2008. godine, koji je stupio na snagu 1. juna 2015. godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i Europske unije, te je između sporazumnih strana uspostavljeno područje slobodne trgovine. Pored Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, 2016. godine, potpisan je i Protokol uz navedeni dokument.
U svrhu pridobivanja i (ili) formiranja detaljnije informacije o diplomatskim odnosima između dviju država, tekstove bilateralnih sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Rumunjske pogledajte na web stranici Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
Korisne adrese
- Svjetska banka
- Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine
- Ambasada Republike Rumunjske u Bosni i Hercegovini
- Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
- Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine
Pitajte nas
Ukoliko Vam treba više informacija, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast.