Privrednici za poslovanje bez barijera u regionu i sa EU

 

 

Poslovni savjet zajedničke komore šest zapadnobalkanskih privreda, održao je svoju prvu, konstitutivnu sjednicu na kojoj je pozvao vlade regiona i sve učesnike u procesu regionalnih integracija da podrže i ubrzaju izgradnju zajedničkog tržišta bez barijera, a Evropsku uniju da obezbedi inkluzivno proširenje – potpuno otvaranje evropskog tržišta za kompanije i proizvode sa Zapadnog Balkana i pre punopravnog članstva, u oblastima u kojima su ispunjeni evropski standardi, harmonizovana pravila i uspostavljene institucije.

Članovi Poslovnog savjeta su sljedeće kompanije: albanske – BALFIN, Agna i Infosoft grupe, bosanskohercegovačke – MS Wood, Sarajevski kiseljak i Mikroelektronika, kosovske- Devoli korporacija i Albi grupa, crnogorske – Voli, Trebjesa i Portonovi, makedonske – Alkalod i M6/Tikveš i srpske – Eliksir grupa, Nelt i Milšped.

„Poslovni savjet zajedničke privredne komore regiona, koji čine vlasnici i menadžeri 16 poslovnih sistema iz svih šest zapadnobalkanskih ekonomija i gotovo svih proizvodnih i uslužnih sektora, koje imaju kompanije i poslovne operacije u celom regionu, zapošljavaju 25 hiljada ljudi i zajedno ostvaruju više od 2,8 milijardi eura godišnjeg prihoda, zastupaće interese privatnog sektora celog regiona”, izjavio je Marko Čadež, predsjednik Upravnog odbora Komorskog investicionog foruma i predsednik Privredne komore Srbije.

Poslovni savjet će, na osnovu mjerljivih kriterijuma, pratiti napredak u realizaciji Plana za zajedničko regionalno tržište čije se usvajanje očekuje sledeće nedjelje u Sofiji, na Samitu EU i Zapadnog Balkana i u čijem kreiranju je aktivno učestvovala i biznis zajednica regiona.

Kako je istaknuto, o stanju na terenu Poslovni savjet će redovno informisati zapadnobalkanske vlade, ali i Evropsku uniju, dajući, na osnovu iskustva iz svakodnevnog rada i detaljnih analiza, konkretne prijedloge i sugestije mjera kako bi se ubrzalo otklanjanje barijera, smanjili troškovi i olakšalo poslovanje unutar regiona i sa Evropskom unijom.

Time će se omogućiti fleksibilniji, nebirokratski pristup u rješavanju problema sa kojima se privreda svakodnevno suočava, ali će i unijeti novu dinamiku u dijalog koji Komorski investicioni forum kao zajednička komora regiona, u ime više od 350.000 kompanija, vodi sa zapadnobalkanskim i institucijama u Briselu.

Da bi se obezbjedio slobodan, brži protok ljudi, robe, usluga i kapitala u regionu, prema mišljenju članova Poslovnog savjeta, najvažnije i najhitnije je da vlade što prije standardizuju i obezbjede međusobno priznavanje certifikata i druge trgovinske dokumentacije koja prati robu, kao i da se unapređenjem infrastrukture na graničnim prelazima, usaglašavanjem radnih vremena graničnih službi i ubrzanjem carinskih procedura obezbjede brži protok robe i carinjenje bez papira. Jednako je važno, smatraju privrednici, da se regionalno riješi pitanje fiskalizacije, da se potpiše najavljeni sporazum o radnim dozvolama, usaglase licence, softveri, olakšaju međukompanijski transferi, smanje unutarregionalna plaćanja i tome slično.

Regionalna saradnja kroz uklanjanje prepreka sa kojima se privrednici sada svakodnevno suočavaju potrebna je više nego ikada i kao odgovor na otežano poslovanje tokom pandemije i kao najbolji put da se privredi regiona u cjelini i kompanijama pojedinačno obezbjede uslovi za konkurentnije poslovanje, rast i razvoj u narednom periodu, zajednički je stav  članova Poslovnog savjeta i svih šest nacionalnih komora, članica KIF-a.

Taj stav, sa konkretnim preporukama poslovne zajednice, iskazan je u usvojenom dokumentu koji je Komorski investicioni forum sačinio, u sklopu priprema za ovogodišnji Samit na Zapadnom Balkanu i koji će narednih dana biti upućen svim učesnicima u procesu regionalnih integracija – političkim liderima, vladama i nadležnim ministarstvima regiona, Evropskoj komisiji, članicama Berlinskog procesa, sekretrijatu CEFTA i Savjetu za regionalnu saradnju.

Poslovna zajednica je u dokumentu pozvala zapadnobalkanske vlade da utvrde prioritete za sprovođenje Plana za zajedničko regionalno tržište u narednih godinu dana, da podstiču i olakšavaju inkluzivno proširenje i podrže privredu u zahtjevu da se, uz zelene koridore za robu i zelene linije za poslovne ljude unutar regiona, zelene trake uspostave i na graničnim prelazima sa zemljama EU, kako bi se obostrano ubrzao promet robe, a kompanijama na Balkanu omogućio lakši izvoz i nabavka sirovina.

Uz poziv političkim elitama da nastave sa iskazanom solidarnošću tokom pandemije Kovid 19, poslovna zajednica od vlada očekuje da podrže i izgradnju lanaca snabdjevanja u osjetljivim oblastima, uključujući medicinska sredstva i farmaceutske proizvode. Važno je, ukazuje privreda, da se iskoriste prilike za veća ulaganja u poboljšanje energetske povezanosti i efikasnosti i da vlade zajednički rade na promociji investicija.

Da bi se obezbjedila bolja i efikasnija kordinacija, jača politička podrška regionalnim integracijama i veće međusobno povjerenje u izgradnji jedinstvenog regionalnog tržišta, zajednička komora šest privreda regiona, ponovila je zahtjev da sve vlade uspostave ministarstva za regionalnu saradnju ili imenuju zvaničnike na ministarskom nivou sa zadatkom da osiguraju sprovođenje dogovorenih politika i mjera.

Predstavnik Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje Tomas Haglajtner, istakao je značaj učešća privrede i inicijativa biznis zajednice u procesu izgradnje zajedničkog tržišta i sprovođenju Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan

“Te investicije imaće punog smisla ako postoji slobodan protok robe, ljudi, usluga i kapitala, ako se uspostavi jedinstveno tržište u regionu, koje funkcioniše po EU pravilima, što će voditi i integraciji regiona u EU”, rekao je Haglajtner

Direktor CEFTA sekretarijata Emir Đikić ukazao je na važnost mjerljivosti rezultata u otklanjanju barijera i ključnu ulogu poslovne zajednice u sprovođenju dogovorenog i implementaciji zajedničkih rješenja u svim zemljama regiona.

Tanja Miščević, zamjenik generalnog sekretara Regionalnog savjeta za saradnju naglasila je značaj inicijative „Mini Šengen“ zasnovane na četiri evropske slobode, kao sastavni deo EU integracija zapadnobalkanskih ekonomija.

Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište, po njenim rječima, dodatno, kroz ujednačavanje standarda, vladavinu prava, podsticanje inovacija i mobilnosti, otvara mogućnost za više investicija u regionu, a uključivanje Zapadnog Balkana u panevropsko digitalno tržište za ukidanje rominga i sa EU.