
Osnovi podaci
Službeni naziv zemlje: Republika Italija
Položaj: južna Evropa
Glavni grad: Rim
Službeni jezik: talijanski
Političko uređenje: republika (parlamentarna demokracija)
Površina ukupno: 301.340 km²
Stanovništvo: 59.109.668 (podatak iz 2021. godine)
Valuta: euro (EUR ili €)
Aktuelni ekonomski pokazatelji (1990 – 2021)
PREDMET | VREMENSKI OKVIR | ||||||
POKAZATELJ | 2000. | 2010. | 2015. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. |
Stanovništvo, ukupno | 56.942.108,00 | 59.277.417,00 | 60.730.582,00 | 59.729.081,00 | 59.438.851,00 | 59.109.668,00 | .. |
BND, PPP (USD) | 1.535.971.291.818,49 | 2.079.581.022.494,46 | 2.225.429.068.057,95 | 2.758.720.924.035,91 | 2.589.801.438.609,00 | 2.774.739.784.414,86 | .. |
BND po glavi stanovnika, PPP (USD) | 26.970,00 | 35.080,00 | 36.640,00 | 46.190,00 | 43.570,00 | 46.940,00 | .. |
BDP (USD) | 1.146.676.894.209,73 | 2.136.099.955.236,67 | 1.836.637.711.060,55 | 2.011.302.198.827,45 | 1.896.755.301.518,14 | 2.107.702.842.669,73 | .. |
BDP po glavi stanovnika (USD) | 20.137,59 | 36.035,64 | 30.242,39 | 33.673,75 | 31.911,04 | 35.657,50 | .. |
Godišnji rast BDP – a (%) | 3,79 | 1,71 | 0,78 | 0,48 | -9,04 | 6,74 | .. |
Bilans tekućeg računa (saldo, USD) | -3.106.733.996,05 | -70.819.281.579,94 | 26.369.229.238,50 | 66.320.786.088,31 | 74.508.740.778,23 | 64.719.172.848,41 | .. |
Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % | -0,27 | -3,32 | 1,44 | 3,30 | 3,93 | 3,07 | .. |
Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 25,63 | 25,07 | 29,72 | 31,60 | 29,44 | 32,67 | .. |
Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 24,78 | 26,93 | 26,70 | 28,28 | 25,84 | 30,31 | .. |
Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) | 2,54 | 1,53 | 0,04 | 0,61 | -0,14 | 1,87 | 8,20 |
SDI, neto priljev (USD) | 13.172.981.900,40 | 9.930.501.390,91 | 13.303.439.230,24 | 31.185.214.397,32 | -22.090.942.205,12 | 18.911.500.067,39 | .. |
Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) | .. | 12,50 | 11,00 | 11,00 | .. | .. | .. |
Izvor: World Bank (World Development Indicators)
Najznačajnije industrijske grane 2020.
Glavne grane primarnog sektora: poljoprivreda (ratarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, maslinarstvo, ribarstvo), kao i šumarstvo.
Glavne grane sekundarnog sektora: metalna, elektro i auto industrija, farmaceutska industrija, kemijska i kozmetička industrija, drvna i papirna industrija, industrija tekstila, kože i obuće, brodogradnja, industrija građevinskih elemenata i materijala, te prehrambena industrija.
Glavne grane tercijarnog sektora: trgovina, telekomunikacije, transport, financije i osiguranje, turizam, građevinarstvo, pa čak u značajnoj mjeri i dizajn, poput modnog i industrijskog.
Izvor: Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)
Izvoz / vrijednost i struktura / 2022
0
Ukupan izvoz Italije na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 700,31 mlrd. USD.
Prvih deset (10) grupa proizvoda sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Italije navodimo slijedom: „Mašine, mehanički uređaji, ...“ (16,14%), „Farmaceutski proizvodi“ (7,27%), „Vozila osim željezničkih ...“ (6,86%), „Električne mašine i ...“ (6,23%), „Mineralna goriva, mineralna ...“ (4,77%), „Plastika i proizvodi ...“ (4,11%), „Proizvodi od željeza ...“ (3,45%), „Željezo i čelik“ (3,17%), „Prirodni i kultivisani ...“ (3,05%), te „Namještaj, kreveti, madraci ...“ (2,45%).
Ostale grupe proizvoda u izvozu Italije čine (42,5%) ukupnog izvoza spomenute zemlje na međunarodno tržište.
Uvoz / vrijednost i struktura / 2022
0
Ukupan uvoz Italije sa svjetskog tržišta, u 2022. godini, iznosio je 743,03 mlrd. USD.
Prvih deset (10) grupa proizvoda sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Italije jesu „Mineralna goriva, mineralna ...“ (21,96%), „Mašine, mehanički uređaji, ...“ (8,34%), „Električne mašine i oprema ...“ (7,63%), „Vozila osim željezničkih ...“ (6,71%), „Farmaceutski proizvodi“ (5%), „Željezo i čelik“ (4,62%), „Plastika i proizvodi ...“ (4,28%), „Organske kemikalije“ (3,31%), „Prirodni i kultivisani ...“ (2,58%), te „Optički, fotografski, kinematografski, ...“ (2,15%).
Ostale grupe proizvoda u uvozu Italije čine (33,42%) ukupnog uvoza spomenute zemlje sa svjetskog tržišta.
Članstvo u međunarodnim organizacijama
Republika Italija je članica mnogobrojnih međunarodnih institucija, asocijacija i organizacija od kojih navodimo redom:
- UN
- WTO
- Vijeće Europe
- EU
- EBRD
- OSCE
- itd..
Pozivni (telefonski broj zemlje): 00 (39)
Internet domena: .it
Glavni izvozni partneri – TOP 10 (2022):
Među uvoznicima proizvoda iz Italije, a promatrajući svjetsko tržište, Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 75 partnera.
Glavni uvozni partneri – TOP 10 (2022):
Među izvoznicama proizvoda u Italiju, uzimajući u obzir cjelokupno svjetsko tržište, Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 75 partnera Italije.
Izvor: Intracen.org („Trade Map“)
Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura
PDV u Republici Italiji
Standardna stopa predmetnog poreza u Republici Italiji, koja je primjenjljiva na sve robe i usluge – osim onih koji se oporezuju po sniženoj stopi ili su pak predmet izuzeća od plaćanja PDV – a, iznosi (22%).
Snižene stope PDV – a od (5%) do (10%) primjenjuju se na usluge vodosnabdjevanja, pojedine prehrambene proizvode, lijekove korištene u medicini i veterini, usluge prijevoza, opskrbu gasom, električnom energijom i slično.
Dodatno odnosno extra snižena stopa PDV – a, koja se primjenjuje na prehrambene proizvode, knjige, časopise, novine, određenje lijekove, kupovinu nove ili rekonstrukciju nekretnine, umjetna gnojiva i slično, iznosi (4%).
Carine i carinska dokumentacija
Prema podacima iz 2020. godine, a shodno MFN – u, carinske stope za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda iznose kako slijedi:
- „Svi proizvodi“ (4,32%)
- „Poljoprivredni proizvodi“ (5,58%)
- „Industrijski proizvodi“ (3,96%)
Na alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja i energiju (prirodni plin, ugalj, struja) plaćaju se akcize na prostoru Evropske unije.
Potrebna carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, uvozne carinske deklaracije (Single Administrative Document – SAD).
Zahtjevi tržišta, u pogledu tehničke sigurnosti proizvoda, u prvom se redu odnose na standarde, ali se istodobno primjenjuju i regulative vezane za pakiranje proizvoda, etiketiranje i posebno, odnosno dodatno označavanje proizvoda poput onih organskih, zatim na marketing i oglašavanje proizvoda, te na druge slične mjere reguliranja tržišta Republike Italije, odnosno Evropske unije.
Na poljoprivredne proizvode, proizvode kao što su željezo i čelik, te na određene proizvode od aluminija, uvedene su restrikcije na uvoz u Evropsku uniju.
Dokumentacija za izvoz
Pod dokumetacijom potrebnom za obavljanje izvoza navodimo komercijalnu fakturu, (original i dvije kopije), certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, specifikaciju robe, policu osiguranja, te shodno proizvodu i veterinarsku, sanitarnu i fito – patološku dokumentaciju, odnosno sva potrebna i zahtjevana uvjerenja i dozvole od strane nadležnih institucija EU i Republike Italije.
Izvor: World Bank (World Development Indicators)
Official site of the EU
Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Italijom u KM
POKAZATELJ 2019. 2020. 2021. 2022. I-III 2023. IZVOZ (KM) 1.312.806.999,22 1.027.560.095,62 1.617.421.383,73 1.999.026.663,66 382.665.536,78 UVOZ (KM) 1.685.366.730,33 1.426.921.039,97 1.929.734.127,04 2.217.323.714,25 507.806.484,70 OBIM (KM) 2.998.173.729,55 2.454.481.135,59 3.547.155.510,77 4.216.350.377,91 890.472.021,48 SALDO (KM) -372.559.731,11 -399.360.944,35 -312.312.743,31 -218.297.050,59 -125.140.947,92 POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%) 77,89 72,01 83,82 90,15 75,36
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Italiju, 2022. godina
Tarifni broj | Naziv tarife | Udio (%) |
---|---|---|
7601 | Aluminij u sirovim oblicima: | 25,25% |
6406 | Dijelovi obuće (uključujući gornji dio koji je pričvršćen ili ne na unutrašnji đon, osim na vanjs | 4,84% |
6403 | Obuća sa vanjskim đonovima od gume, plastične mase, kože ili umjetne kože i gornjim dijelom od kož | 4,81% |
8431 | Dijelovi prepoznatljivi kao namijenjeni isključivo ili uglavnom za mašine iz tarifnih brojeva 8425 | 4,14% |
6404 | Obuća sa vanjskim đonovima od gume, plastične mase, od kože ili umjetne kože i gornjim dijelom od | 3,48% |
2804 | Vodonik, plemeniti (rijetki) plinovi i ostali nemetali: | 3,45% |
7308 | Konstrukcije (osim montažnih zgradaiz tar. broja 9 | 2,80% |
4407 | Drvo obrađeno po dužini piljenjem, glodanjem ili rezanjem ili ljuštenjem, uključujući i blanjano, | 2,79% |
4401 | Ogrijevno drvo u oblicama, cjepanicama, granama, snopovima ili u sličnim oblicima; iverje i slične | 2,76% |
9401 | Sjedala (osim onih iz tarifnog broja 9402), uključujući ona koja se mogu pretvoriti u ležaje, i nj | 2,56% |
Ostali | 43,12% |
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Italije, 2022. godina
Tarifni broj | Naziv tarife | Udio (%) |
---|---|---|
7408 | Bakrena žica: | 4,42% |
0201 | Goveđe meso, svježe ili rashlađeno: | 3,79% |
6406 | Dijelovi obuće (uključujući gornji dio koji je pričvršćen ili ne na unutrašnji đon, osim na vanjs | 3,38% |
7208 | Toplo valjani plosnati proizvodi od željeza ili nelegiranog čelika širine 600 mm ili veće, koji ni | 2,66% |
7211 | Plosnati valjani proizvodi od željeza ili nelegiranog čelika širine manje od 600 mm, koji nisu pla | 2,10% |
4703 | Hemijska drvna celuloza, natronska ili sulfatna, osim celuloze topivog kvaliteta: | 1,76% |
7210 | Plosnati valjani proizvodi od željeza ili nelegiranog čelika širine 600 mm i veće, platirani ili p | 1,74% |
4107 | Goveđe kože (uključujući bivolje) i kože kopitara, dalje obrađivane nakon štavljenja ili crust-obr | 1,62% |
7308 | Konstrukcije (osim montažnih zgradaiz tar. broja 9 | 1,58% |
6907 | Neglazirane keramičke pločice za popločavanje i oblaganje; neglazirane keramičke kockice za mozaik | 1,44% |
Ostali | 75,51% |
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Sporazumi
Bosna i Hercegovina je sa Evropskom zajednicom i njenim (državama) članicama potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 16. juna 2008. godine, koji je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, te je između sporazumnih strana uspostavljeno područje slobodne trgovine.
Pored Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, 2016. godine, potpisan je i Protokol uz navedeni dokument.
Kronološki pregled sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Italije potražite na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.
Korisne adrese i kontakt podaci
- Svjetska banka
- Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova
- Ambasada Republike Italije u Bosni i Hercegovini
- Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa
- Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine
Pitajte nas
Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”