[vc_row][vc_column width=”3/4”][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1/2”][vc_single_image image=”9765” img_size=”full”][/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1/2”][vc_column_text]Osnovi podaci
Službeni naziv zemlje: Republika Italija
Položaj: južna Evropa
Glavni grad: Rim
Službeni jezik: talijanski
Političko uređenje: republika (parlamentarna demokracija)
Površina ukupno: 301.340 km²
Stanovništvo: 59.109.668 (podatak iz 2021. godine)
Valuta: euro (EUR ili €)[/vc_column_text][/vc_column_inner][/vc_row_inner][vc_empty_space][vc_custom_heading text=”Aktuelni ekonomski pokazatelji (1990 – 2021)” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text]
PREDMET | VREMENSKI OKVIR | ||||||
POKAZATELJ | 2000. | 2010. | 2015. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. |
Stanovništvo, ukupno | 56.942.108,00 | 59.277.417,00 | 60.730.582,00 | 59.729.081,00 | 59.438.851,00 | 59.109.668,00 | .. |
BND, PPP (USD) | 1.535.971.291.818,49 | 2.079.581.022.494,46 | 2.225.429.068.057,95 | 2.758.720.924.035,91 | 2.589.801.438.609,00 | 2.774.739.784.414,86 | .. |
BND po glavi stanovnika, PPP (USD) | 26.970,00 | 35.080,00 | 36.640,00 | 46.190,00 | 43.570,00 | 46.940,00 | .. |
BDP (USD) | 1.146.676.894.209,73 | 2.136.099.955.236,67 | 1.836.637.711.060,55 | 2.011.302.198.827,45 | 1.896.755.301.518,14 | 2.107.702.842.669,73 | .. |
BDP po glavi stanovnika (USD) | 20.137,59 | 36.035,64 | 30.242,39 | 33.673,75 | 31.911,04 | 35.657,50 | .. |
Godišnji rast BDP – a (%) | 3,79 | 1,71 | 0,78 | 0,48 | -9,04 | 6,74 | .. |
Bilans tekućeg računa (saldo, USD) | -3.106.733.996,05 | -70.819.281.579,94 | 26.369.229.238,50 | 66.320.786.088,31 | 74.508.740.778,23 | 64.719.172.848,41 | .. |
Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % | -0,27 | -3,32 | 1,44 | 3,30 | 3,93 | 3,07 | .. |
Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 25,63 | 25,07 | 29,72 | 31,60 | 29,44 | 32,67 | .. |
Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 24,78 | 26,93 | 26,70 | 28,28 | 25,84 | 30,31 | .. |
Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) | 2,54 | 1,53 | 0,04 | 0,61 | -0,14 | 1,87 | 8,20 |
SDI, neto priljev (USD) | 13.172.981.900,40 | 9.930.501.390,91 | 13.303.439.230,24 | 31.185.214.397,32 | -22.090.942.205,12 | 18.911.500.067,39 | .. |
Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) | .. | 12,50 | 11,00 | 11,00 | .. | .. | .. |
Izvor: World Bank (World Development Indicators)
[/vc_column_text][vc_custom_heading text=”Najznačajnije industrijske grane 2020.” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1/3”][vc_pie value=”1.93” label_value=”1.93” color=”green” title=”Primarni (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo):” units=”%”][/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1/3”][vc_pie value=”22.49” label_value=”22.49” color=”sky” title=”Sekundarni (uključujući i građevinarstvo)” units=”%”][/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1/3”][vc_pie value=”65.22” label_value=”65.22” color=”juicy-pink” title=”Sektor poljoprivrede” units=”%”][/vc_column_inner][/vc_row_inner][vc_empty_space][vc_column_text]Glavne grane primarnog sektora: poljoprivreda (ratarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, maslinarstvo, ribarstvo), kao i šumarstvo.
Glavne grane sekundarnog sektora: metalna, elektro i auto industrija, farmaceutska industrija, kemijska i kozmetička industrija, drvna i papirna industrija, industrija tekstila, kože i obuće, brodogradnja, industrija građevinskih elemenata i materijala, te prehrambena industrija.
Glavne grane tercijarnog sektora: trgovina, telekomunikacije, transport, financije i osiguranje, turizam, građevinarstvo, pa čak u značajnoj mjeri i dizajn, poput modnog i industrijskog.
Izvor: Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)[/vc_column_text][vc_custom_heading text=”Izvoz / vrijednost i struktura / 2022” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][stm_stats_counter stat_counter_style=”style_2” counter_value=”700.31” description=”Ukupan izvoz Italije na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 700,31 mlrd. USD.
Prvih deset (10) grupa proizvoda sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Italije navodimo slijedom: „Mašine, mehanički uređaji, …“ (16,14%), „Farmaceutski proizvodi“ (7,27%), „Vozila osim željezničkih …“ (6,86%), „Električne mašine i …“ (6,23%), „Mineralna goriva, mineralna …“ (4,77%), „Plastika i proizvodi …“ (4,11%), „Proizvodi od željeza …“ (3,45%), „Željezo i čelik“ (3,17%), „Prirodni i kultivisani …“ (3,05%), te „Namještaj, kreveti, madraci …“ (2,45%).
Ostale grupe proizvoda u izvozu Italije čine (42,5%) ukupnog izvoza spomenute zemlje na međunarodno tržište.”][vc_custom_heading text=”Uvoz / vrijednost i struktura / 2022” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][stm_stats_counter stat_counter_style=”style_2” counter_value=”743.03” description=”Ukupan uvoz Italije sa svjetskog tržišta, u 2022. godini, iznosio je 743,03 mlrd. USD.
Prvih deset (10) grupa proizvoda sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Italije jesu „Mineralna goriva, mineralna …“ (21,96%), „Mašine, mehanički uređaji, …“ (8,34%), „Električne mašine i oprema …“ (7,63%), „Vozila osim željezničkih …“ (6,71%), „Farmaceutski proizvodi“ (5%), „Željezo i čelik“ (4,62%), „Plastika i proizvodi …“ (4,28%), „Organske kemikalije“ (3,31%), „Prirodni i kultivisani …“ (2,58%), te „Optički, fotografski, kinematografski, …“ (2,15%).
Ostale grupe proizvoda u uvozu Italije čine (33,42%) ukupnog uvoza spomenute zemlje sa svjetskog tržišta.”][vc_custom_heading text=”Članstvo u međunarodnim organizacijama” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text]Republika Italija je članica mnogobrojnih međunarodnih institucija, asocijacija i organizacija od kojih navodimo redom:
- UN
- WTO
- Vijeće Europe
- EU
- EBRD
- OSCE
- itd..
Pozivni (telefonski broj zemlje): 00 (39)
Internet domena: .it[/vc_column_text][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1/2”][vc_custom_heading text=”Glavni izvozni partneri – TOP 10 (2022):” font_container=”tag:h5|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_round_chart stroke_width=”2” values=”%5B%7B%22title%22%3A%22Njema%C4%8Dka%22%2C%22value%22%3A%2212.4%20%25%22%2C%22color%22%3A%22blue%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22SAD%22%2C%22value%22%3A%2210.4%20%25%22%2C%22color%22%3A%22chino%22%2C%22custom_color%22%3A%22%23555555%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Francuska%22%2C%22value%22%3A%2210.0%20%25%22%2C%22color%22%3A%22pink%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22%C5%A0panija%22%2C%22value%22%3A%225.1%20%25%22%2C%22color%22%3A%22peacoc%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2350485b%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22%C5%A0vicarska%20%22%2C%22value%22%3A%224.9%20%25%22%2C%22color%22%3A%22peacoc%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2350485b%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Ujedinjeno%20Kraljevstvo%22%2C%22value%22%3A%224.4%20%25%22%2C%22color%22%3A%22peacoc%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2350485b%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Belgija%22%2C%22value%22%3A%223.7%20%25%22%2C%22color%22%3A%22violet%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236dab3c%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Poljska%22%2C%22value%22%3A%223.1%20%25%22%2C%22color%22%3A%22pink%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236dab3c%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Holandija%22%2C%22value%22%3A%223.0%20%25%22%2C%22color%22%3A%22violet%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236dab3c%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Kina%22%2C%22value%22%3A%222.7%20%25%22%2C%22color%22%3A%22peacoc%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236dab3c%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Ostale%20zemlje%22%2C%22value%22%3A%2240.3%25%22%2C%22color%22%3A%22chino%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236dab3c%22%7D%5D”][vc_column_text]Među uvoznicima proizvoda iz Italije, a promatrajući svjetsko tržište, Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 75 partnera.[/vc_column_text][/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1/2”][vc_custom_heading text=”Glavni uvozni partneri – TOP 10 (2022):” font_container=”tag:h5|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_round_chart stroke_width=”2” values=”%5B%7B%22title%22%3A%22Njema%C4%8Dka%22%2C%22value%22%3A%2213.7%22%2C%22color%22%3A%22peacoc%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Kina%22%2C%22value%22%3A%228.9%20%25%22%2C%22color%22%3A%22turquoise%22%2C%22custom_color%22%3A%22%23fe6c61%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Francuska%22%2C%22value%22%3A%227.3%20%25%22%2C%22color%22%3A%22sandy-brown%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Holandija%22%2C%22value%22%3A%225.6%20%25%22%2C%22color%22%3A%22chino%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2350485b%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22%C5%A0panija%22%2C%22value%22%3A%224.6%20%25%22%2C%22color%22%3A%22sandy-brown%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Ruska%20Federacija%22%2C%22value%22%3A%224.1%20%25%22%2C%22color%22%3A%22chino%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Belgija%22%2C%22value%22%3A%223.9%20%25%22%2C%22color%22%3A%22mulled-wine%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22SAD%22%2C%22value%22%3A%223.9%20%25%22%2C%22color%22%3A%22turquoise%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Azerbejd%C5%BEan%22%2C%22value%22%3A%223.1%20%25%22%2C%22color%22%3A%22purple%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Al%C5%BEir%22%2C%22value%22%3A%222.9%20%25%22%2C%22color%22%3A%22orange%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Ostale%20zemlje%22%2C%22value%22%3A%2242.0%20%25%22%2C%22color%22%3A%22vista-blue%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%5D”][vc_column_text]Među izvoznicama proizvoda u Italiju, uzimajući u obzir cjelokupno svjetsko tržište, Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 75 partnera Italije.
Izvor: Intracen.org („Trade Map“)[/vc_column_text][/vc_column_inner][/vc_row_inner][vc_custom_heading text=”Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvoz” use_theme_fonts=”yes” subtitle=”Porezna struktura”][vc_column_text]PDV u Republici Italiji
Standardna stopa predmetnog poreza u Republici Italiji, koja je primjenjljiva na sve robe i usluge – osim onih koji se oporezuju po sniženoj stopi ili su pak predmet izuzeća od plaćanja PDV – a, iznosi (22%).
Snižene stope PDV – a od (5%) do (10%) primjenjuju se na usluge vodosnabdjevanja, pojedine prehrambene proizvode, lijekove korištene u medicini i veterini, usluge prijevoza, opskrbu gasom, električnom energijom i slično.
Dodatno odnosno extra snižena stopa PDV – a, koja se primjenjuje na prehrambene proizvode, knjige, časopise, novine, određenje lijekove, kupovinu nove ili rekonstrukciju nekretnine, umjetna gnojiva i slično, iznosi (4%).
Carine i carinska dokumentacija
Prema podacima iz 2020. godine, a shodno MFN – u, carinske stope za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda iznose kako slijedi:
- „Svi proizvodi“ (4,32%)
- „Poljoprivredni proizvodi“ (5,58%)
- „Industrijski proizvodi“ (3,96%)
Na alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja i energiju (prirodni plin, ugalj, struja) plaćaju se akcize na prostoru Evropske unije.
Potrebna carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, uvozne carinske deklaracije (Single Administrative Document – SAD).
Zahtjevi tržišta, u pogledu tehničke sigurnosti proizvoda, u prvom se redu odnose na standarde, ali se istodobno primjenjuju i regulative vezane za pakiranje proizvoda, etiketiranje i posebno, odnosno dodatno označavanje proizvoda poput onih organskih, zatim na marketing i oglašavanje proizvoda, te na druge slične mjere reguliranja tržišta Republike Italije, odnosno Evropske unije.
Na poljoprivredne proizvode, proizvode kao što su željezo i čelik, te na određene proizvode od aluminija, uvedene su restrikcije na uvoz u Evropsku uniju.
Dokumentacija za izvoz
Pod dokumetacijom potrebnom za obavljanje izvoza navodimo komercijalnu fakturu, (original i dvije kopije), certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, specifikaciju robe, policu osiguranja, te shodno proizvodu i veterinarsku, sanitarnu i fito – patološku dokumentaciju, odnosno sva potrebna i zahtjevana uvjerenja i dozvole od strane nadležnih institucija EU i Republike Italije.
Izvor: World Bank (World Development Indicators)
Official site of the EU[/vc_column_text][vc_custom_heading text=”Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Italijom u KM” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text][xyz-ips snippet=”vanjsko-trgovinska-razmjena”]
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine[/vc_column_text][vc_column_text][xyz-ips snippet=”vanjsko-trgovinska-razmjena-tarife-izvoz-top10”]
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
[xyz-ips snippet=”vanjsko-trgovinska-razmjena-tarife-uvoz-top10”]
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Sporazumi
Bosna i Hercegovina je sa Evropskom zajednicom i njenim (državama) članicama potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 16. juna 2008. godine, koji je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, te je između sporazumnih strana uspostavljeno područje slobodne trgovine.
Pored Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, 2016. godine, potpisan je i Protokol uz navedeni dokument.
Kronološki pregled sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Italije potražite na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.
[/vc_column_text][vc_custom_heading text=”Korisne adrese i kontakt podaci” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text]
- Svjetska banka
- Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova
- Ambasada Republike Italije u Bosni i Hercegovini
- Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa
- Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine
[/vc_column_text][vc_custom_heading text=”Pitajte nas” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text]Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”[/vc_column_text][contact-form-7 id=”1272” title=”Pitajte nas.”][vc_empty_space][/vc_column][vc_column width=”1/4”][stm_sidebar sidebar=”3180”][/vc_column][/vc_row]