Hrvatska

Dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Republike Hrvatske, 2020. godina

• Primarni (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Hrvatske iznosi (3,22 %);
• Sekundarni (industrija, uključujući i građevinarstvo): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Hrvatske iznosi (21,16 %);
• Tercijalni (usluge): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Hrvatske iznosi (59,35 %).

Glavne grane primarnog sektora: ratarstvo, vinogradarstvo, šumarstvo, stočarstvo i ribarstvo, a od kojih ističemo posebno pšenicu, kukuruz, voće, vino, piletinu, svinjetinu, govedinu, mlijeko i mliječne proizvode/sireve, maslac, te razne vrste riba.

Glavne grane sekundarnog (industrijskog) sektora: energetika (obnovljivi izvori energije), kemijska industrija, farmaceutska industrija, brodogradnja, metalna industrija, mašinska i elektro industrija, auto industrija, prehrambena industrija, drvna industrija, kozmetička industrija, tekstilna/modna industrija (dizajn), industrija građevinskih materijala, kao i slične industrije.

Glavne grane tercijarnog sektora: turizam, trgovina, transport, telekomunikacije, financijske usluge, građevinarstvo, osiguranje i sl.

Izvor:       World Bank (World Development Indicators)

Republika Hrvatska je članica mnogobrojnih organizacija / institucija / asocijacija od kojih navodimo slijedeće: UN, EU, NATO, Vijeće Europe, OSCE, itd.

Detaljan pregled članstva u ostalim organizacijama / institucijama / asocijacijama može se naći na stranici Ministarstva za vanjske i europske poslove Republike Hrvatske (LINK).

Na Listi zemalja – uvoznica iz Republike Hrvatske, Bosna i Hercegovina nalazi se među prvih 5 hrvatskih partnera u 2021. godini.

Na Listi zemalja – izvoznica u Republiku Hrvatsku, Bosna i Hercegovina nalazi se među prvih 10 hrvatskih partnera u 2021. godini.

Poreska struktura

Standarna stopa PDV-a u Hrvatskoj iznosi 25% i primjenjuje se na sve robe i usluge koje nisu predmet snižene stope PDV- a ili izuzeća od plaćanja PDV.

Snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje se na slijedeće robe: novine, masti biljnog i životinjskog porijekla, dječija hrana ili hrana na bazi žitarica za mlade i djecu, opskrbu vodom (osim flaširanom), bijeli šećer (od trske ili repe – kristalizirani) i umjetnine.

Ekstra snižena stopa PDV-a od 5% odnosi se na: hljeb, mlijeko (osim prerađeno i s dodatcima), medicinska oprema i uređaji vezani za invalidne osobe, naučne novine i radovi, knjige sa profesionalnim sadržajima za edukaciju, dnevne i periodične novine (do 25.000 riječi).

 Carinski režim (prosječne carinske stope po sektorima u 2020.)

 Carinska stopa za sve proizvode, po MFN, iznosi 4,32 %;

Carinska stopa za primarne proizvode, po MFN, iznosi  5,58 %;

Carinska stopa za industrijske proizvode, po MFN, iznosi 3,96 %.

Akcize u EU primjenjuju se na alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, mineralna goriva i ulja, energiju (prirodni gas, ugalj, struja).

Potrebna carinska dokumentacija je slijedeća: trgovinska faktura, deklaracija o carinskoj vrijednosti robe, transportni dokumenti, pakirna lista, uvozna carinska deklaracija (Single Administrative Document – SAD). (Više informacija).

Tehnički zahtjevi tržišta i restrikcije uvoza

Spomenuti zahtjevi tržišta odnose se na sigurnost proizvoda, tehničke standarde, pakiranje proizvoda, etiketiranje i EU Ecolabel.

Restrikcije uvoza u EU odnose se na poljoprivredne proizvode, željezo i čelik, te pojedine proizvode od aluminija.

 Izvor:      World Bank (World Development Indicators)

www.europa.eu

Vodećih 10 proizvoda u izvozu  Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku, 2021. godina

 Izvor:       Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Republike Hrvatske, 2021. godina

 Izvor:       Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

 Sporazumi

Bosna i Hercegovina je potpisala veliki broj bilateralnih sporazuma u okviru međunarodne suradnje sa Republikom Hrvatskom. Informacija o potpisanim sporazumima, kao i njihovom statusu, dostupna je na stranici Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Navedenu informaciju možete preuzeti OVDJE.
Kada je riječ o bilateralnim trgovinskim odnosima Bosne i Hercegovine sa Republikom Hrvatskom, na stranici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, dostupne su i detaljnije informacije (sporazumi).
Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska potpisale su Sporazum o poticanju i uzajamnoj zaštiti investicija, a isti je dostupan na stranici.
16. juna 2008. godine, Bosna i Hercegovina je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskim zajednicama i njihovim državama članicama. Navedeni akt stupio je na snagu 1. juna 2015. godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i EU. Shodno SSP-u, između Bosne i Hercegovine i Evropske unije uspostavljeno je područje slobodne trgovine. (Preuzmanje Sporazuma).
2016. godine, potpisan je Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine (s jedne strane) i Evropskih zajednica i njihovih država članica (s druge strane), pa detaljan pregled odnosa između EU i Bosne i Hercegovine možete pronaći OVDJE.

Izvor:      Ministarstvo vanjskih / spoljnih poslova Bosne i Hercegovine

Ministarstvo vanjske / spoljne trgovine Bosne i Hercegovine

• World Bank (OPEN DATA)
• Ambasada Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini (INFO-LINK)
• Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjskih / spoljnih poslova (LINK)
• Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjske / spoljne trgovine i ekonomskih odnosa (LINK)
• Bosna i Hercegovina – Agencija za promociju stranih ulaganja (LINK)
• Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (LINK)

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”