
Osnovi podaci
Službeni naziv zemlje: Republika Hrvatska
Položaj: jugoistočna Evropa
Glavni grad: Zagreb
Službeni jezik: hrvatski
Političko uređenje: parlamentarna republika (polupredsjednički sistem)
Površina ukupno: 56.594 km²
Stanovništvo: 3.899.000 (podatak iz 2021. godine)
Valuta: euro (EUR ili €)
Aktuelni ekonomski pokazatelji:
PREDMET | VREMENSKI OKVIR | ||||||
MAKROEKONOMSKI PODACI | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA |
POKAZATELJ | 2000. | 2010. | 2015. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. |
Stanovništvo, ukupno | 4.468.302,00 | 4.295.427,00 | 4.203.604,00 | 4.065.253,00 | 4.047.680,00 | 3.899.000,00 | .. |
BND, PPP (USD) | 46.792.490.355,03 | 83.223.711.190,77 | 98.642.245.347,92 | 128.519.614.708,22 | 123.176.856.252,34 | 135.867.561.872,13 | .. |
BND po glavi stanovnika, PPP (USD) | 10.470,00 | 19.370,00 | 23.470,00 | 31.610,00 | 30.430,00 | 34.850,00 | .. |
BDP (USD) | 21.807.856.145,10 | 60.672.093.864,79 | 50.242.783.066,12 | 62.327.983.579,59 | 57.472.012.426,69 | 68.955.083.280,19 | .. |
BDP po glavi stanovnika (USD) | 4.880,57 | 14.124,81 | 11.952,31 | 15.331,88 | 14.198,75 | 17.685,33 | .. |
Godišnji rast BDP – a (%) | 2,86 | -1,22 | 2,52 | 3,42 | -8,58 | 13,07 | .. |
Bilans tekućeg računa (saldo, USD) | -338.043.019,67 | -1.485.244.974,56 | 1.644.299.622,96 | 1.700.365.681,81 | -184.774.951,50 | 2.082.110.408,74 | .. |
Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % | -1,55 | -2,45 | 3,27 | 2,73 | -0,32 | 3,02 | .. |
Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 35,02 | 35,66 | 45,68 | 50,59 | 41,48 | 51,28 | .. |
Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 39,53 | 37,32 | 45,49 | 51,01 | 48,50 | 52,75 | .. |
Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) | 4,61 | 1,03 | -0,46 | 0,77 | 0,15 | 2,55 | 10,78 |
SDI, neto priljev (USD) | 1.015.069.996,97 | 1.545.050.408,34 | 35.177.680,93 | 3.940.753.801,95 | 1.249.365.581,08 | 4.660.184.373,77 | .. |
Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) | .. | 20,50 | 22,50 | 19,50 | .. | .. | .. |
Izvor: World Bank (World Development Indicators)
Najznačajniji privredni sektori
Glavne grane primarnog sektora su poljoprivreda – ratarstvo (uzgoj poljoprivrednih kultura kao što su pšenica, kukuruz, uljarice i ostale krmne kulture), vinogradarstvo, voćarstvo (uzgoj agruma, sezonskog voća, plastenički uzgoj voća), povrtlarstvo (uzgoj sezonskog povrća i plastenička proizvodnja povrća), stočarstvo (uzgoj goveda i svinja za proizvodnju prehrambenih proizvoda poput govedine, mlijeka, svinjetine, … ), peradarstvo (uzgoj tovne peradi kao što su kokoši, pilići i ostale živinarske vrste za proizvodnju piletine, puretine i srodnih proizvoda), te ribarstvo (izlov ribe i mekušaca, kavezni uzgoj ribljih vrsta, rakova i školjki, …).
Glavne grane sekundarnog sektora čine energetika (nafta, plin, obnovljivi izvori energije), kemijska industrija, farmaceutska industrija, brodogradnja, metalna industrija, mašinska, elektro i auto industrija, drvna industrija, industrija građevinskih materijala, modna industrija (dizajn), kozmetička industrija, prehrambena industrija (mesoprerada – proizvodnja sirovih, polutrajnih i trajnih proizvoda, prerada mlijeka – sir, vrhnje, maslac i drugi trajni i polutrajni proizvodi, proizvodnja ulja i šećera, proizvodnja konzumnih jaja, prerada i konzerviranje ribe , prerada i kozerviranje voća i povrća, proizvodnja smrznutih i sušenih prehrambenih proizvoda – biljnog i animalnog porijekla, proizvodnja alkoholnih i bezalkoholnih pića, proizvodnja začina, branje soli, …), kao i duhanska industrija (proizvodnja duhanskih proizvoda – cigareta, …).
Glavne grane tercijalnog sektora predstavljaju turizam, trgovina, transport, telekomunikacije, financijske usluge, građevinarstvo, ali i osiguravajuća djelatnost.
Izvor: Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)
Izvoz / vrijednost i struktura
0
Ukupan izvoz Hrvatske na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 25,22 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupina proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Hrvatske navodimo slijedom: „27“ – mineralna goriva, ... (19,45 %), „.85“ – električne mašine i ... (8,34 %), „84“ – mašine, mehanički ... (6,8 %), „44“ – drvo i proizvodi... (5,69 %), „30“ – farmaceutski proizvodi (4,2 %), „73“ – proizvodi od željeza ... (3,05 %), „39“ – plastika i proizvodi ... (3,05 %), „76“ – aluminij i proizvodi ... (3 %), „87“ – vozila osim željezničkih ... (2,78 %), te „61“ – odjevni predmeti i ... (2,68 %).
Ostale grupe proizvoda u izvozu Hrvatske čine (40,96 %) ukupnog izvoza spomenute zemlje na međunarodno tržište.
Uvoz / vrijednost i struktura
0
Ukupan uvoz Hrvatske sa svjetskog tržišta, u 2022. godini, iznosio je 43,80 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupina proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Hrvatske jesu „27“ – mineralna goriva, ... (25,58 %), „84“ – mašine, mehanički ... (7,55 %), „85“ – električne mašine i ... (6,96 %), „87“ – vozila osim željezničkih ... (5,79 %), „30“ – farmaceutski proizvodi (4 %), „39“ – plastika i proizvodi ... (3,92 %), „72“ – željezo i čelik (3,1 %), „73“ – proizvodi od željeza ... (2,35 %), „61.“ – odjevni predmeti i ... (2,27 %), te „76“ – aluminij i proizvodi ... (2,17 %).
Ostale grupe proizvoda u uvozu Hrvatske čine (36,31 %) ukupnog uvoza spomenute zemlje sa svjetskog tržišta.
Članstvo u međunarodnim organizacijama
Republika Hrvatska je članica mnogobrojnih međunarodnih institucija, asocijacija, organizacija od kojih navodimo redom:
- UN
- Vijeće Europe
- „Schengen Convention“
- EU
- UNESCO
- NATO
- ostale
Pozivni (telefonski broj zemlje): 00 (385)
Internet domena: .hr
Glavni izvozni partneri / 2022 / %
Među uvoznicima proizvoda iz Hrvatske, a promatrajući svjetsko tržište, Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 25 partnera.
Glavni uvozni partneri / 2022 / %
Među izvoznicama proizvoda u Hrvatsku, uzimajući u obzir cjelokupno svjetsko tržište, Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 25 partnera Hrvatske.
Izvor: Intracen.org („Trade Map“)
Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura
PDV u Republici Hrvatskoj
Standardna stopa predmetnog poreza u Republici Hrvatskoj, koja je primjenjljiva na sve robe i usluge – osim onih koji se oporezuju po sniženoj stopi ili su predmet izuzeća od plaćanja PDV – a, iznosi (25 %).
Snižena stopa PDV – a iznosi (13 %) i primjenjuje se na proizvode kao što su novine, masti biljnog i životinjskog porijekla, dječija hrana ili hrana na bazi žitarica za mladež i djecu, vodoopskrba (izuzev flaširane vode), bijeli šećer – kristalizirani (od trske ili od repe), te umjetnine.
Dodatno snižena stopa PDV – a od (5 %) obračunava se na hljeb, mlijeko (izuzev prerađenog mlijeka i mlijeka s dodacima), medicinsku opremu i pomagala namjenjena osobama s invaliditetom, naučne časopise i radove, knjige sa edukativnim i profesionalnim sadržajima, dnevne i periodične novine (shodno određenoj im sadržini).
Carine i carinska dokumentacija
Prema podacima iz 2020. godine, a shodno MFN – u, carinske stope za ispod navedenu klasifikaciju proizvoda iznose kako slijedi:
- „Svi proizvodi“ (4,32 %)
- „Poljoprivredni proizvodi“ (5,58 %)
- „Industrijski proizvodi“ (3,96 %)
Na alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja i energiju (prirodni plin, ugalj, struja) plaćaju se akcize na tržištu Europske unije.
Neophodna carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste i uvozne carinske deklaracije („Single Administrative Document“ – SAD), ali je obavezno poštivati i eventualne dodatne legislativne zahtjeve pojedin(ih)e članic(a)e Europske unije.
Samom ovom činjenicom, moguće je traženje podnošenja dodatne carinske dokumentacije na prostoru članic(a)e Europske unije, a sukladno važećem carinskom postupku na tržištu.
Zahtjevi tržišta, u pogledu tehničke sigurnosti proizvoda, u prvom se redu odnose na standarde, ali se istodobno primjenjuju i regulative vezane za pakiranje proizvoda, etiketiranje i posebno, odnosno dodatno označavanje proizvoda poput onih organskih, zatim na marketing i oglašavanje proizvoda, te na druge slične mjere reguliranja tržišta Republike Hrvatske, ali i Europske unije.
Na poljoprivredne proizvode, proizvode kao što su željezo i čelik, te na određene proizvode od aluminija, uvedene su restrikcije na uvoz u Europsku uniju.
Dokumentacija za izvoz
Pod dokumetacijom potrebnom za obavljanje izvoza navodimo komercijalnu fakturu, (original i dvije kopije), certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, specifikaciju robe, policu osiguranja, te shodno proizvodu i veterinarsku, sanitarnu i fito – sanitarnu dokumentaciju, odnosno sva potrebna i zahtjevana uvjerenja i dozvole od strane nadležnih institucija Europske unije i Republike Hrvatske.
Izvor: World Bank (World Development Indicators)
Official site of the EU
Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom
POKAZATELJ |
---|
IZVOZ (KM) |
UVOZ (KM) |
OBIM (KM) |
SALDO (KM) |
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%) |
Izvor: Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK / STK BIH)
Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku, . godina
Tarifni broj | Naziv tarife | Udio (%) |
---|
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Hrvatske, . godina
Tarifni broj | Naziv tarife | Udio (%) |
---|
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Sporazumi
Bosna i Hercegovina je sa Europskom zajednicom i njenim (državama) članicama potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 16. juna 2008. godine, koji je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i Europske unije, te je između sporazumnih strana uspostavljeno područje slobodne trgovine.
Pored Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, 2016. godine, potpisan je i Protokol uz navedeni dokument.
Kronološki pregled sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske potražite na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.
Korisne adrese
- Svjetska banka
- Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine
- Ambasada Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini
- Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
- Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine
Pitajte nas
Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”