Ukratko o PEM Konvenciji
Regionalna konvencija o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe (PEM Konvencija) je međunarodni sporazum koji propisuje jedinstveni set pravila o porijeklu robe. Sve ugovorne strane PEM Konvencije su se obavezale da za potrebe primjene pravila o porijeklu robe u međusobno zaključenim sporazumima o slobodnoj trgovini, primjenjuju odredbe ove konvencije. Ovim se obezbjeđuje primjena identičnih pravila o porijeklu u svrhu kumulacije porijekla za robu kojom se trguje između svih ugovornih strana PEM-a.
Kako je porijeklo robe izuzetno važna alatka u olakšavanju trgovine, PEM sistem kumulacije porijekla je sastavljen od mreže sporazuma o slobodnoj trgovini između ugovornih strana PEM-a, kojima se predviđaju identična pravila o porijeklu robe čime se omogućava međusobna dijagonalna kumulacija. Generalno, pravila porijekla robe se dijele na „preferencijalna pravila porijekla“ i „nepreferencijalna pravila porijekla“, te u zavisnosti od toga, i roba stiče preferencijalno, odnosno nepreferencijalno porijeklo.
Pravila o preferencijalnom porijeklu, koja robi u carinskom postupku obezbjeđuju povoljniji tretman (kao što je snižena stopa carine ili je carina ukinuta), utvrđuju se međunarodnim konvencijama (npr. Regionalna konvencija o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe), ili jednostranim ugovorima i preferencijalima kakav je npr. opšti sistem povlastica – GSP (Generalized System of Preferences).
Cilj PEM konvencije je prije svega da se prevaziđu poteškoće u upravljanju postojećom mrežom bilateralnih protokola za pravila o porijeklu među zemljama i teritorijama u okviru pan-euro-mediteranske zone, čime se postojeći bilateralni sistemi za pravila o porijeklu prenose u jedan multilateralni okvir. Ovakva jedinstvena konvencija omogućava primjenu identičnih pravila o porijeklu u svrhu dijagonalne kumulacije porijekla za robu kojom se trguje između svih ugovornih strana PEM-a.
Za Bosnu i Hercegovinu PEM Konvencija je stupila na snagu 01.11.2014. godine., čime je zamijenila protokole o pravilima porijekla sadržane u brojnim ugovorima o slobodnoj trgovini koje je Bosna i Hercegovina do tada primjenjivala. Obzirom da je u preambuli PEM konvencije navedeno da će se pravila o porijeklu trebati izmijeniti i dopuniti kako bi bolje odgovarala novoj ekonomskoj realnosti i tržišnim uslovima, u periodu od 2013 – 2019 godine započela je završena revizija PEM konvencije.
Dana 27.11.2019. godine PEM Zajednički odbor je na svojoj 9. sjednici trebao donijeti odluku o izmjeni PEM Konvencije, odnosno usvojiti revidiranu Konvenciju. Međutim, kako se na ovom sastanku nije uspio postići konsenzus svih ugovornih strana, ona nije usvojena. Kako bi se ipak izašlo u susret privrednicima, dogovoreno je da one ugovorne strane koje izraze interes, počnu primjenu novih pravila na bilateralnoj i prelaznoj osnovi, do zvaničnog usvajanja i donošenja revidirane PEM Konvencije na način da odredbe iz revidirane konvencije uvedu u svoje bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini, kao „Alternativna/prelazna pravila“.
Ovo je razlog zbog kojeg i Bosna i Hercegovina na odgovarajući način treba izmijeniti ugovore o slobodnoj trgovini koje je sklopila.
Značaj Alternativnih pravila u odnosu na PEM Konvenciju i početak primjene
Alternativna pravila o porijeklu se sastoje od osnovnog teksta i Aneksa. U osnovnom tekstu uspostavljaju se pravila za koncept proizvoda s porijeklom i metode administrativne saradnje, dok se Aneksima detaljnije opisuju pojedine odredbe iz osnovnog teksta.
U poređenju sa trenutnom PEM konvencijom, poboljšanja u revidiranoj PEM konvenciji, odnosno u ovim alternativnim pravilima, sastoje se od daleko fleksibilnijih, modernijih i jednostavnijih pravila o porijeklu koja će industrije svih zemalja Pan-evro-mediteranskog (PEM) regiona, pa tako i Bosne i Hercegovine, moći lakše ispuniti, a time i povećati svoju izvoznu konkurentnost. Novim alternativnim pravilima se znatno pojednostavljuje sistem, čime bi se trebala poboljšati usklađenost sa propisima koje primjenjuju privredni subjekti, jer se tako izbjegavaju greške nastale zbog složenih pravila, ali i olakšava upravljanje za carinske organe.
Treba znati da ova alternativna pravila nisu obavezujuća i privredni subjekti, koji žele da ostvare povlastice zasnovane na ovim pravilima, mogu primjenjivati njih umjesto onih iz još uvijek važeće PEM konvencije.
To podrazumijeva opcionu – paralelnu primjenu pravila porijekla na način da privrednici mogu koristiti:
• pravo primjene pravila porijekla u skladu sa važećom PEM Konvencijom, ili
• pravo na privremenu primjenu alternativnih pravila porijekla unutar država koje prihvataju revidirana pravila i imaju potpisane bilateralne sporazume
Najvažnije novine koje alternativna/prelazna pravila donose su:
Povećava se prag tolerancije za upotrebu materijala bez porijekla i to za većinu poljoprivrednih proizvoda na 15% od neto mase proizvoda, a za industrijske proizvode na 15% od vrijednosti gotovog proizvoda.
Pored dijagonalne kumulacije porijekla, uvodi se i pravilo pune kumulacije porijekla kao opšti princip u stranama koje primjenjuju ova pravila, za sve proizvode, osim za tekstil (Glave 50-63 CT). Za razliku od dijagonalne kumulacije gdje se sabira porijeklo robe, kod pune kumulacije sabiraju se proizvodni procesi obavljeni u zemljama koje učestvuju u proizvodnji gotovog proizvoda i primjenjuju revidirana pravila. Strane mogu jednostrano proširiti punu kumulaciju i na tekstil i tekstilne proizvode, pod uslovom da se kumulacija ne stiče sa zemljama koje ne primjenjuju alternativna/prelazna pravila.
U oblasti logistike, važeće pravilo „Direktnog transporta“, zamijenjeno je fleksibilnijim pravilom „Neizmijenjenost“ koje predviđa mogućnost da se na robi uskladištenoj u zemlji tranzita vrše jednostavnije radnje kao što su: obilježavanje robe, lijepljenje etiketa, pečata i dijeljenje pošiljke. Dokaz o nemanipulaciji se traži samo u slučaju opravdane sumnje.
Prema prelaznom pravilu, zabrana povrata carine (No draw back) ili oslobođenje od plaćanja carinskih dažbina je ukinuta za sve proizvode, osim za tekstil i proizvode od tekstila (Glave 50-63 CT). Ovo je jedna od najvažnijih novina koja će privrednim subjektima koji primjenjuju ova alternativna pravila donijeti znatne uštede i povećati njihovu konkurentnost.
U oblasti carinskih postupaka olakšano je izdavanje dokaza o porijeklu, jer se porijeklo dokazuje samo kroz uvjerenje o kretanju robe EUR.1 i Izjavu o porijeklu, a predviđena je i mogućnost za izdavanje i elektronsko dostavljanje EUR.1 (ukoliko za to postoje uslovi). U alternativnim pravilima produžen je rok važenja dokaza o porijeklu sa 4 mjeseca (kako stoji u PEM konvenciji) na 10 mjeseci. Također, opciono se predviđa uvođenje sistema registrovanih izvoznika (REX), što znači da ukoliko se strane potpisnice, koje primjenjuju ova pravila, dogovore izvoznici koji budu registrovani u zajedničkoj elektronskoj bazi podataka će imati mogućnost da za potrebe dokazivanja porijekla sačine „izjavu o porijeklu” za bilo koju vrijednost robe.
Specifična pravila proizvodnje u Listi obrade i prerade u alternativnim/prelaznim pravilima su fleksibilnija i prilagođena su ekonomskoj realnosti kao i uspostavljanju ravnoteže između regionalne i globalne nabavke materijala. Ovo se naročito odnosi na mogućnosti upotrebe materijala bez porijekla, što će omogućiti lakše sticanje porijekla robe.
Kao ciljani datum početka primjene alternativnih pravila porijekla određen je 1. septembar 2021. godine, a njihovo trajanje je ograničeno datumom usvajanja i stupanja na snagu Revidirane PEM Konvencije i njenom punom primjenom od strane svih ugovornih strana Pan-evro-mediteranskog (PEM) regiona.
U tom smislu, Europska Unija je u procesu izmjene 21 protokola o porijeklu unutar Pan-Euro-Mediteranskog (PEM) područja, implementacijom alternativnih/prelaznih) pravila o porijeklu (što je podržala velika većina PEM ugovornih strana) koja će se na bilateralnoj osnovi primjenjivati zajedno (paralelno) sa pravilima PEM konvencije sve do zvaničnog usvajanja revidirane PEM konvencije.
Od 01. septembra 2021. nova alternativna pravila su postala primjenjiva, u početnoj fazi, između EU i svakog od sljedećih partnera:
Albanija, Farska ostrva (OJ L395, 09.11.2021., str. 84)
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/FR/TXT/?uri=uriserv%3AOJ.L_.2021.395.01.0084.01.FRA&toc=OJ%3AL%3A2021%3A395%3ATOC
Gruzija (OJ L381, 27.10.2021., str.78)
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/FR/TXT/?uri=uriserv%3AOJ.L_.2021.381.01.0078.01.FRA&toc=OJ%3AL%3A2021%3A381%3ATOC
Island (SL L381, 27.10.2021, str.1)
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/FR/TXT/?uri=uriserv%3AOJ.L_.2021.381.01.0001.01.FRA&toc=OJ%3AL%3A2021%3A381%3ATOC
Jordan (OJ L164, 10.5.2021., str.1)
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/FR/TXT/?uri=uriserv%3AOJ.L_.2021.164.01.0001.01.FRA&toc=OJ%3AL%3A2021%3A164%3ATOC
Palestina*(SL L328, 16.9.2021., str.23)
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/FR/TXT/?uri=uriserv%3AOJ.L_.2021.328.01.0023.01.FRA&toc=OJ%3AL%3A2021%3A328%3ATOC
Norveška (OJ L395, 09.11.2021., str.1)
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/FR/TXT/?uri=uriserv%3AOJ.L_.2021.395.01.0001.01.FRA&toc=OJ%3AL%3A2021%3A395%3ATOC
Švicarska (OJ L404, 15.11.2021., str. 1)
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/FR/TXT/?uri=uriserv%3AOJ.L_.2021.404.01.0001.01.FRA&toc=OJ%3AL%3A2021%3A404%3ATOC
Od 09. septembra 2021. između EU i Sjeverne Makedonije (SL L406, 16.11.2021., str. 1)
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/FR/TXT/?uri=uriserv%3AOJ.L_.2021.406.01.0001.01.FRA&toc=OJ%3AL%3A2021%3A406%3ATOC
Od 16. novembra 2021. nova pravila su postala primjenjiva između EU i Republike Moldavije.
Od 06. decembra 2021. nova pravila su počela da se primenjuju između EU i Srbije.
Do objavljivanja preostalih usvojenih odluka u OJEU-u, možete se informisati na sljedećim stranicama o sadržaju važećih pravila o porijeklu kroz relevantne Odluke Vijeća EU objavljene na portalu Registra Vijeća:
EU-Albanija https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-11141-2020-INIT/en/pdf
EU-Republika Moldavija https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-11115-2020-INIT/en/pdf
EU-Srbija https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-11126-2020-INIT/en/pdf
Proces usvajanja izmjena i dopuna bilateralnih protokola o porijeklu i o pravilima porijekla sa svim ostalim partnerima (Bosna i Hercegovina, Egipat, Izrael, Kosovo, Liban, Crna Gora, Turska i Ukrajina) je u toku i u različitim fazama napretka.
Generalna uprava za poreze i carinsku uniju – DG TAXUD (Directorate-General Taxation and Customs Union) će u realnom vremenu pružiti informacije o svakom novom partneru koji može primijeniti prelazna pravila, kako na svojoj web stranici, tako i u obavještenjima Komisije objavljenim u Službenom listu EU.
DG TAXUD je u saradnji sa stručnjacima iz EU pripremio Vodič / Smjernice o prelaznim PEM pravilima:
https://ec.europa.eu/taxation_customs/system/files/2021-08/PEM%20transitional%20RoO%20-%20Guidance%20V1_25.08.2021.pdf
https://carina.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/CTVP/PEM%20Prijelazna%20pravila-Smjernice%20V1_25.08.2021-Strojni%20prijevod.pdf
Ovaj dokument (vodič) je upućen poslovnoj zajednici, carinskim organima i drugim zainteresovanim stranama, kako bi se olakšalo razumijevanje kako će se ova dva skupa pravila o porijeklu primjenjivati paralelno (PEM konvencija i Alternativna/prelazna pravila).
Najvažniji cilj EU u narednom periodu ostaje zvanično usvajanje revidirane PEM konvencije od svih država partnera, tako da se jedinstveni skup ovih pravila može primijeniti na cijelo područje PEM-a. Iz tog razloga, Europska Komisija je spremna da nastavi bilateralne i multilateralne razgovore sa svim ugovornim stranama PEM-a kako bi bila u mogućnosti da što prije završi ovu tranziciju pravila o porijeklu.
Alternativna pravila i BH privreda
Imajući u vidu značaj PEM Konvencije i očekivane pozitivne efekte omogućavanja primjene alternativnih pravila i za bosanskohercegovačke privrednike, tokom 2021 godine Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine se konsultovalo i sa svim institucijama u Bosni i Hercegovini u čijoj nadležnosti je saradnja sa privredom (Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH, privredne komore entiteta i Brčko DC BiH, te resorna entitetska ministarstva i službe Brčko Distrikta BiH). Prema tada dobivenim odgovorima bilo je vidljivo da i privreda i institucije podržavaju primjenu ovih alternativnih pravila.
Obzirom da se pravila porijekla robe u pravilu češće mijenjaju u odnosu na preferencijalne trgovinske ugovore (u kojima su sadržana), svi ugovori o slobodnoj trgovini koje je Bosna i Hercegovina zaključila (SSP, CEFTA, Ugovor o slobodnoj trgovini sa zemljama EFTA-e i Ugovor o slobodnoj trgovini sa Turskom), sadrže i odgovarajuće odredbe kojima se tijelu zaduženom za praćenje njihovog provođenja (Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje u SSP-u i Zajednički odbor u ostalim ugovorima o slobodnoj trgovini) daje ovlaštenje da ih kroz odgovarajuću proceduru i mijenjaju.
Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje i Zajednički odbori su zajednička tijela ugovornih strana, sastavljena od predstavnika ugovornih strana na čijem čelu se nalaze službenici ili zvaničnici odgovarajućeg nivoa. između ostalog Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje i Zajednički odbor, mogu donositi odluke i davati preporuke, ali isto tako mogu donijeti odluku o izmjenama i dopunama aneksa koji su sastavni dio ugovora, kao i Aneksa o pravilima o porijeklu, uključujući i njegove priloge.
Na žalost, do danas Bosna i Hercegovina nema potpisan niti jedan bilateralni ugovor sa državama potpisnicama PEM konvencije, te zbog toga ne može ni početi sa primjenom alternativnih/prelaznih pravila u ugovorima o slobodnoj trgovini koje je sklopila.
Kako je većina PEM članica uglavnom potpisala međusobne bilateralne ugovore, čime su svojim privrednim subjektima omogućile da koriste ova nova i lakša alternativna pravila porijekla, nepotpisivanjem bilateralnih ugovora sa državama potpisnicama PEM konvencije od strane Bosne i Hercegovine bosanskohercegovački privrednici su stavljeni u manje povoljan položaj, što već ima štetne posljedice za mnoge od njih.
Pošto su za privredu naše države vodeći spoljnotrgovinski partneri Evropska unija i države CEFTA, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine smatra da Bosna i Hercegovina i u ovom segmentu mora da „prati“ naše najznačajnije spoljnotrgovinske partnere, te da je neophodno da institucije države pod hitno donesu odgovarajuće odluke i rješenja, kako bi i privrednici iz Bosne i Hercegovine bili u istom položaju u odnosu na svoje partnere iz EU i CEFTA-e.