Zelena tranzicija privrede Bosne i Hercegovine- Izazovi i očekivanja

U hotelu Hils na Ilidži,  jutros je počela konferencija “Zelena tranzicija privrede Bosne i Hercegovine- Izazovi i očekivanja” koja je okupila oko 170 učesnika među kojima su brojni predstavnici privrede ali i predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini. Konferencija ima za cilj adresirati vrlo važna pitanja za unapređenje poslovnog okruženja u Bosni i Hercegovini iz oblasti zelene energije i cirkularne ekonomije. Takođe, u trenutnim turbulentnim, globalnim okolnostima posljedice na tržište energenata su već vidljive i štetne zbog čega ova tema još više dobija na značaju.

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, koja je ujedno i organizator konferencije, aktivno se uključila i u ove procese prepoznajući potencijal “zelenih“ lanaca vrijednosti i energije iz obnovljivih izvora u smislu stvaranja novih vrijednosti, izvoznog potencijala, maksimalnog korištenja unutrašnjih resursa i  novih radnih mjesta.

Konferenciju je otvorio dopredsjednik Komore dr.sc. Vjekoslav Vuković nakon čijeg obraćanja slijede 3 panel diskusije na temu “Energetska tranzicija MSP u Bosni Hercegovini”; “Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije i otpada”; “Dekarbonizacija saobraćaja-uspješne priče”.

Kao dio Evropskog Zelenog dogovora, sa Evropskim zakonom o klimi, EU je sebi kao obavezujući cilj postavila postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, a koji zahtijeva da se trenutni nivoi emisije gasova staklene bašte značajno smanje u narednim decenijama. Kao međukorak ka klimatskoj neutralnosti, EU je podigla svoju klimatsku ambiciju za 2030, obavezujući se da će smanjiti emisije za najmanje 55% do 2030. godine. U julu 2021. godine, Evropska komisija je predstavila prvu seriju usvojenih dokumenata u okviru paketa „Spremni za 55“. Paket sadrži zakonske prijedloge za reviziju cjelokupnog klimatskog i energetskog okvira EU 2030, uključujući zakonodavstvo o podjeli napora, korištenju zemljišta i šumarstvu, obnovljivoj energiji, energetskoj efikasnosti, emisionim standardima za nove automobile i kombije, kao i Direktivu o oporezivanju energije.
Prekogranični mehanizam za prilagođavanje karbona (CBAM) je dio predloženih mjera, koje će takođe direktno uticati na kompanije sa zapadnog Balkana, a koji je osmišljen sa idejom da spriječi rizik od curenja karbona i podrži povećane ambicije EU u pogledu ublažavanja klimatskih promjena, uz obezbjeđivanje kompatibilnosti sa WTO.  Prijedlogom se predviđa da će se CBAM sistem postepeno uvoditi i da će se u početku primjenjivati samo na odabranim robama sa visokim rizikom od curenja karbona: željezo i čelik, cement, đubrivo, aluminij i električna energija. Sistem izvještavanja će se primjenjivati od 2023. za navedene robe, s ciljem da se olakša nesmetano uvođenje sistema i da se olakša dijalog sa Bosnom i Hercegovinom, dok će uvoznici početi da plaćaju finansijsku korekciju od 2026. godine. Nakon ovih prvoodabranih roba, mehanizam će se uvesti na sve robe iz BiH.
Gore navedeno Bosnu i Hercegovinu uvodi u sferu rizika od gubitka tržišta EU koje uvozi preko 70% naše proizvodnje slijedom čega je veoma važno preduzimati adekvatne radnje da bi se ova mogućnost izbjegla.

Uprkos napretku u oblasti upravljanja otpadom BiH se ipak suočava sa raznim poteškoćama koje se prvenstveno odnose na visoke operativne troškove, nedostatak finansijskih sredstava za neophodne investicije, nizak stepen pokrića prikupljenog otpada, veoma nizak stepen separacije otpada, odlaganje otpada na nesanitarne površine, legislativa koja nije harmonizovana sa EU, slab institucionalni okvir, manjak kapaciteta stručnog osoblja na svim nivoima i pomanjkanje opšte svijesti o nužnosti upravljanja otpadom. Ponovo se dolazi do potrebe kreiranja funkcionalnog ambijenta i unapređenja sistema upravljanja i zbrinjavanja otpada, što znači da su prije svega potrebni novi i funkcionalni zakoni.Sve navedeno je rješivo ali se nažalost stiče utisak kao da nema volje ili se preferira biti zatrpan otpadom umjesto da prepoznamo njegov potencijal.

Dekarbonizacija saobraćaja je izuzetno težak zadatak koji se ne smije ignorisati jer će na kraju rezultirati većim troškovima u budućnosti. Pored uglja, izduvni gasovi iz vozila predstavljaju  veliku opasnost po ljudsko zdravlje. Rješenje leži u promjeni svijesti građana i potrošača, ekološkom javnom prevozu i regulisanju unutrašnjeg tržišta, pripremi infrastrukture za vozila sa alternativnim gorivima i dekarbonizacija motora.

Učesnici konferencije izražavaju nadu da će relevantne institucije raditi na preduzetim obavezama u skladu sa stručnim mišljenima i procjenama nadležnih institucija i privatnog sektora u Bosni Hercegovini. Izražen je zajednički stav da je potreban angažman svih aktera kako bi se izvršio dodatni pritisak na rješavanje problema, kao i podizanje svijesti o trendovima zelene tranzicije sa kojima se suočava bh. privreda i društvo u cjelini.

Krajnji cilj konferencije je  kreiranje zaključaka koji će predstavljati temelje za buduće djelovanje svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, Stoga se nadamo da ćemo svi zajedno izvući pouke iz ovog skupa koji treba dati smjernice budućih politika razvoja, upravljanja i korištenja potencijala naše privrede u njenom „zelenom“ maksimumu.