Cilj nedavno održane konferencije “Zelena tranzicija privrede Bosne i Hercegovine – izazovi i očekivanja” bio je kreiranje zaključaka koji će predstavljati temelje za buduće djelovanje svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.
Razgovor na temu „Energetska tranzicija malih i srednjih preduzeća u BiH“ je vođen sa ciljem pružanja informacija sa kakvim se to izazovima dekarbonizacije suočava bh. privreda. Učesnici panela su: Gdin Anes Kazagić iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine; Gđa. Azra Sivro iz kompanije Arcelor Mittal iz Zenice; Gdin Miroslav Nikolić iz Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne; Gdin. Radonja Pješčić iz Mješovitog Holdinga Elektroprivreda Republike Srpske.
Moderator ovog stručnog panela je bio prof.dr. Mirza Kušljugić iz ReSET centra.
Cilj energetske tranzicije je smanjenje emisija u industriji i izrada i usvajanje Nacionalnog energetskog klimatskog plana koji treba sistematizovati djelovanje. Najefikasniji načini smanjenja emisija su energetska efikasnost i nove prakse energetskog menadžmenta, potom povećanje učešća OEI u svrhu smanjenja proizvodnje energije na bazi fosilnih goriva. Izazovi su jasni i njih nameće EU koji je naš glavni trgovinski partner, te je vrlo izvjesno je da uprkos političkim turbulencijama EU neće stati sa procesom dekarbonizacije i za očekivati je ubrzani pritisak na trgovačke partnere (REPower EU).
Zaključci brojnih konferencija i u BiH, ali i regionu podržavaju uvođenje ETS-a jer obzira na stepen pripreme unutar Bosne i Hercegovine, primjena mehanizma oporezivanja CO2 kreće sa djelovanjem 01.01.2023. Pravni okvir i regulativa su osnova i prvi koraci djelovanje imajući u vidu da je Bosna i Hercegovina jedina država u Evropi koja nema organizovanu berzu energije, a FBiH jedina administrativna cjelina koja nema zakon o OIE usaglašen sa novom regulativom EU.
Nakon zanimljivog razgovora svih učesnika, doneseni su sljedeći zaključci:
1. Apel na nadležna ministarstva, zbog zadnjeg roka, da svi sinergijski djelujemo na ispunjenju uslova uvođenja ETS-a kako bi novac od poreza ostao u Bosni i Hercegovini i kako bi prikupljena sredstva bila usmjerena u poseban fond i potrošena na svrsishodne projekte dekarbonizacije. Posljedice neuvođenja ETS će biti fatalne za BH privredu jer primjena CBAM podrazumijeva odliv sredstava u EU.
2. Sumirajući količinu električne energije proizvedenu iz OIE u tri BH elektroprivrede proizvedene iznosi oko 40% potrošnje Bosne i Hercegovine. To sugeriše da domaće elektroprivrede imaju strategiju dekarbonizacije koja bi trebala biti dio Nacionalnog energetskog klimatskog plana za koji je opet neophodno da bude usklađen sa vizijom donosioca odluka.
3. Uključiti mala i srednja preduzeća u dalje aktivnosti i promovisati njihove strategije dekarbonizacije, te im omogućiti nesmetano korištenje energije iz vlastitih izvora OIE.