- 2019-08-21
- Posted by: Aida Kapicija
- Categories: Aktuelno, Arhiva
Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je konferenciju za novinare na kojoj su prezentirani osnovni pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u razdoblju I-VI mjesec 2019. godine, u odnosnu na isti period prošle godine, sa posebnim osvrtom na razmjenu Bosne i Hercegovine sa najznačajnijim trgovinskim partnerima.
Predstavnicima medija obratio se generalni sekretar VTK/STK BiH, g. Nihad Bajramović, te Belma Hasić i Amila Šehić iz Sektora za makroekonomski sistem VTK/STK BiH.
Tokom obraćanja istaknuto je, između ostalog, da je Bosna i Hercegovina u šest mjeseci 2019. iznosio je šest milijardi KM, što predstavlja smanjenje za 0,05 posto u odnosu na isti period 2018., dok je uvoz iznosio 9,94 milijardi KM i povećan je za 4,43 posto.
Ovakve promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 60,4 % što je manje za 4% u odnosu na prošlu godinu. Vanjskotrgovinskog deficit je povećan za 12,11% i iznosi 3.9 milijardi KM.
Blagi rast izvoza iz BiH u odnosu na isti period prethodne godine ostvaren je u zemljama najznačajnijim partnerima u izvozu, osim u Njemačku i Sloveniju.
BiH je najviše uvozila iz Hrvatske zatim Srbije, Slovenije, Njemačke itd. Uvoz je takođe povećan iz svih najznačajnijih partnera osim iz Njemačke.
Najznačajniji partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH je EU u koju smo izvezli robe u vrijednosti od 4,5 milijarde KM a uvezli 6,8 milijardi KM. Izvoz je povećan za 2%, a uvoz za oko 8%.
Najznačajniji partner po obimu razmjene iz Evropske unije je Hrvatska. Za šest mjeseci 2019. godine, izvezli smo 760 mil KM te došlo je do povećanja ukupnog izvoza proizvoda u Hrvatsku za 4,5%, dok je uvoz povećan za skoro 16%.
Nakon EU, CEFTA 2006 u razmjeni sa BiH učestvuje sa 16,5% izvoza i 14,5% uvoza. Na tržište CEFTA-e za 6 mjeseci 2019. godine je iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 990 mil KM i izvoz je u odnosu na isti period prethodne godine povećan za 1%. Sa područja CEFTE uvezli smo robe u vrijednosti od 1,44 mld KM, što je za 2% više u odnosu na isti period prethodne godine.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija sa kojom smo dosegnuli pokrivenost uvoza izvozom od preko 50%. Na tržište Srbije za šest mjeseci izvezli smo robe u vrijednosti od oko 667 miliona KM, što je za 10% više u odnosu na prošlu godinu. Sa područja Srbije, uvezli smo robe u vrijednosti oko 1,31 milijardi KM i time povećali uvoz za 3% u odnosu na isti period prethodne godine.Vanjskotrgovinski deficit sa Srbijom iznosi preko 650 mil KM.
U razdoblju šest mjeseci, BiH je izvezla robe na Kosovo u vrijednosti od 6,84 miliona KM i izvoz smanjen je u odnosu na isti period prethodne godine za oko 65 miliona KM ili 90%. U istom periodu uvoz sa Kosova iznosio je 5,52 mil KM i smanjen je za 3,1 miliona KM . Pokrivenost uvoza izvozom je 124% a u prošloj godini je iznosila 836%
Na učešće EFTA-e i ostalih zemalja spada 10% izvoza i 17 % uvoza. Najznačajniji partner EFTA-e je Švicarska sa kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena sa BiH. Za šest mjeseci 2019. godine uvoz iz Švicarske je povećan za 11% dok je izvoz povećan za 28%
U tzv. „ostalim tržištima” ili „trećim zemljama“ najznačajniji vanjskotrgovinski partner po obimu trgovanja je Turska, zatim SAD. U posmatranom periodu pad izvoza je zabilježen i u Tursku, SAD, Kinu i Rusiju uz istovremeneo povećanje uvoza iz trećih zemalja, sem Ruske Federacije, gdje je uvoz smanjen za preko 70%.
U Tursku najviše izvozimo masnoće i ulja životinjskog i biljnog porijekla ( 59 mil KM), zatim gvožđe i čelik (23 mil KM), namještaj, posteljine, madrace itd ( 19 mil KM).
Prvo mjesto u izvozu Rusiju zauzela je tarifa 30- farmaceutski proizvodi ( 20 mil KM), zatim voće (16 mil KM), dok u Kinu najviše izvozimo drvo i proizvode od drveta ( 8 mil KM) a u SAD neorganske hemijske spojeve (6 mil KM), cink i njegove proizvode (5 mil KM) itd.
U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene po sektorima, za šest mjeseci 2019. godine, primjetan je pad izvoza u agroindustriji, tekstilnoj industriji i drvnom sektoru, što se veže sa padom obima industrijske proizvodnje još od posljednjeg kvartala prethodne godine. S druge strane zabilježen je rast uvoza u svim sektorima što se ukazuje na visoku potrošnju u zemlji.
Uprkos brojnim izazovima bh. ekonomija je u prošloj godini zadržala dinamiku realnog ekonomskog rasta jednaku prosjeku prethodne tri godine od tri posto. U tekućoj godini smanjenje izvoza uzrokovano je usporavanjem ekonomija u EU, smanjenjem izvoza u Tursku, problemima izazvanim taksama Kosova itd.
U polugodišnjem izvještaju o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa Njemačkom uočeno je smanjenje izvoza za 1% i smanjenje uvoza iz Njemačke za oko 2% u odnosu na isti period prethodne godine. Strah od stagnacije njemačke ekonomije je opravdan za privatni sektor u BiH jer uveliko ovise o narudžbama iz Njemačke prvenstveno u automobilskoj i elektroindustriji. Usporavanje njemačke ekonomije, (kao i eventualno islabljenje dolara) moglo bi utjecati na usporavanje ekonomije i u BiH.
Na kraju konferencije je ocijenjeno da su smanjenje aktivnosti glavnih trgovinskih partnera, rast necarinskih barijera, otežano poslovanje u metalnoj odnosno aluminijskoj industriji, nizak obim proizvodnje u odnosu na domaću potrošnju koja se podmiruje uvozom neki od razloga zbog čega imamo visok vanjskotrgovinski deficit.
Ono što bi moglo pozitivno utjecati u ovom periodu na BDP je sektor usluga, prije svega turizam te konačno intenziviranje investicijskih radova u javnoj infrastrukturi.