Švedska

Najznačajniji privredni sektori Švedske, 2022. godina

Shodno informaciji o dodanoj vrijednosti pojedinih sektora u strukturi bruto domaćeg proizvoda Švedske, primjetno je da primarni sektor (u dijelu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva) sudjeluje sa 1,41 % u spomenutoj vrijednosti. Šumarstvo i ribarstvo su glavne grane navedenog sektora Švedske. Certifikacija šuma, zaštita pojedinih vrsta, obnova i održavanje šuma, pošumljavanje terena, zaštita prirodnih staništa, te održavanje i zaštita lovišta karakteriziraju privrednu granu šumarstva.

Promatrajući oblast ribarstva primjećuje se njegova usmjerenost ka kontroliranom izlovu ribe i mekušaca uz istodobnu zaštitu ribljeg fonda.

Održavanjem mrijestilišta, uzgojem riblje mlađi, rakova, školjki i mekušaca, te organizacijom stadardiziranog kaveznog uzgoja pojedinih ribljih vrsta, ribarstvo se nameće kao jedna od prosperitetnijih privrednih grana primarnog sektora u Švedskoj.

Dodana vrijednost sekundarnog sektora (u segmentu industrijskih grana – uključujući i građevinarstvo) u bruto domaćem proizvodu iznosi 23,72 %, a čine ga rudarstvo i metalurgija, energetika, auto – industrija, farmaceutska industrija, kemijska industrija, metalna industrija, mašinska industrija, elektro – industrija, drvna industrija, te papirna industrija.

Tercijalni sektor obuhvaća uslužne privredne grane i svojom dodanom vrijednošću sudjeluje sa 63,87 % u strukturi bruto domaćeg proizvoda Švedske, kreirajući time najveći dio u ukupnoj dodanoj vrijednosti u bruto domaćem proizvodu navedene zemlje. Trgovina, transport, telekomunikacije, građevinarstvo, te financije, konfiguriraju spomenuti sektor zajedno sa drugim uslužnim djelatnostima.

Izvor:      Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)

Slijedom članstva Kraljevine Švedske u međunarodnim institucijama, asocijacijama i organizacijama omogućeno je učestvovanje Kraljevine Švedske u njihovom radu. Stoga iz okvira međunarodnih pravnih organizacijskih formi navodimo nekolicinu institucija, asocijacija i organizacija u kojima je ova zemlja član i to kako slijedi u nastavku teksta:

• UN
• WTO
• IMF
• IBRD
• OECD
• OSCE
• Vijeće Europe
• Šengenska konvencija
• EU
• EBRD
• UNESCO
• ostale

Pozivni (telefonski broj zemlje):        00 (+46)

Internet domena:                             .se

Porez na dodanu vrijednost (PDV)

Standardna stopa PDV – a u Švedskoj iznosi 25 % i primjenjuje se na sve proizvode i usluge, osim na robe i usluge koje nisu predmet oporezivanja PDV – om ili se oporezuju po sniženoj stopi PDV – a.

Pored već spomenute stope od 25 %, za određene proizvode i usluge primjenjuju su i snižene stope PDV – a od 6 % i 12 %. Oporezivanje po ovim stopama ovisi o klasifikaciji proizvoda i usluga u poreskim razredima sniženih stopa PDV – a.

Carine u Švedskoj

Carinske stope Švedske po MFN režimu u 2020. godini, za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda, iznose:

• „Svi proizvodi“ (4,32 %)
• „Poljoprivredni proizvodi“ (5,58 %)
• „Industrijski proizvodi“ (3,96 %)

Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, kao i uvozne carinske deklaracije i potrebna je prilikom provođenja carinskog postupka na određenom carinskom prostoru.

Pod dodatnom dokumentacijom potrebnom za izvoz navodimo uvoznu dozvolu, certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, policu osiguranja, te shodno vrsti i namjeni proizvoda i (ili) usluga … veterinarsku, sanitarnu i fito – sanitarnu dozvolu, odnosno sva ostala dokumentacija tražena od nadležnih institucija, organa i tijela Kraljevine Švedske.

Slijedom navedenog, obavezno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i organa Kraljevine Švedske. Takvi zahtjevi proizlaze iz važeće zakonodavne legislative zemlje, pa njihovo ispunjavanje dovodi do regulacije carinskih postupaka kroz primjenu carinskih procedura važećih na tržištu.

Na robu i usluge definiranu kroz zakonsku regulativu i propise Kraljevine Švedske plaćaju se akcize na tržištu. Spomenute dadžbine variraju shodno proizvodu ili usluzi, pa se sukladno tome svrstaju u različite akcizne razrede i plaćaju na alkohol, alkoholne proizvode, duhan, prerađevine duhana, duhanske proizvode, mineralna goriva, električnu energiju, kao i na druge akcizne robe.

Tehnička sigurnost proizvoda osigurava se uvođenjem i primjenom standarda koji su praćeni regulativom o pakiranju proizvoda, etiketiranju i dodatnom označavanju proizvoda, te implementacijom navedene regulative kroz proces pripreme, proizvodnje i plasmana proizvoda na tržište.

Istodobno je neophodno obratiti pažnju na važeće propise u oblasti marketinga, oglašavanja i promocije proizvoda i (ili) usluga na tržištu Švedske.

Izvor:      World Bank (World Development Indicators)

Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Kraljevinu Švedsku, . godina 

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Kraljevine Švedske, . godina 

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Sporazumi:

Bosna i Hercegovina je sa Europskom unijom i njenim članicama, odnosno europskom zajednicom država, potpisala „Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju“ 16. juna 2008. godine. Sporazum je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.

Predmetni Sporazum reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i Europske unije, te je time uspostavljeno područje slobodne trgovine između sporazumnih strana.

Pored „Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“, 2016. godine potpisan je i „Protokol“ uz navedeni dokument.

Prethodeći spomenutom dokumentu, „Sporazum o unapređenju i recipročnoj zaštiti investicija“ potpisan je između Bosna i Hercegovina i Kraljevine Švedske, kao i niz drugih bilateralnih pravnih akata u području diplomatskih odnosa, te sporazumi na polju ekonomske suradnje. „Sporazum o unapređenju i recipročnoj zaštiti investicija“ možete pogledati na web stranici Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Shodno postojećoj informaciji, objavljenoj na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine (do 22.08.2023. godine), Sporazum o unapređenju i recipročnoj zaštiti investicija stupio je na snagu 01.01.2002. godine, nakon što je (prethodno tomu) i ratificiran 11.10.2001. godine.

Informaciju o bilateralnoj i multilateralnoj suradnji između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Švedske, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata, (potpisanih, ratificiranih ili onih u postupku) između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Švedske, možete potražiti na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.

Jednako tako, sadržaje i tekstove bilateralnih sporazuma između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Švedske, ali i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, možete pronaći na web stranici Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

1. Svjetska banka
2. Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine
3. Ambasada Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini
4. Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
5. Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”