
Položaj: Sjeverna Evropa
Glavni grad Stockholm
Službeni jezik: Švedski
Političko uređenje: monarhija (shodno ustavnom uređenju)
Površina ukupno: 450.295 km2
Stanovništvo: 10.486.941(podatak iz 2022.)
Valuta: Švedska kruna (SEK)
Aktuelni ekonomski pokazatelji:
PREDMET | VREMENSKI OKVIR | ||||||
MAKROEKONOMSKI PODACI | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA |
POKAZATELJ | 2000. | 2010. | 2015. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. |
Stanovništvo, ukupno | 8.872.109,00 | 9.378.126,00 | 9.799.186,00 | 10.278.887,00 | 10.353.442,00 | 10.415.811,00 | 10.486.941,00 |
BND, PPP (USD) | 262.986.733.402,57 | 406.717.211.717,92 | 485.242.506.451,33 | 597.295.847.521,63 | 602.415.439.933,38 | 649.708.056.413,84 | 703.006.759.686,97 |
BND po glavi stanovnika, PPP (USD) | 29.640,00 | 43.370,00 | 49.520,00 | 58.110,00 | 58.190,00 | 62.380,00 | 67.040,00 |
BDP (USD) | 262.834.187.366,58 | 495.812.558.843,31 | 505.103.781.349,76 | 533.879.529.188,45 | 547.054.174.235,88 | 636.856.236.396,24 | 585.939.170.123,86 |
BDP po glavi stanovnika (USD) | 29.624,77 | 52.869,04 | 51.545,48 | 51.939,43 | 52.837,90 | 61.143,22 | 55.873,22 |
Godišnji rast BDP – a (%) | 4,77 | 5,95 | 4,49 | 1,99 | -2,17 | 5,39 | 2,64 |
Bilans tekućeg računa (saldo, USD) | 11.688.841.495,05 | 29.195.824.932,37 | 16.158.646.541,63 | 28.508.660.979,03 | 32.355.070.904,65 | 41.550.518.797,33 | 25.014.837.527,45 |
Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % | 4,45 | 5,89 | 3,20 | 5,34 | 5,91 | 6,52 | 4,27 |
Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 43,26 | 44,68 | 43,77 | 47,81 | 43,85 | 46,28 | 52,59 |
Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 38,22 | 39,57 | 39,96 | 43,62 | 39,36 | 41,83 | 50,16 |
Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) | 0,90 | 1,16 | -0,05 | 1,78 | 0,50 | 2,16 | 8,37 |
SDI, neto priljev (USD) | 22.817.836.820,94 | 625.102.142,47 | 10.254.310.463,60 | 16.517.284.259,13 | 18.904.841.095,67 | 52.477.900.209,93 | 49.280.895.516,28 |
Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) | .. | 16,00 | 7,00 | 7,50 | .. | .. | .. |
Izvor: Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)
Najznačajniji privredni sektori
Najznačajniji privredni sektori Švedske, 2022. godina
Shodno informaciji o dodanoj vrijednosti pojedinih sektora u strukturi bruto domaćeg proizvoda Švedske, primjetno je da primarni sektor (u dijelu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva) sudjeluje sa 1,41 % u spomenutoj vrijednosti. Šumarstvo i ribarstvo su glavne grane navedenog sektora Švedske. Certifikacija šuma, zaštita pojedinih vrsta, obnova i održavanje šuma, pošumljavanje terena, zaštita prirodnih staništa, te održavanje i zaštita lovišta karakteriziraju privrednu granu šumarstva.
Promatrajući oblast ribarstva primjećuje se njegova usmjerenost ka kontroliranom izlovu ribe i mekušaca uz istodobnu zaštitu ribljeg fonda.
Održavanjem mrijestilišta, uzgojem riblje mlađi, rakova, školjki i mekušaca, te organizacijom stadardiziranog kaveznog uzgoja pojedinih ribljih vrsta, ribarstvo se nameće kao jedna od prosperitetnijih privrednih grana primarnog sektora u Švedskoj.
Dodana vrijednost sekundarnog sektora (u segmentu industrijskih grana – uključujući i građevinarstvo) u bruto domaćem proizvodu iznosi 23,72 %, a čine ga rudarstvo i metalurgija, energetika, auto – industrija, farmaceutska industrija, kemijska industrija, metalna industrija, mašinska industrija, elektro – industrija, drvna industrija, te papirna industrija.
Tercijalni sektor obuhvaća uslužne privredne grane i svojom dodanom vrijednošću sudjeluje sa 63,87 % u strukturi bruto domaćeg proizvoda Švedske, kreirajući time najveći dio u ukupnoj dodanoj vrijednosti u bruto domaćem proizvodu navedene zemlje. Trgovina, transport, telekomunikacije, građevinarstvo, te financije, konfiguriraju spomenuti sektor zajedno sa drugim uslužnim djelatnostima.
Izvor: Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)
Izvoz / vrijednost i struktura
0
Ukupan izvoz Švedske na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 197,57 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Švedske navodimo slijedom: „84“ – nuklearni reaktori, ... (13,15 %), „87“ – vozila osim željezničkih ... (11,59 %), „27“ – mineralna goriva, ... (10,17 %), „85“ – električne mašine i ... (8,37 %), „30“ – farmaceutski proizvodi (6,71 %), „48“ – papir i karton, ... (4,99 %), „72“ – željezo i čelik (4,45 %), „99“ – nerazvrstani proizvodi (4,12 %), „39“ – plastika i proizvodi ... (3,47 %), te „44“ – drvo i proizvodi ... (3,1 %).
Ostale skupine proizvoda u izvozu Švedske na međunarodno tržište čine 29,88 % od ukupnog izvoza Švedske u prethodno spomenutoj godini.
Uvoz / vrijednost i struktura
0
Ukupan uvoz Švedske sa svjetskog tržišta u 2022. godini iznosio je 202,09 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Švedske jesu „27“ – mineralna goriva, ... (14,01 %), „84“ – nuklearni rektori, ... (11,57 %), „85“ – električne mašine i ... (11,51 %), „87“ – vozila osim željezničkih ... (9,51 %), „99“ – nerazvrstani proizvodi (4,53 %), „39“ – plastika i proizvodi ... (3,39 %), „72“ – željezo i čelik (3,16 %), „30“ – farmaceutski proizvodi (3,12 %), „03“ – riba i rakovi, ... (2,84 %), te „73“ – proizvodi od željeza ... (2,42 %).
Ostale tarifne glave u uvozu Švedske čine 33,94 % od ukupnog uvoza Švedske sa svjetskog tržišta.
Članstvo u međunarodnim organizacijama
Slijedom članstva Kraljevine Švedske u međunarodnim institucijama, asocijacijama i organizacijama omogućeno je učestvovanje Kraljevine Švedske u njihovom radu. Stoga iz okvira međunarodnih pravnih organizacijskih formi navodimo nekolicinu institucija, asocijacija i organizacija u kojima je ova zemlja član i to kako slijedi u nastavku teksta:
- UN
- WTO
- IMF
- IBRD
- OECD
- OSCE
- Vijeće Europe
- Šengenska konvencija
- EU
- EBRD
- UNESCO
- ostale
Pozivni (telefonski broj zemlje): 00 (+46)
Internet domena: .se
Glavni izvozni partneri / 2022/ %
Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 100 vanjskotrgovinskih partnera Švedske na čijim tržištima je realiziran uvoz proizvoda iz Švedske, što je i uočljivo ukoliko promatramo cjelokupno svjetsko tržište.
Glavni uvozni partneri / 2022 / %
Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 75 vanjskotrgovinskih partnera Švedske sa čijih je tržišta registriran izvoz roba u Švedsku.
Izvor: Intracen.org („Trade Map“)
Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura
Porez na dodanu vrijednost (PDV)
Standardna stopa PDV – a u Švedskoj iznosi 25 % i primjenjuje se na sve proizvode i usluge, osim na robe i usluge koje nisu predmet oporezivanja PDV – om ili se oporezuju po sniženoj stopi PDV – a.
Pored već spomenute stope od 25 %, za određene proizvode i usluge primjenjuju su i snižene stope PDV – a od 6 % i 12 %. Oporezivanje po ovim stopama ovisi o klasifikaciji proizvoda i usluga u poreskim razredima sniženih stopa PDV – a.
Carine u Švedskoj
Carinske stope Švedske po MFN režimu u 2020. godini, za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda, iznose:
- „Svi proizvodi“ (4,32 %)
- „Poljoprivredni proizvodi“ (5,58 %)
- „Industrijski proizvodi“ (3,96 %)
Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, kao i uvozne carinske deklaracije i potrebna je prilikom provođenja carinskog postupka na određenom carinskom prostoru.
Pod dodatnom dokumentacijom potrebnom za izvoz navodimo uvoznu dozvolu, certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, policu osiguranja, te shodno vrsti i namjeni proizvoda i (ili) usluga … veterinarsku, sanitarnu i fito – sanitarnu dozvolu, odnosno sva ostala dokumentacija tražena od nadležnih institucija, organa i tijela Kraljevine Švedske.
Slijedom navedenog, obavezno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i organa Kraljevine Švedske. Takvi zahtjevi proizlaze iz važeće zakonodavne legislative zemlje, pa njihovo ispunjavanje dovodi do regulacije carinskih postupaka kroz primjenu carinskih procedura važećih na tržištu.
Na robu i usluge definiranu kroz zakonsku regulativu i propise Kraljevine Švedske plaćaju se akcize na tržištu. Spomenute dadžbine variraju shodno proizvodu ili usluzi, pa se sukladno tome svrstaju u različite akcizne razrede i plaćaju na alkohol, alkoholne proizvode, duhan, prerađevine duhana, duhanske proizvode, mineralna goriva, električnu energiju, kao i na druge akcizne robe.
Tehnička sigurnost proizvoda osigurava se uvođenjem i primjenom standarda koji su praćeni regulativom o pakiranju proizvoda, etiketiranju i dodatnom označavanju proizvoda, te implementacijom navedene regulative kroz proces pripreme, proizvodnje i plasmana proizvoda na tržište.
Istodobno je neophodno obratiti pažnju na važeće propise u oblasti marketinga, oglašavanja i promocije proizvoda i (ili) usluga na tržištu Švedske.
Izvor: World Bank (World Development Indicators)
Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Kraljevinom Švedskom
POKAZATELJ |
---|
IZVOZ (KM) |
UVOZ (KM) |
OBIM (KM) |
SALDO (KM) |
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%) |
Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Kraljevinu Švedsku, . godina
Tarifni broj | Naziv tarife | Udio (%) |
---|
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Kraljevine Švedske, . godina
Tarifni broj | Naziv tarife | Udio (%) |
---|
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Sporazumi:
Bosna i Hercegovina je sa Europskom unijom i njenim članicama, odnosno europskom zajednicom država, potpisala „Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju“ 16. juna 2008. godine. Sporazum je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.
Predmetni Sporazum reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i Europske unije, te je time uspostavljeno područje slobodne trgovine između sporazumnih strana.
Pored „Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“, 2016. godine potpisan je i „Protokol“ uz navedeni dokument.
Prethodeći spomenutom dokumentu, „Sporazum o unapređenju i recipročnoj zaštiti investicija“ potpisan je između Bosna i Hercegovina i Kraljevine Švedske, kao i niz drugih bilateralnih pravnih akata u području diplomatskih odnosa, te sporazumi na polju ekonomske suradnje. „Sporazum o unapređenju i recipročnoj zaštiti investicija“ možete pogledati na web stranici Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Shodno postojećoj informaciji, objavljenoj na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine (do 22.08.2023. godine), Sporazum o unapređenju i recipročnoj zaštiti investicija stupio je na snagu 01.01.2002. godine, nakon što je (prethodno tomu) i ratificiran 11.10.2001. godine.
Informaciju o bilateralnoj i multilateralnoj suradnji između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Švedske, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata, (potpisanih, ratificiranih ili onih u postupku) između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Švedske, možete potražiti na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.
Jednako tako, sadržaje i tekstove bilateralnih sporazuma između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Švedske, ali i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, možete pronaći na web stranici Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
Korisne adrese
- Svjetska banka
- Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine
- Ambasada Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini
- Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
- Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine
Pitajte nas
Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”