Švedska

Položaj:                         Sjeverna Evropa
Glavni grad                  Stockholm
Službeni jezik:            Švedski
Političko uređenje:   monarhija (shodno ustavnom uređenju)
Površina ukupno:      450.295 km2
Stanovništvo:              10.486.941(podatak iz 2022.)
Valuta:                           Švedska kruna  (SEK)   

Aktuelni ekonomski pokazatelji:

PREDMET VREMENSKI OKVIR
MAKROEKONOMSKI PODACI GODINA GODINA GODINA GODINA GODINA GODINA GODINA
POKAZATELJ 2000. 2010. 2015. 2019. 2020. 2021. 2022.
Stanovništvo, ukupno 8.872.109,00 9.378.126,00 9.799.186,00 10.278.887,00 10.353.442,00 10.415.811,00 10.486.941,00
BND, PPP (USD) 262.986.733.402,57 406.717.211.717,92 485.242.506.451,33 597.295.847.521,63 602.415.439.933,38 649.708.056.413,84 703.006.759.686,97
BND po glavi stanovnika, PPP (USD) 29.640,00 43.370,00 49.520,00 58.110,00 58.190,00 62.380,00 67.040,00
BDP (USD) 262.834.187.366,58 495.812.558.843,31 505.103.781.349,76 533.879.529.188,45 547.054.174.235,88 636.856.236.396,24 585.939.170.123,86
BDP po glavi stanovnika (USD) 29.624,77 52.869,04 51.545,48 51.939,43 52.837,90 61.143,22 55.873,22
Godišnji rast BDP – a (%) 4,77 5,95 4,49 1,99 -2,17 5,39 2,64
Bilans tekućeg računa (saldo, USD) 11.688.841.495,05 29.195.824.932,37 16.158.646.541,63 28.508.660.979,03 32.355.070.904,65 41.550.518.797,33 25.014.837.527,45
Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % 4,45 5,89 3,20 5,34 5,91 6,52 4,27
Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % 43,26 44,68 43,77 47,81 43,85 46,28 52,59
Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % 38,22 39,57 39,96 43,62 39,36 41,83 50,16
Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) 0,90 1,16 -0,05 1,78 0,50 2,16 8,37
SDI, neto priljev (USD) 22.817.836.820,94 625.102.142,47 10.254.310.463,60 16.517.284.259,13 18.904.841.095,67 52.477.900.209,93 49.280.895.516,28
Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) .. 16,00 7,00 7,50 .. .. ..

Izvor:      Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)

Najznačajniji privredni sektori

Primarni (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo):
Sekundarni (industrija, uključujući građevinarstvo):
Tercijarni (usluge):

Najznačajniji privredni sektori Švedske, 2022. godina

Shodno informaciji o dodanoj vrijednosti pojedinih sektora u strukturi bruto domaćeg proizvoda Švedske, primjetno je da primarni sektor (u dijelu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva) sudjeluje sa 1,41 % u spomenutoj vrijednosti. Šumarstvo i ribarstvo su glavne grane navedenog sektora Švedske. Certifikacija šuma, zaštita pojedinih vrsta, obnova i održavanje šuma, pošumljavanje terena, zaštita prirodnih staništa, te održavanje i zaštita lovišta karakteriziraju privrednu granu šumarstva.

Promatrajući oblast ribarstva primjećuje se njegova usmjerenost ka kontroliranom izlovu ribe i mekušaca uz istodobnu zaštitu ribljeg fonda.

Održavanjem mrijestilišta, uzgojem riblje mlađi, rakova, školjki i mekušaca, te organizacijom stadardiziranog kaveznog uzgoja pojedinih ribljih vrsta, ribarstvo se nameće kao jedna od prosperitetnijih privrednih grana primarnog sektora u Švedskoj.

Dodana vrijednost sekundarnog sektora (u segmentu industrijskih grana – uključujući i građevinarstvo) u bruto domaćem proizvodu iznosi 23,72 %, a čine ga rudarstvo i metalurgija, energetika, auto – industrija, farmaceutska industrija, kemijska industrija, metalna industrija, mašinska industrija, elektro – industrija, drvna industrija, te papirna industrija.

Tercijalni sektor obuhvaća uslužne privredne grane i svojom dodanom vrijednošću sudjeluje sa 63,87 % u strukturi bruto domaćeg proizvoda Švedske, kreirajući time najveći dio u ukupnoj dodanoj vrijednosti u bruto domaćem proizvodu navedene zemlje. Trgovina, transport, telekomunikacije, građevinarstvo, te financije, konfiguriraju spomenuti sektor zajedno sa drugim uslužnim djelatnostima.

Izvor:      Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)

Izvoz / vrijednost i struktura

0

Ukupan izvoz Švedske na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 197,57 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Švedske navodimo slijedom: „84“ – nuklearni reaktori, ... (13,15 %), „87“ – vozila osim željezničkih ... (11,59 %), „27“ – mineralna goriva, ... (10,17 %), „85“ – električne mašine i ... (8,37 %), „30“ – farmaceutski proizvodi (6,71 %), „48“ – papir i karton, ... (4,99 %), „72“ – željezo i čelik (4,45 %), „99“ – nerazvrstani proizvodi (4,12 %), „39“ – plastika i proizvodi ... (3,47 %), te „44“ – drvo i proizvodi ... (3,1 %).
Ostale skupine proizvoda u izvozu Švedske na međunarodno tržište čine 29,88 % od ukupnog izvoza Švedske u prethodno spomenutoj godini.

Uvoz / vrijednost i struktura

0

Ukupan uvoz Švedske sa svjetskog tržišta u 2022. godini iznosio je 202,09 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Švedske jesu „27“ – mineralna goriva, ... (14,01 %), „84“ – nuklearni rektori, ... (11,57 %), „85“ – električne mašine i ... (11,51 %), „87“ – vozila osim željezničkih ... (9,51 %), „99“ – nerazvrstani proizvodi (4,53 %), „39“ – plastika i proizvodi ... (3,39 %), „72“ – željezo i čelik (3,16 %), „30“ – farmaceutski proizvodi (3,12 %), „03“ – riba i rakovi, ... (2,84 %), te „73“ – proizvodi od željeza ... (2,42 %).
Ostale tarifne glave u uvozu Švedske čine 33,94 % od ukupnog uvoza Švedske sa svjetskog tržišta.

Članstvo u međunarodnim organizacijama

Slijedom članstva Kraljevine Švedske u međunarodnim institucijama, asocijacijama i organizacijama omogućeno je učestvovanje Kraljevine Švedske u njihovom radu. Stoga iz okvira međunarodnih pravnih organizacijskih formi navodimo nekolicinu institucija, asocijacija i organizacija u kojima je ova zemlja član i to kako slijedi u nastavku teksta:

  • UN
  • WTO
  • IMF
  • IBRD
  • OECD
  • OSCE
  • Vijeće Europe
  • Šengenska konvencija
  • EU
  • EBRD
  • UNESCO
  • ostale

Pozivni (telefonski broj zemlje):        00 (+46)

Internet domena:                             .se

Glavni izvozni partneri / 2022/ %

Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 100 vanjskotrgovinskih partnera Švedske na čijim tržištima je realiziran uvoz proizvoda iz Švedske, što je i uočljivo ukoliko promatramo cjelokupno svjetsko tržište.

Glavni uvozni partneri / 2022 / %

Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 75 vanjskotrgovinskih partnera Švedske sa čijih je tržišta registriran izvoz roba u Švedsku.

Izvor:      Intracen.org („Trade Map“)

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura

Porez na dodanu vrijednost (PDV)

Standardna stopa PDV – a u Švedskoj iznosi 25 % i primjenjuje se na sve proizvode i usluge, osim na robe i usluge koje nisu predmet oporezivanja PDV – om ili se oporezuju po sniženoj stopi PDV – a.

Pored već spomenute stope od 25 %, za određene proizvode i usluge primjenjuju su i snižene stope PDV – a od 6 % i 12 %. Oporezivanje po ovim stopama ovisi o klasifikaciji proizvoda i usluga u poreskim razredima sniženih stopa PDV – a.

Carine u Švedskoj

Carinske stope Švedske po MFN režimu u 2020. godini, za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda, iznose:

  • „Svi proizvodi“ (4,32 %)
  • „Poljoprivredni proizvodi“ (5,58 %)
  • „Industrijski proizvodi“ (3,96 %)

Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, kao i uvozne carinske deklaracije i potrebna je prilikom provođenja carinskog postupka na određenom carinskom prostoru.

Pod dodatnom dokumentacijom potrebnom za izvoz navodimo uvoznu dozvolu, certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, policu osiguranja, te shodno vrsti i namjeni proizvoda i (ili) usluga … veterinarsku, sanitarnu i fito – sanitarnu dozvolu, odnosno sva ostala dokumentacija tražena od nadležnih institucija, organa i tijela Kraljevine Švedske.

Slijedom navedenog, obavezno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i organa Kraljevine Švedske. Takvi zahtjevi proizlaze iz važeće zakonodavne legislative zemlje, pa njihovo ispunjavanje dovodi do regulacije carinskih postupaka kroz primjenu carinskih procedura važećih na tržištu.

Na robu i usluge definiranu kroz zakonsku regulativu i propise Kraljevine Švedske plaćaju se akcize na tržištu. Spomenute dadžbine variraju shodno proizvodu ili usluzi, pa se sukladno tome svrstaju u različite akcizne razrede i plaćaju na alkohol, alkoholne proizvode, duhan, prerađevine duhana, duhanske proizvode, mineralna goriva, električnu energiju, kao i na druge akcizne robe.

Tehnička sigurnost proizvoda osigurava se uvođenjem i primjenom standarda koji su praćeni regulativom o pakiranju proizvoda, etiketiranju i dodatnom označavanju proizvoda, te implementacijom navedene regulative kroz proces pripreme, proizvodnje i plasmana proizvoda na tržište.

Istodobno je neophodno obratiti pažnju na važeće propise u oblasti marketinga, oglašavanja i promocije proizvoda i (ili) usluga na tržištu Švedske.

Izvor:      World Bank (World Development Indicators)

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Kraljevinom Švedskom

POKAZATELJ
IZVOZ (KM)
UVOZ (KM)
OBIM (KM)
SALDO (KM)
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%)

Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Kraljevinu Švedsku, . godina 

Tarifni brojNaziv tarifeUdio (%)

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Kraljevine Švedske, . godina 

Tarifni brojNaziv tarifeUdio (%)

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Sporazumi:

Bosna i Hercegovina je sa Europskom unijom i njenim članicama, odnosno europskom zajednicom država, potpisala „Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju“ 16. juna 2008. godine. Sporazum je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.

Predmetni Sporazum reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i Europske unije, te je time uspostavljeno područje slobodne trgovine između sporazumnih strana.

Pored „Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“, 2016. godine potpisan je i „Protokol“ uz navedeni dokument.

Prethodeći spomenutom dokumentu, „Sporazum o unapređenju i recipročnoj zaštiti investicija“ potpisan je između Bosna i Hercegovina i Kraljevine Švedske, kao i niz drugih bilateralnih pravnih akata u području diplomatskih odnosa, te sporazumi na polju ekonomske suradnje. „Sporazum o unapređenju i recipročnoj zaštiti investicija“ možete pogledati na web stranici Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Shodno postojećoj informaciji, objavljenoj na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine (do 22.08.2023. godine), Sporazum o unapređenju i recipročnoj zaštiti investicija stupio je na snagu 01.01.2002. godine, nakon što je (prethodno tomu) i ratificiran 11.10.2001. godine.

Informaciju o bilateralnoj i multilateralnoj suradnji između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Švedske, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata, (potpisanih, ratificiranih ili onih u postupku) između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Švedske, možete potražiti na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.

Jednako tako, sadržaje i tekstove bilateralnih sporazuma između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Švedske, ali i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, možete pronaći na web stranici Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Korisne adrese

  1. Svjetska banka
  2. Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine
  3. Ambasada Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini
  4. Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
  5. Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

Pitajte nas

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”

    Pogledajte promo video o BiH privredi
    bhprivreda
    Kako Vam možemo pomoci?

    Kontaktirajte nas ako imate bilo kakvih pitanja.

    • Poziv bh. kompanijama za učešće na sajmu prehrambene industrije SIAL 2024

      Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine po drugi put organizuje izlaganje bh. kompanija na jednom od vodećih i najposjećenijih sajmova u oblasti prehrambene industrije – SIAL 2024, koji se održava u Parizu (Francuska), u periodu od 19-23.10.2024. godine. Na ovoj manifestaciji, koja se organizuje i realizuje svake dvije godine, učestvuje veliki broj posjetilaca i izlagača iz

      2023-11-28
    • Promocija uspješne saradnje i stvaranje novih prilika za BiH

      Povodom obilježvanja 20. godišnjice saradnje američke savezne države Maryland s Bosnom i Hercegovinom, zvanična delegacija Bosne i Hercegovine koju je predvodio generalmajor Ivica Jerkić posjetila je državu Maryland, SAD. Delegaciju naše zemlje su činili predstavnici Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine te Vanjskotrgovinske/Spoljotgovinske komore Bosne i Hercegovine. U okviru posjete

      2023-11-23
    • Poziv start up kompanijama za učešće na “Circularity Demo Day“ u Skoplju

      Vanjskotrgovinska /Spoljnotrgovinska komora  Bosne i Hercegovine  obavještava kompanije da  će u okviru ovogodišnje Regionalne konferencije konzorcijuma Evropske  preduzetničke mreže, 7. decembra 2023. godine u Skoplju, biti održan  jedinstveni događaj pod nazivom:  “Circularity Demo Day”  . Zainteresirane kompanije se mogu prijaviti preko  linka  do 7.11.2023. godine. Tokom događaja  će odabrane start-up  kompanije iz oblasti cirkularne ekonomije moći predstaviti  svoje

      2023-10-25