Srbija

Najznačajniji privredni sektori Srbije, 2022. godina

Shodno informaciji o dodanoj vrijednosti pojedinih sektora u strukturi bruto domaćeg proizvoda Srbije, primjetno je da primarni sektor (u dijelu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva) sudjeluje sa 6,75 % u spomenutoj vrijednosti.

Promatrajući ovaj sektor u oblasti poljoprivrede, primjećuje se njegova usmjerenost ka grani ratarstva – uzgoj poljoprivrednih kultura (pšenica, kukuruz), a osim navedenog, važan dio poljoprivrede čine voćarstvo i povrtlarstvo.

Uzgoj i tov svinja, uzgoj i tov goveda u stočarstvu, ali i uzgoj i tov kokoši i pilića u peradarstvu, značajno učestvuju u kreiranju dodane vrijednosti u bruto domaćem proizvodu Srbije.

Kroz segmente pošumljavanja prostora, održavanja i zaštite šuma, održavanja i zaštite pojedinih sorti i vrsta, te regulacije procesa iskorištavanja šumskih bogatstava, bitnu poziciju u primarnom sektoru zauzima i šumarstvo.

Dodana vrijednost sekundarnog sektora (u dijelu industrijskih grana – uključujući i građevinarstvo) u bruto domaćem proizvodu iznosi 23,11 %, a čine ga rudarstvo, energetika, kemijska industrija, farmaceutska industrija, metalna industrija, mašinska industrija, elektro industrija, auto industrija, prehrambena industrija, drvna industrija, kozmetička industrija, tekstilna industrija, te industrija građevinskih materijala.

Tercijalni sektor obuhvaća uslužne privredne grane i svojom dodanom vrijednošću sudjeluje sa 52,41 % u strukturi bruto domaćeg proizvoda Srbije, kreirajući time pojedinačno najveći dio u ukupnoj dodanoj vrijednosti u bruto domaćem proizvodu navedene zemlje (kada je riječ o sektorima privrede), tako da trgovina, transport, ali i telekomunikacije, pored financijskih usluga i osiguranja, te turizama konfiguriraju spomenuti sektor zajedno sa drugim uslužnim granama.

Izvor:      Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)

Slijedom članstva Republike Srbije u međunarodnim institucijama, asocijacijama i organizacijama moguće je učestvovanje Republike Srbije u njihovom radu. Stoga iz okvira međunarodnih pravnih organizacijskih formi navodimo nekolicinu institucija, asocijacija i organizacija u kojima je ova zemlja član i to kako slijedi u nastavku teksta:

• UN
• WB
• IMF
• WHO
• FAO
• ILO
• UNESCO
• ostale

Pozivni (telefonski broj zemlje):        00 (+381)

Internet domena:                             .rs

Porezi i poreska politika

Porez na dodanu vrijednost (PDV), u Republici Srbiji, obračunava se na isporuke roba i pružanje usluga u svim fazama proizvodnje i prometa roba i usluga, kao i na uvoz roba.

Ukoliko zakonskom legislativom Republike Srbije („Zakon o porezu na dodatu vrednost“) nije propisano drugačije, obaveza je jednaka razlici između dugovanog (ulaznog) i prethodnog (izlaznog) poreza.

 Standardna stopa „poreza na dodatu vrednost“ u Republici Srbiji, koja se primjenjuje na sve robe i usluge – osim onih koji su predmet nulte ili snižene stope „poreza na dodatu vrednost“, iznosi 20 %.

Carine u Srbiji

Carinske stope Srbije po MFN režimu u 2018. godini, za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda, iznose:

• „Svi proizvodi“ (7,45 %)
• „Poljoprivredni proizvodi“ (9,96 %)
• „Industrijski proizvodi“ (6,55 %)

Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, kao i uvozne carinske deklaracije i potrebna je prilikom provođenja carinskog postupka na određenom carinskom prostoru.

Pod dodatnom dokumentacijom potrebnom za izvoz navodimo uvoznu dozvolu, certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, policu osiguranja, te shodno vrsti i namjeni proizvoda i (ili) usluga … veterinarsku, sanitarnu i fito – sanitarnu dozvolu, odnosno sva ostala dokumentacija tražena od nadležnih institucija, organa i tijela Republike Srbije.

Slijedom navedenog, obavezno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i organa Republike Srbije. Takvi zahtjevi proizlaze iz važeće zakonodavne legislative zemlje, pa njihovo ispunjavanje dovodi do regulacije carinskih postupaka kroz primjenu carinskih procedura važećih na tržištu.

Istodobno je neophodno obratiti pažnju na važeće propise u oblasti marketinga, oglašavanja i promocije proizvoda i (ili) usluga na tržištu Srbije.

Vezano za prethodno spomenute carinske postupke u Republici Srbiji, kao i akcize, više informacija možete naći na Carinskoj upravi Republike Srbije.

Ukoliko želite znati da li je proizvod klasificiran u okviru povlaštene tarife i (ili) tarifne kvote, možete potražiti sljedeće sporazume:

• Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica i Republike Srbije
• Sporazum sa državama članicama ugovornog prostora „CEFTA 2006“

Tehnička sigurnost proizvoda osigurava se uvođenjem i primjenom standarda koji su praćeni regulativom o pakiranju proizvoda, etiketiranju i dodatnom označavanju proizvoda, te implementacijom navedene regulative kroz proces pripreme, proizvodnje i plasmana proizvoda na tržište.

Izvor:      World Bank (World Development Indicators)

Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Republiku Srbiju, 2022. godina 

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Republike Srbije, 2022. godina 

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Sporazumi:

Informaciju o bilateralnoj i multilateralnoj suradnji između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata (potpisanih, ratificiranih ili onih u postupku) između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, možete potražiti na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.

Tekstove bilateralnih sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije potražite na web stranici Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, kako biste se podrobnije informirali o njihovoj sadržini.

Ukoliko želite steći punu sliku međunarodnog pravnog okvira za suradnju između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, veze između dviju zemalja možete detaljnjije protumačiti konsultirajući ugovore i pravne akte iz domene multilateralnih odnosa, kako Bosne i Hercegovine, tako i Republike Srbije (npr. kroz Sporazum „CEFTA“).

• Svjetska banka
• Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine
• Ambasada Republike Srbije u Bosni i Hercegovini
• Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
• Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”