Srbija

Službeni naziv zemlje: Republika Srbija
Glavni grad:  Beograd
Službeni jezik:  srpski
Političko uređenje:  Parlamentarna republika
Površina ukupno:  77.474 km²
Stanovništvo:  7.001.444. (izvor: Eurostat)
Valuta: srpski dinar (din.)

Aktuelni ekonomski pokazatelji:

POKAZATELJ1990.2000.2010.2015.2016.2017.2018.
Stanovništvo, ukupno7.586.000,007.516.346,007.291.436,007.095.383,007.058.322,007.020.858,006.982.604,00
BND, PPP (mlrd. USD)..43,0491,32100,96104,15107,81115,46
BND, PPP – po glavi stan. (USD)..5.730,0012.520,0014.230,0014.760,0015.360,0016.540,00
BDP (mlrd. USD)..6,5441,8239,6340,6344,1250,60
BDP po glavi stanovnika (USD)..870,145.735,425.585,125.756,386.284,197.246,73
Rast realnog BDP  (% promjene)..7,760,731,783,342,054,39
Bilans tekućeg računa (mlrd. USD)....-2,69-1,37-1,19-2,32-2,63
Bilans tekućeg računa (% BDP)....-6,44-3,46-2,93-5,26-5,20
Izvoz (% BDP)..9,8532,2645,2748,6250,5450,78
Uvoz (%  BDP)..14,3244,4852,2553,4257,1359,29
Inflacija (% promjene)..71,126,141,391,123,131,96
SDI, (mil. USD)....1.693,252.343,142.355,212.894,624.107,32
Vrijeme potrebno za otvaranje firme (dani)....1312766

Najznačajnije industrijske grane

Sektor poljoprivrede
Industrijski sektor
Sektor usluga

Dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Srbije, 2018.godine:

  • Primarni (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Srbije iznosi (6,34%);
  • Sekundarni (industrija uključujući i građevinarstvo): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Srbije iznosi (25,48%);
  • Tercijalni (usluge): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Srbije iznosi (51,02%).

Izvor: World Bank (World Development Indicators)

Izvoz / vrijednost i struktura

0

Ukupan izvoz Srbije, u 2019.godini, iznosio je: 19,6 milijardi USD. Prvih 10 grupa proizvoda, u ukupnom izvozu Srbije sa svijetom, su: el.mašine, oprema i dijelovi (15%), mašine, mehanički uređaji i dijelovi (8%), plastika i proizvodi od plastike (5%), vozila - osim tračnih (5%), guma i proizvodi od gume (5%), željezo i čelik (5%), namještaj i madraci (4%), bakar i proizvodi od bakra (4%), jestivo voće i orašati plodovi (3%), te žitarice (3%). Ostale grupe proizvoda u ukupnom izvozu Srbije čine (44%).

Uvoz / vrijednost i struktura

0

Ukupan uvoz Srbije, u 2019.godini, iznosio je 26,5 milijardi USD. Prvih 10 grupa proizvoda, u ukupnom uvozu Srbije sa svijetom, su: razni prehrambeni proizvodi (11%), mineralna goriva, ulja i njihovi proizvodi (10%), el.mašine, oprema i njihovi dijelovi (9%), mašine, mehanički uređaji i njihovi dijelovi (9%), vozila – osim tračnih (6%), plastika i proizvodi od plastike (6%), farmaceutski proizvodi (4%), proizvodi od željeza i čelika (3%), željezo i čelik (3%), te rude, kamen i sl. (2%). Ostale grupe proizvoda u ukupnom uvozu Srbije sudjeluju sa (37%).

Članstvo u međunarodnim organizacijama

Srbija je članica većeg broja organizacija u okviru UN-a (Svjetske banke (WB), Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Organizacije UN za industrijski razvoj (UNIDO),  Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO),  Međunarodne organizacije rada (ILO), Međunarodne pomorske organizacije (IMO), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO),  Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo (ICAO), Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU), Svjetske poštanske unije (UPU), Međunarodne organizacije za atomsku energiju (IAEA), Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO), Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO), Svjetske meteorološke organizacije (WMO), te Svjetske turističke organizacije UN (UNWTO). Pregled članstva u međunarodnim organizacijama možete naći na stranici Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije.

            Izvor: Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije

Glavni izvozni partneri / 2019 / %
  • Njemačka
  • Italija
  • Bosna i Hercegovina
  • Rumunija
  • Ruska Federacija
  • Crna Gora
  • Mađarska
  • Sjeverna Makedonija
  • Češka
  • Slovenija
  • Ostale zemlje
Glavni uvozni partneri / 2019 / %
  • Njemačka
  • Kina
  • Ruska Federacija
  • Italija
  • Mađarska
  • Turska
  • Poljska
  • Rumunija
  • Francuska
  • Austrija
  • Ostale države

Pozicija Bosna i Hercegovina u okviru izvozne skupine zemalja: 15.mjesto.

Pozicija Bosna i Hercegovina u okviru uvozne  skupine zemalja: 11.mjesto.

Izvor podataka: Intracen (Trade Map)

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura

PDV u Srbiji

Porez na dodanu vrijednost je porez na promet koji se naplaćuje u svakoj fazi prometa. PDV se obračunava na isporuke roba i pružanje usluga, u svim fazama proizvodnje i prometa roba i usluga, kao i na uvoz roba, a obaveza je jednaka razlici između dugovanog (ulaznog) PDV i prethodnog (izlaznog) PDV, osim ako „Zakonom o porezu na dodatu vrednost“ nije drugačije propisano.

Standarda stopa PDV-a

Standardna stopa PDV- a u Srbiji iznosi 20% i primjenjuje se na sve robe i usluge na koje se PDV ne obračunava po sniženoj stopi ili koji nisu izuzeti od plaćanja PDV-a.

Snižena stopa PDV-a

Snižena stopa u Srbiji iznosi 10 % i obračunava se na slijedeće proizvode i usluge:

  1. Hljeb, pekarski proizvodi, mlijeko, brašno, šećer, ulje (od uljarica), masnoće životinjskog i biljnog porijekla, te med;
  2. Voće, povrće, meso (svježe, rashlađeno, smrznuto), riba i jaja;
  3. Žitarice, suncokret, soja, šećerna repa, uljana repa;
  4. Lijekovi (medicinski i veterinarski);
  5. Ortotička i protetička sredstva, medicinska sredstva;
  6. Proizvodi za dijalizu;
  7. Gnojivo i sredstva za zaštitu bilja, sjemena, sadni materijal, stočna hrana;
  8. Udžbenici, nastavna sredstva, novine i sl;
  9. Ogrijevno drvo, briketi, peleti i sl.;
  10. Prirodni plin;
  11. Prava raspolaganja na stambenim objektima;
  12. Vodosnabdjevanje (osim flaširane vode);
  13. Komunalne usluge;
  14. Prijevoz putnika i njihovog prtljaga

CARINE, CARINSKA DOKUMENTACIJA

Carinska tarifa je sistematizirana  podjela roba koje se mogu naći u carinskom postupku. Svrstavanje po Carinskoj tarifi podrazumijeva odrediti poziciju u koju se roba svrstava. Određivanjem pozicije se određuje carina, režim uvoza ili izvoza, i druge carinske dažbine.

Izvor podataka: Ministarstvo finansija Republike Srbije

Dozvole i kvantitativna ograničenja kod uvoza, izvoza i tranzita u Srbiji

 Dozvola je isprava koja se, na zahtjev podnosioca, izdaje za uvoz, izvoz ili tranzit pojedine robe. Ministarstvo, odnosno drugi nadležni organ, u skladu sa propisima, odlučuje o zahtjevu za izdavanje dozvole.

Roba za čiji se uvoz, izvoz, odnosno tranzit pribavljaju dozvole navedena je ispod:

  1. Naoružanje, vojna oprema i roba dvostruke namjene;
  2. Lijekovi;
  3. Supstance koje oštećuju ozonski omotač;
  4. Kemikalije;
  5. Izvori jonizirajućih zračenja;
  6. Životinje, proizvodi životinjskog porijekla, hrana životinjskog porijekla;
  7. Stočne hrane;
  8. Otpad (zabrana je uvedena na bilo kakav uvoz ili tranzit opasnog otpada);
  9. Zaštićene biljne i životinjske vrste;
  10. Kulturna dobra;
  11. Medicinska sredstva

Količinsko ograničenje uvoza može se uvesti kao mjera zaštite. Kvota se može iskoristiti u roku koji ne može biti duži od godinu dana od dana njene dodjele. Broj isporuka tokom roka u kojem se kvota može iskoristiti nije ograničen.

Izvor podataka: Razvojna agencija Srbije

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Srbijom

KM

2015.2016.2017.2018.2019.
IZVOZ816.112.513,00882.112.513,001.157.927.650,001.327.116.478,001.393.285.005,00
UVOZ2.133.815.663,002.289.619.499,002.545.462.308,002.652.287.910,002.784.912.679,00
OBIM2.949.928.176,003.171.732.012,003.703.389.958,003.979.404.388,004.178.197.684,00
SALDO-1.317.703.150,00-1.407.506.986,00-1.387.534.658,00-1.325.171.432,00-1.391.627.674,00
POKRIVENOST38,25%38,53%45,49%50,04%50,03%

Izvoz Bosne i Hercegovine u Srbiju po proizvodima

Najznačajniji proizvodi u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine u Srbiju, u 2019.godini, su slijedeći:

  • koks i polukoks od kamenog ugljena, mrkog ugljena (17,61%);
  • električna energija (12,16%);
  • toplo valjana žica od željeza ili nelegiranog čelika (7,2%);
  • drvo obrađeno po dužini piljenjem (4,53%);
  • šipke od željeza ili nelegiranog čelika (3,04%);
  • konstrukcije (2,59%);
  • tkanine (2,09%);
  • lijekovi (1,79%);
  • voće i orašasti plodovi (1,72%);
  • mlijeko i pavlaka (1,56%);
  • ostali proizvodi (45,71%).

 

Uvoz Bosne i Hercegovine iz Srbije po proizvodima

Najznačajniji proizvodi u ukupnom uvozu Bosne i Hercegovine iz Srbije, u 2019.godini, su slijedeće:

  • naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala (10,01%);
  • ulje od sjemena suncokreta, šafranike ili pamuka (2,91%);
  • kruh, peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi (2,36%);
  • preparati za prehranu životinja (2,34%);
  • električna energija (2,11%);
  • kukuruz (1,92%);
  • sjeme suncokreta (1,75%);
  • osobni automobili i druga motorna vozila (1,72%);
  • toplo valjani plosnati proizvodi od željeza (1,68%);
  • cigare, cigarilosi i cigarete od duhana (1,6%);
  • ostali proizvodi (71,6%).

Izvor podataka: Vanjskotrgovinska komora BIH

Sporazumi:

Bosna i Hercegovina, sa Republikom Srbijom, potpisala je veliki broj bilateralnih sporazuma u okviru međunarodne suradnje. Informacija o potpisanim sporazumima kao i njihovom statusu dostupna je na stranici Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Kada je riječ o bilateralnim trgovinskim odnosima Bosne i Hercegovine sa Republikom Srbijom detaljnije informacije (sporazumi i drugi akti i propisi) dostupne su na stranici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Korisne adrese

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine

Ambasada Republike Srbije u Bosni i Hercegovini

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine

Agencija za promociju stranih ulaganja Bosne i Hercegovine

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Pitajte nas

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”

Pogledajte promo video o BiH privredi
bhprivreda
Kako Vam možemo pomoci?

Kontaktirajte nas ako imate bilo kakvih pitanja.

  • Online konferencija “Unapređenje konkurentnosti drvne industrije i …

    USAID Regionalni projekat za ekonomski razvoj, upravljanje i rast preduzeća (EDGE project), u okviru komponente ‘Wood and Furniture Activity’ organizira Online konferenciju pod nazivom “Unapređenje konkurentnosti drvne industrije i industrije namještaja u zemljama Zapadnog Balkana putem digitalizacije” koja će se održati putem Zoom platforme u četvrtak, 6. maja 2021. godine, od 10:30-12:00 sati. Događaj će

    2021-04-30
  • Nove poslovne ponude inostranih firmi za saradnju sa firmama iz BiH

    – Usluge EEN mreže su provjerene, brze i besplatne- Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, kao koordinator Evropske preduzetničke mreže (EEN) u Federaciji Bosne i Hercegovine, u saradnji sa partnerima iz konzorcija (Sarajevska regionalna razvojna agencija, Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, INTERA Tehnološki Park, Mostar, BIT Centar, Tuzla, Razvojna agencija Unskosanskog kantona, Bihać i Zenička razvojna agencija,

    2021-03-31
  • Poziv na radionicu “Program Ovlaštenog ekonomskog operatera (AE …

    Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine poziva zainteresovane na radionicu na temu “Program Ovlaštenog ekonomskog operatera (AEO) u CEFTA-i : Koristi za privatni sektor”. Radionica se organizuje u okviru projekta „Podrška regionalnoj ekonomskoj integraciji“, koji sufinansiraju Evropska komisija i Njemačko federalno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, a koji je implementiran od strane GIZ-a i USAID

    2021-03-25
  • Poziv bh.kompanijama na Međunarodni sajam namještaja imm cologne 202 …

    Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizira jedanaesti kolektivni nastup bh. firmi na Međunarodnom sajmu namještaja i interijera imm cologne, Köln (SR Njemačka), koji će se održati u periodu od 17-23. januara 2022. god. Paviljon Bosne i Hercegovine imat će maksimalno 210 m2, a okupit će najmanje 5, a najviše 8 bh. kompanija koje se u

    2021-03-24