
Službeni naziv zemlje: Republika Srbija
Položaj: jugoistočna Europa
Glavni grad: Beograd
Službeni jezik: srpski
Političko uređenje: parlamentarna republika
Površina ukupno: 77.474 km²
Stanovništvo: 6.647.003 (podatak iz 2022.)
Valuta: srpski dinar (din.)
Aktuelni ekonomski pokazatelji:
PREDMET | VREMENSKI OKVIR | ||||||
MAKROEKONOMSKI PODACI | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA |
POKAZATELJ | 2000. | 2010. | 2015. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. |
Stanovništvo, ukupno | 7.516.346,00 | 7.291.436,00 | 7.095.383,00 | 6.945.235,00 | 6.899.126,00 | 6.834.326,00 | 6.760.087,00 |
BND, PPP (USD) | 45.246.251.203,33 | 91.333.100.562,02 | 100.991.817.878,03 | 127.485.398.470,83 | 130.824.264.123,07 | 142.236.133.613,72 | 153.572.951.044,36 |
BND po glavi stanovnika, PPP (USD) | 6.020,00 | 12.530,00 | 14.230,00 | 18.360,00 | 18.960,00 | 20.810,00 | 22.720,00 |
BDP (USD) | 6.875.845.986,52 | 41.819.468.691,83 | 39.655.949.731,38 | 51.514.242.775,52 | 53.356.484.763,84 | 63.082.021.205,93 | 63.501.748.652,30 |
BDP po glavi stanovnika (USD) | 914,79 | 5.735,42 | 5.588,98 | 7.417,21 | 7.733,80 | 9.230,17 | 9.393,63 |
Godišnji rast BDP – a (%) | 6,13 | 0,73 | 1,81 | 4,33 | -0,90 | 7,55 | 2,25 |
Bilans tekućeg računa (saldo, USD) | .. | -2.692.243.535,85 | -1.370.173.585,73 | -3.535.309.659,51 | -2.176.773.515,62 | -2.654.390.085,47 | -4.433.993.500,27 |
Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % | .. | -6,44 | -3,46 | -6,86 | -4,08 | -4,21 | -6,98 |
Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 8,78 | 32,26 | 45,18 | 51,01 | 48,22 | 54,48 | 63,47 |
Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 13,71 | 44,48 | 52,22 | 60,94 | 56,50 | 62,28 | 74,17 |
Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) | 71,12 | 6,14 | 1,39 | 1,85 | 1,58 | 4,09 | 11,98 |
SDI, neto priljev (USD) | .. | 1.693.250.318,85 | 2.343.139.735,75 | 4.268.709.249,61 | 3.485.786.682,98 | 4.600.176.721,12 | 4.593.001.354,76 |
Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) | .. | 13,00 | 11,50 | 7,00 | .. | .. | .. |
Izvor: World Bank (World Development Indicators)
Najznačajniji privredni sektori
Najznačajniji privredni sektori Srbije, 2022. godina
Shodno informaciji o dodanoj vrijednosti pojedinih sektora u strukturi bruto domaćeg proizvoda Srbije, primjetno je da primarni sektor (u dijelu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva) sudjeluje sa 6,75 % u spomenutoj vrijednosti.
Promatrajući ovaj sektor u oblasti poljoprivrede, primjećuje se njegova usmjerenost ka grani ratarstva – uzgoj poljoprivrednih kultura (pšenica, kukuruz), a osim navedenog, važan dio poljoprivrede čine voćarstvo i povrtlarstvo.
Uzgoj i tov svinja, uzgoj i tov goveda u stočarstvu, ali i uzgoj i tov kokoši i pilića u peradarstvu, značajno učestvuju u kreiranju dodane vrijednosti u bruto domaćem proizvodu Srbije.
Kroz segmente pošumljavanja prostora, održavanja i zaštite šuma, održavanja i zaštite pojedinih sorti i vrsta, te regulacije procesa iskorištavanja šumskih bogatstava, bitnu poziciju u primarnom sektoru zauzima i šumarstvo.
Dodana vrijednost sekundarnog sektora (u dijelu industrijskih grana – uključujući i građevinarstvo) u bruto domaćem proizvodu iznosi 23,11 %, a čine ga rudarstvo, energetika, kemijska industrija, farmaceutska industrija, metalna industrija, mašinska industrija, elektro industrija, auto industrija, prehrambena industrija, drvna industrija, kozmetička industrija, tekstilna industrija, te industrija građevinskih materijala.
Tercijalni sektor obuhvaća uslužne privredne grane i svojom dodanom vrijednošću sudjeluje sa 52,41 % u strukturi bruto domaćeg proizvoda Srbije, kreirajući time pojedinačno najveći dio u ukupnoj dodanoj vrijednosti u bruto domaćem proizvodu navedene zemlje (kada je riječ o sektorima privrede), tako da trgovina, transport, ali i telekomunikacije, pored financijskih usluga i osiguranja, te turizama konfiguriraju spomenuti sektor zajedno sa drugim uslužnim granama.
Izvor: Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)
Izvoz / vrijednost i struktura 2022.
0
Ukupan izvoz Srbije na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 28,57 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Srbije navodimo slijedom: „85“ – električne mašine i ... (15,18 %), „84“ – nuklearni reaktori, ... (7,57 %), „26“ – rude, kamen ... (6,68 %), „39“ – plastika i proizvodi ... (4,88 %), „40“ – guma i proizvodi ... (4,31 %), „72“ – željezo i čelik (4,19 %), „27“ – mineralna goriva, ... (3,76 %), „87“ – vozila osim željezničkih ... (3,17 %), „08“ – jestivo voće i ... (3,13 %), te „94“ – namještaj, madraci ... (3,1 %).
Ostale skupine proizvoda u izvozu Srbije na međunarodno tržište čine 44,03 % od ukupnog izvoza Srbije u prethodno spomenutoj godini.
Uvoz / vrijednost i struktura 2022.
0
Ukupan uvoz Srbije sa svjetskog tržišta u 2022. godini iznosio je 39,76 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Srbije jesu „27“ – mineralna goriva, ... (14,81 %), „99“ – nerazvrstani proizvodi (12,56 %), „84“ – nuklearni reaktori, ... (8,49 %), „85“ – električne mašine i ... (8,47 %), „39“ – plastika i proizvodi ... (5,63 %), „87“ – vozila osim željezničkih ... (4,05 %), „30“ – farmaceutski proizvodi (3,88 %), „72“ – željezo i čelik (2,67 %), „73“ – proizvodi od željeza ... (2,51 %), te „76“ – proizvodi od aluminija ... (2,17 %).
Ostale tarifne glave u uvozu Srbije čine 34,76 % od ukupnog uvoza Srbije sa svjetskog tržišta.
Članstvo Republike Srbije u međunarodnim organizacijama / institucijama / asocijacijama
Slijedom članstva Republike Srbije u međunarodnim institucijama, asocijacijama i organizacijama moguće je učestvovanje Republike Srbije u njihovom radu. Stoga iz okvira međunarodnih pravnih organizacijskih formi navodimo nekolicinu institucija, asocijacija i organizacija u kojima je ova zemlja član i to kako slijedi u nastavku teksta:
- UN
- WB
- IMF
- WHO
- FAO
- ILO
- UNESCO
- ostale
Pozivni (telefonski broj zemlje): 00 (+381)
Internet domena: .rs
Glavni izvozni partneri / 2022. / %
Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 25 vanjskotrgovinskih partnera Srbije, na čijim tržištima je realiziran uvoz proizvoda iz Srbije, što je i uočljivo ukoliko promatramo cjelokupno svjetsko tržište.
Glavni uvozni partneri / 2022. / %
Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 25 vanjskotrgovinskih partnera Srbije, sa čijih je tržišta registriran izvoz roba u Srbiju.
Izvor: Intracen.org („Trade Map“)
Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura
Porezi i poreska politika
Porez na dodanu vrijednost (PDV), u Republici Srbiji, obračunava se na isporuke roba i pružanje usluga u svim fazama proizvodnje i prometa roba i usluga, kao i na uvoz roba.
Ukoliko zakonskom legislativom Republike Srbije („Zakon o porezu na dodatu vrednost“) nije propisano drugačije, obaveza je jednaka razlici između dugovanog (ulaznog) i prethodnog (izlaznog) poreza.
Standardna stopa „poreza na dodatu vrednost“ u Republici Srbiji, koja se primjenjuje na sve robe i usluge – osim onih koji su predmet nulte ili snižene stope „poreza na dodatu vrednost“, iznosi 20 %.
Carine u Srbiji
Carinske stope Srbije po MFN režimu u 2018. godini, za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda, iznose:
- „Svi proizvodi“ (7,45 %)
- „Poljoprivredni proizvodi“ (9,96 %)
- „Industrijski proizvodi“ (6,55 %)
Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, kao i uvozne carinske deklaracije i potrebna je prilikom provođenja carinskog postupka na određenom carinskom prostoru.
Pod dodatnom dokumentacijom potrebnom za izvoz navodimo uvoznu dozvolu, certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, policu osiguranja, te shodno vrsti i namjeni proizvoda i (ili) usluga … veterinarsku, sanitarnu i fito – sanitarnu dozvolu, odnosno sva ostala dokumentacija tražena od nadležnih institucija, organa i tijela Republike Srbije.
Slijedom navedenog, obavezno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i organa Republike Srbije. Takvi zahtjevi proizlaze iz važeće zakonodavne legislative zemlje, pa njihovo ispunjavanje dovodi do regulacije carinskih postupaka kroz primjenu carinskih procedura važećih na tržištu.
Istodobno je neophodno obratiti pažnju na važeće propise u oblasti marketinga, oglašavanja i promocije proizvoda i (ili) usluga na tržištu Srbije.
Vezano za prethodno spomenute carinske postupke u Republici Srbiji, kao i akcize, više informacija možete naći na Carinskoj upravi Republike Srbije.
Ukoliko želite znati da li je proizvod klasificiran u okviru povlaštene tarife i (ili) tarifne kvote, možete potražiti sljedeće sporazume:
- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica i Republike Srbije
- Sporazum sa državama članicama ugovornog prostora „CEFTA 2006“
Tehnička sigurnost proizvoda osigurava se uvođenjem i primjenom standarda koji su praćeni regulativom o pakiranju proizvoda, etiketiranju i dodatnom označavanju proizvoda, te implementacijom navedene regulative kroz proces pripreme, proizvodnje i plasmana proizvoda na tržište.
Izvor: World Bank (World Development Indicators)
Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Srbijom
POKAZATELJ | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. | I-III 2023. |
---|---|---|---|---|---|
IZVOZ (KM) | 1.393.285.004,83 | 1.221.415.250,36 | 1.810.526.339,64 | 2.440.242.755,89 | 549.206.306,68 |
UVOZ (KM) | 2.784.911.790,82 | 2.510.162.762,91 | 3.227.961.616,64 | 4.091.024.168,23 | 920.567.981,83 |
OBIM (KM) | 4.178.196.795,65 | 3.731.578.013,27 | 5.038.487.956,28 | 6.531.266.924,12 | 1.469.774.288,51 |
SALDO (KM) | -1.391.626.785,99 | -1.288.747.512,55 | -1.417.435.277,00 | -1.650.781.412,34 | -371.361.675,15 |
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%) | 50,03 | 48,66 | 56,09 | 59,65 | 59,66 |
Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Republiku Srbiju, 2022. godina
Tarifni broj | Naziv tarife | Udio (%) |
---|---|---|
2704 | Koks i polukoks od kamenog ugljena, mrkog ugljena, | 17,71% |
2716 | Električna energija | 17,15% |
7213 | Toplo valjana žica od željeza ili nelegiranog čelika u nepravilno (labavo) namotanim kolutima: | 6,74% |
2702 | Mrki ugalj, aglomerirani ili neaglomerirani, osim gagata: | 5,69% |
4407 | Drvo obrađeno po dužini piljenjem, glodanjem ili rezanjem ili ljuštenjem, uključujući i blanjano, | 4,63% |
7308 | Konstrukcije (osim montažnih zgradaiz tar. broja 9 | 4,41% |
7214 | Šipke od željeza ili nelegiranog čelika samo kovane, toplo valjane, toplo vučene ili toplo istiski | 3,15% |
3004 | Lijekovi (izuzev proizvoda iz tar. br. 30.02, 30.0 | 1,51% |
4804 | Kraft-papir i karton nepremazani, u rolnama ili listovima, osim onih iz tarifnih brojeva 4802 i 48 | 1,29% |
8544 | Izolovana zica (ukljucujuci emajliranu i anodizira | 1,26% |
Ostali | 36,46% |
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Republike Srbije, 2022. godina
Tarifni broj | Naziv tarife | Udio (%) |
---|---|---|
2710 | Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih mineral | 11,24% |
2716 | Električna energija | 2,91% |
7208 | Toplo valjani plosnati proizvodi od željeza ili nelegiranog čelika širine 600 mm ili veće, koji ni | 2,65% |
1005 | Kukuruz: | 2,62% |
1905 | Kruh, peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi sa sadržajem kakaa ili bez kakaa; hostije, | 2,10% |
1206 | Sjeme suncokreta, uključujući lomljenmo ili droblj | 1,81% |
2203 | Pivo dobijeno od slada | 1,73% |
7213 | Toplo valjana žica od željeza ili nelegiranog čelika u nepravilno (labavo) namotanim kolutima: | 1,72% |
1001 | Pšenica i suražica: | 1,67% |
2309 | Preparati koji se koriste za prehranu životinja: | 1,65% |
Ostali | 69,90% |
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Sporazumi:
Informaciju o bilateralnoj i multilateralnoj suradnji između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata (potpisanih, ratificiranih ili onih u postupku) između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, možete potražiti na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.
Tekstove bilateralnih sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije potražite na web stranici Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, kako biste se podrobnije informirali o njihovoj sadržini.
Ukoliko želite steći punu sliku međunarodnog pravnog okvira za suradnju između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, veze između dviju zemalja možete detaljnjije protumačiti konsultirajući ugovore i pravne akte iz domene multilateralnih odnosa, kako Bosne i Hercegovine, tako i Republike Srbije (npr. kroz Sporazum „CEFTA“).
Korisne adrese
- Svjetska banka
- Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine
- Ambasada Republike Srbije u Bosni i Hercegovini
- Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
- Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine
Pitajte nas
Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”