Srbija

Dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Republike Srbije, 2021. godina

• Primarni (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Srbije iznosi (6,53 %);
• Sekundarni (industrija, uključujući i građevinarstvo): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Srbije iznosi (25,25 %);
• Tercijalni (usluge): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Srbije iznosi (51,54 %).

Glavne grane primarnog sektora: ratarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, stočarstvo, peradarstvo i šumarstvo. Shodno prethodno spomenutom, navodimo i slijedeće grupe proizvoda: pšenica, kukuruz, voće, povrće, svinjetina, govedina, piletina, mlijeko i mliječni proizvodi/sirevi, te drvni sortimenti.

Glavne grane sekundarnog (industrijskog) sektora: rudarstvo, energetika, kemijska industrija, farmaceutska industrija, metalna industrija, mašinska i elektro industrija, auto industrija, prehrambena industrija, drvna industrija, kozmetička industrija, tekstilna industrija, industrija građevinskih materijala, kao i ostale industrijske grane.

Glavne grane tercijalnog sektora: trgovina, transport, telekomunikacije, financijske usluge, građevinarstvo, osiguranje, turizam i sl.

Izvor:       World Bank (World Development Indicators)

Republika Srbija je članica većeg broja organizacija / institucija / asocijacija od kojih navodimo slijedeće:

Svjetska banka (WB), Međunarodni monetarni fond (MMF), Organizacija UN-a za industrijski razvoj (UNIDO),  Organizacija UN-a za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO),  Međunarodna organizacija rada (ILO), Međunarodna pomorska organizacija (IMO), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Međunarodna organizacija za civilno vazduhoplovstvo (ICAO), Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU), Svjetska poštanska unija (UPU), Međunarodna organizacija za atomsku energiju (IAEA), Svjetska organizacija za intelektualnu svojinu (WIPO), Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), Svjetska meteorološka organizacija (WMO), te Svjetska turistička organizacija UN-a (UNWTO).

Detaljniji pregled članstva Republike Srbije u međunarodnim organizacijama / institucijama / asocijacijama možete naći na stranici Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije (LINK).

                Izvor:       Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije

Na Listi zemalja – uvoznica iz Republike Srbije, Bosna i Hercegovina nalazi se među prvih 5 srbijanskih partnera u 2021. godini.

Na Listi zemalja – izvoznica u Republiku Srbiju, Bosna i Hercegovina nalazi se među prvih 10 srbijanskih partnera u 2021. godini.

Izvor:       Intracen (Trade Map)

PDV u Republici Srbiji

PDV se, u Republici Srbiji, obračunava na isporuke roba i pružanje usluga, u svim fazama proizvodnje i prometa roba i usluga, kao i na uvoz roba, a obaveza je jednaka razlici između dugovanog (ulaznog) PDV i prethodnog (izlaznog) PDV, osim ako „Zakonom o porezu na dodatu vrednost“ nije propisano drugačije.

Standarda stopa PDV-a

Standardna stopa PDV- a u Srbiji iznosi 20 % i primjenjuje se na sve robe i usluge na koje se PDV ne obračunava po sniženoj stopi ili  su predmet izuzeća od plaćanja PDV-a.

Carinski režim (prosječne carinske stope po sektorima – 2018.)

 Carinska stopa za sve proizvode, po MFN, iznosi 7,45 %;

Carinska stopa za primarne proizvode, po MFN, iznosi  9,96 %;

Carinska stopa za industrijske proizvode, po MFN, iznosi 6,55 %.

Podaci za period 2019. – 2021., a shodno gore spomenutim pokazateljima, nisu objavljeni od strane Svjetske banke na (dolje) navedenom izvoru.

Carinska tarifa je sistematizirana podjela roba koje se mogu naći u carinskom postupku. Svrstavanje po Carinskoj tarifi podrazumijeva odrediti poziciju u koju se roba svrstava. Određivanjem pozicije se određuje carina, režim uvoza ili izvoza, te druge carinske dažbine. Više o carinama u Republici Srbiji, kao i o ostalim dadžbinama i carinskim postupcima, možete pogledati OVDJE.

Detaljan pregled Carinske tarife Republike Srbije za 2022. godinu.

Izvor:       World Bank (World Development Indicators)

Ministarstvo finansija Republike Srbije

Vodećih 10 proizvoda u izvozu  Bosne i Hercegovine u Republiku Srbiju, 2021. godina

 Izvor:                       Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Republike Srbije, 2021. godina

Izvor:                       Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Sporazumi:

Bosna i Hercegovina, sa Republikom Srbijom, potpisala je veliki broj bilateralnih sporazuma u okviru međunarodne suradnje. Informacija o potpisanim sporazumima, kao i njihovom statusu, dostupna je na stranici Ministarstva vanjskih / spoljnih poslova Bosne i Hercegovine (LINK).

Kada je riječ o bilateralnim trgovinskim odnosima Bosne i Hercegovine sa Republikom Srbijom detaljnije informacije (sporazumi i drugi akti i propisi) dostupne su na stranici Ministarstva vanjske / spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Na spomenutim linkovima moguće je pronaći Sporazum o ekonomskoj suradnji između vlada dviju država (pogledajte: Sporazum), kao i Memorandum o razumjevanju između prethodno spomenutih vlada u  vezi s ekonomskom suradnjom na trećim tržištima (pogledajte: Memorandum).

• World Bank (OPEN DATA)
• Ambasada Republike Srbije u Bosni i Hercegovini (INFO-LINK)
• Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjskih / spoljnih poslova (LINK)
• Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjske / spoljne trgovine i ekonomskih odnosa (LINK)
• Bosna i Hercegovina – Agencija za promociju stranih ulaganja (LINK)
• Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (LINK)

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”