Slovenija

Izvor:       World Bank (World Development Indicators)

Dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Republike Slovenije, 2019.godine:

• Primarni (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Republike Slovenije iznosi: (2,01 %);
• Sekundarni (uključujući i građevinarstvo): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Republike Slovenije iznosi: (28,89 %);
• Tercijarni (usluge): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Republike Slovenije iznosi: (56,61 %).

Glavne grane primarnog sektora: stočarstvo,voćarstvo i povrtlarstvo, ribarstvo i šumarstvo.

Glavne grane sekundarnog (industrijskog) sektora: farmaceutska industrija, kemijska i naftna industrija, metalna industrija (mašinogradnja i elektroindustrija), energetika, drvna i papirna industrija, te prehrambena industrija.

Glavne grane tercijarnog sektora: trgovina, transport, turizam, građevinarstvo, financije, telekomunikacije.

Izvor:  World Bank (World Development Indicators)

Republika Slovenija je članica mnogih multilateralnih organizacija, kao što su: UN, NATO, Vijeće Evrope, OSCE i dr.
Pregled članstva Republike Slovenije u međunarodnim organizacijama možete naći na stranici Vlade Republike Slovenije. ( Više informacija ).

Standardna stopa PDV- a u Sloveniji iznosi 22%. Primjenjuje se na svu robu koja nije predmet snižene stope PDV-a ili izuzeća od PDV-a.

Snižena stopa PDV-a iznosi 9,5 %, a primjenjuje se na:

• žive životinje, sjemena, sadnice/mlađ i gnojiva koja se koriste u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu;
• hrana i piće (osim alkoholnih) za ishranu stanovništva i sastojci za proizvodnju hrane;
• stočna hrana;
• vodoopskrba;
• farmaceutski proizvodi;
• medincinska oprema i uređaji za osobe sa invaliditetom;
• knjige i novine;
• uvoz umjetnina.

Carinska stopa za sve proizvode, po MFN, iznosi: (6,16 %) u 2019.godini;

Carinska stopa za primarne proizvode, po MFN, iznosi:  (4,10 %);

Carinska stopa za industrijske proizvode, po MFN, iznosi: (12,26 %) u 2019.godini.

Akcize u EU primjenjuju se na: alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, mineralna goriva i ulja, energiju (prirodni gas, ugalj, struja).
Potrebna carinska dokumentacija je slijedeća: trgovinska faktura, deklaracija o carinskoj vrijednosti robe, transportni dokumenti, pakirna lista, uvozna carinska deklaracija (Single Administrative Document – SAD).
Tehnički zahtjevi tržišta odnose se na: sigurnost proizvoda, tehničke standarde, pakiranje proizvoda, etiketiranje i EU Ecolabel.
Restrikcije uvoza u EU odnose se na: poljoprivredne proizvode, željezo i čelik, te pojedine proizvode od aluminija.

Izvor:       European Union (Official site);
World Bank (World Development Indicators)

Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Republiku Sloveniju, u 2020.godini

Uvoz Bosne i Hercegovine po proizvodima iz Republike Slovenije

Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Republike Slovenije, u 2020.godini

Izvor:      Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Sporazumi

Kada je riječ o bilateralnim trgovinskim odnosima Bosne i Hercegovine sa Republikom Slovenijom detaljnije informacije (sporazumi i drugi akti i propisi) dostupne su na stranici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je sa Republikom Slovenijom potpisala veliki broj bilateralnih sporazuma u okviru međunarodne suradnje. Informacija o potpisanim sporazumima kao i njihovom statusu dostupna je na stranici Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. 16.juna 2008.godine, Bosna i Hercegovina je sa Evropskim zajednicama i njihovim državama članicama potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je stupio na snagu 1.juna 2015.godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između BiH i EU. U skladu sa SSP-om, između Bosne i Hercegovine i Evropske unije uspostavljeno je područje slobodne trgovine. 2016.godine potpisan je Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine, s jedne strane, te Evropskih zajednica i njihovih država članica, s druge strane. (Vidi: Detaljan pregled odnosa između EU i Bosne i Hercegovine ).

• Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine ( LINK );
• Ambasada Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini ( LINK );
• Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine ( LINK );
• World Bank ( LINK );
• Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine ( LINK ).

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”