Slovenija

Osnovi podaci
Službeni naziv zemlje: : Republika Slovenija
Položaj: jugoistočna Evropa
Glavni grad: Ljubljana
Službeni jezik: slovenački
Političko uređenje: parlamentarna republika
Površina ukupno: 20.273 km²
Stanovništvo: 2.088.385 (podatak iz 2019.)
Valuta: euro (EUR) ili (€)

Aktuelni ekonomski pokazatelji (1990. – 2019.)

POKAZATELJ1990.2000.2010.2016.2017.2018.2019.
Stanovništvo, ukupno1.998.161,001.988.925,002.048.583,002.065.042,002.066.388,002.073.894,002.088.385,00
BND, PPP (mlrd.USD)..35,7356,2968,3074,0879,4184,65
BND, PPP / glavi stanovnika (USD)..17.970,0027.480,0033.080,0035.850,0038.290,0040.530,00
BDP (mlrd.USD)....48,2144,7748,5954,1654,17
BDP / glavi stanovnika (USD)....23.532,4821.678,3623.512,8226.115,9125.940,73
BDP rast (godišnji) %..3,671,343,194,794,383,18
Bilans tekućeg računa (mlrd.USD)..-0,55-0,372,143,033,173,05
Bilans tekućeg računa (%  BDP)....-0,764,796,255,855,63
Izvoz (% BDP)..50,1464,2777,6083,1384,8083,74
Uvoz (% BDP)..53,8163,2269,0674,1576,3175,28
Inflacija, (godišnja) %552,088,911,80-0,051,431,741,63
SDI (mil. USD)..135,80319,141.446,271.196,231.538,141.709,96
Vrijeme potrebno za otvaranje firme (dani)....6,006,006,008,008,00

Izvor:       World Bank (World Development Indicators)

Najznačajnije industrijske grane

Sektor poljoprivrede
Industrijski sektor
Sektor usluga

Dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Republike Slovenije, 2019.godine:

  • Primarni (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Republike Slovenije iznosi: (2,01 %);
  • Sekundarni (uključujući i građevinarstvo): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Republike Slovenije iznosi: (28,89 %);
  • Tercijarni (usluge): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Republike Slovenije iznosi: (56,61 %).

Glavne grane primarnog sektora: stočarstvo,voćarstvo i povrtlarstvo, ribarstvo i šumarstvo.

Glavne grane sekundarnog (industrijskog) sektora: farmaceutska industrija, kemijska i naftna industrija, metalna industrija (mašinogradnja i elektroindustrija), energetika, drvna i papirna industrija, te prehrambena industrija.

Glavne grane tercijarnog sektora: trgovina, transport, turizam, građevinarstvo, financije, telekomunikacije.

Izvor:  World Bank (World Development Indicators)

Izvoz / vrijednost i struktura

0

Ukupno: 37,47 mlrd. USD. Glavne grupe proizvoda u ukupnom izvozu Republike Slovenije: farmaceutski proizvodi (21,08 %); vozila – osim tračnih (13,07 %); el.mašine, oprema i njihovi dijelovi (10,91 %); mašine, mehanički uređaji, bojleri i njihovi dijelovi (9,82 %); plastika i proizvodi od plastike (3,97 %); aluminij i proizvodi od aluminija (3,08 %); mineralna goriva, ulja i proizvodi njihove destilacije (3,06 %); željezo i čelik (2,73 %); namještaj, nosači madraca i madraci (2,54 %); te optički, fotografski, kinematografski i precizni mjerni uređaji (2,4 %).

Uvoz / vrijednost i struktura

0

Ukupno: 36,51 mlrd. USD. Glavne grupe proizvoda u ukupnom uvozu Republike Slovenije: farmaceutski proizvodi (16,12 %); vozila – osim tračnih (10,31 %); el.mašine, uređaji, oprema i njihovi dijelovi (9,4 %); mašine, mehanički uređaji, bojleri i njihovi dijelovi (9,11 %); mineralna goriva, ulja i proizvodi njihove destilacije (5,64 %); plastika i proizvodi od plastike (4,6 %); organske kemikalije (3,76 %); željezo i čelik (3,7 %); aluminij i proizvodi od aluminija (2,73 %); te optički, fotografski, kinematografski i precizni mjerni uređaji (2,29 %).

Članstvo u međunarodnim organizacijama

Republika Slovenija je članica mnogih multilateralnih organizacija, kao što su: UN, NATO, Vijeće Evrope, OSCE i dr.
Pregled članstva Republike Slovenije u međunarodnim organizacijama možete naći na stranici Vlade Republike Slovenije. ( Više informacija ).

Glavni izvozni partneri / 2020 / %
  • Njemačka
  • Švicarska
  • Italija
  • Hrvatska
  • Austrija
  • Francuska
  • Srbija
  • Poljska
  • Ruska Federacija
  • Mađarska

Bosna i Hercegovina nalazi se na  11.mjestu na listi zemalja – slovenačkih partnera u izvozu 2020.godine.

Glavni uvozni partneri / 2020 / %
  • Njemačka
  • Švicarska
  • Italija
  • Austrija
  • Kina
  • Hrvatska
  • Francuska
  • Turska
  • Poljska
  • Mađarska

Bosna i Hercegovina nalazi se na 17.mjestu na listi zemalja – slovenačkih partnera u uvozu 2020.godine.

Izvor:       Intracen (Trade Map)

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura

Standardna stopa PDV- a u Sloveniji iznosi 22%. Primjenjuje se na svu robu koja nije predmet snižene stope PDV-a ili izuzeća od PDV-a.

Snižena stopa PDV-a iznosi 9,5 %, a primjenjuje se na:

  • žive životinje, sjemena, sadnice/mlađ i gnojiva koja se koriste u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu;
  • hrana i piće (osim alkoholnih) za ishranu stanovništva i sastojci za proizvodnju hrane;
  • stočna hrana;
  • vodoopskrba;
  • farmaceutski proizvodi;
  • medincinska oprema i uređaji za osobe sa invaliditetom;
  • knjige i novine;
  • uvoz umjetnina.

Carinska stopa za sve proizvode, po MFN, iznosi: (6,16 %) u 2019.godini;

Carinska stopa za primarne proizvode, po MFN, iznosi:  (4,10 %);

Carinska stopa za industrijske proizvode, po MFN, iznosi: (12,26 %) u 2019.godini.

Akcize u EU primjenjuju se na: alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, mineralna goriva i ulja, energiju (prirodni gas, ugalj, struja).
Potrebna carinska dokumentacija je slijedeća: trgovinska faktura, deklaracija o carinskoj vrijednosti robe, transportni dokumenti, pakirna lista, uvozna carinska deklaracija (Single Administrative Document – SAD).
Tehnički zahtjevi tržišta odnose se na: sigurnost proizvoda, tehničke standarde, pakiranje proizvoda, etiketiranje i EU Ecolabel.
Restrikcije uvoza u EU odnose se na: poljoprivredne proizvode, željezo i čelik, te pojedine proizvode od aluminija.

Izvor:       European Union (Official site);
World Bank (World Development Indicators)

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Slovenijom

2016.2017.2018.2019.2020.
IZVOZ  (KM)822.525.428,77987.937.346,691.069.727.651,091.027.700.876,41969.362.588,60
UVOZ (KM)1.528.596.036,071.689.569.484,541.765.194.395,251.785.250.540,001.556.811.889,84
OBIM (KM)2.351.121.464,842.677.506.831,232.834.922.046,342.812.951.416,412.526.174.478,44
SALDO (KM)-706.070.607,30-701.632.137,85-695.466.744,16-757.549.663,59-587.449.301,24
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%)53,8158,4760,6057,5762,27

Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Republiku Sloveniju, u 2020.godini

TarifaNaziv TarifeUdio proizvoda u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine u Republiku Sloveniju, 2020.
8409Dijelovi prepoznatljivi kao namijenjeni …7,88%
8503Dijelovi pogodni za upotrebu …6,10%
2818Umjetni korund, hemijski definiran ili ne …6,05%
7610Konstrukcije od aluminija …5,52%
4901Štampane knjige, brošure, leci …4,14%
8544Izolovana zica …3,84%
9401Sjedala (osim onih iz tarifnog broja 9402) …3,52%
8431Dijelovi prepoznatljivi kao namijenjeni …3,22%
7602Otpaci i ostaci od aluminijuma …2,71%
8509Elektromehanički aparati sa ugrađenim …2,45%
Ostali54,57%

Uvoz Bosne i Hercegovine po proizvodima iz Republike Slovenije

Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Republike Slovenije, u 2020.godini

TarifaNaziv TarifeUdio proizvoda u ukupnom uvozu Bosne i Hercegovine iz Republike Slovenije, 2020.
3004Lijekovi (izuzev proizvoda iz tar. br. 30.02, …)7,83%
8703Osobni automobili i druga motorna vozila …5,23%
2710Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala …3,80%
7601Aluminij u sirovim oblicima …3,22%
2304Uljane pogače i ostali čvrsti ostaci …2,79%
4011Nove vanjske pneumatske gume …2,79%
8544Izolovana zica …2,37%
0901Kahva, pržena ili nepržena, s kofeinom ili bez …1,67%
2106Prehrambeni proizvodi koji nisu spomenuti …1,61%
8503Dijelovi pogodni za upotrebu …1,47%
Ostali67,23%

Izvor:      Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Sporazumi

Kada je riječ o bilateralnim trgovinskim odnosima Bosne i Hercegovine sa Republikom Slovenijom detaljnije informacije (sporazumi i drugi akti i propisi) dostupne su na stranici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je sa Republikom Slovenijom potpisala veliki broj bilateralnih sporazuma u okviru međunarodne suradnje. Informacija o potpisanim sporazumima kao i njihovom statusu dostupna je na stranici Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. 16.juna 2008.godine, Bosna i Hercegovina je sa Evropskim zajednicama i njihovim državama članicama potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je stupio na snagu 1.juna 2015.godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između BiH i EU. U skladu sa SSP-om, između Bosne i Hercegovine i Evropske unije uspostavljeno je područje slobodne trgovine. 2016.godine potpisan je Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine, s jedne strane, te Evropskih zajednica i njihovih država članica, s druge strane. (Vidi: Detaljan pregled odnosa između EU i Bosne i Hercegovine ).

Korisne adrese

  • Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine ( LINK );
  • Ambasada Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini ( LINK );
  • Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine ( LINK );
  • World Bank ( LINK );
  • Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine ( LINK ).

Pitajte nas

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”

    Pogledajte promo video o BiH privredi
    bhprivreda
    Kako Vam možemo pomoci?

    Kontaktirajte nas ako imate bilo kakvih pitanja.

    • Norveška ambasada – poziv na seminar o metalskoj i drvnoj industriji, 13.05.2022. godine

      Ambasada Kraljevine Norveške u Sarajevu i Poslovna asocijacija Norveška-BiH (NBBA), u saradnji sa Vanjskotrgovinskom/ Spoljnotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, pozivaju Vas na seminar o metalskoj i drvnoj industriji nakon kojeg će uslijediti koktel i B2B susreti. Događaj će se održati u petak 13. maja 2022. godine, od 11.00 do 13.30 sati, u Vanjskotrgovinskoj/ Spoljnotrgovinskoj komori

      2022-05-05
    • Pridružite se EEN inicijativi pod nazivom: “The supply chain platform”

      Litvanski inovacijski centar u suorganizaciji sa Vanjskotrgovinskom/Spoljnotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, kao koordinatorom EEN Mreže u Federaciji Bosne i Hercegovine, poziva zainteresirane kompanije iz Bosne i Hercegovine da se uključe u platformu koja pomaže kompanijama da zadrže, restrukturiraju ili zamjene postojeće lance snadbijevanja. Raspad međunarodnih trgovinskih režima, bijesna globalna pandemija i izazovi evropskom mirovnom poretku

      2022-04-15
    • Učešće zajedničke delegacije Zapadnog Balkana na 23. Međunarodnom sajmu u Mostaru 2022.

      U organizaciji Komorskog investicijskog foruma Zapadnog Balkana (KIF ZB), više od 30 proizvođača iz poljoprivredno-prehrambenog sektora i 7 trgovačkih lanaca sa Zapadnog Balkana imalo je priliku da učestvuje u zajedničkoj delegaciji ZB i da se predstavi na 23. Međunarodnom sajmu privrede u Mostaru, najznačajnijem sajamskom događaju u Bosni i Hercegovini. Mogućnosti saradnje i svoje profile

      2022-04-11
    • Zajednički nastup bh. firmi na sajmu tekstila i odjeće „MUNICH FABRIC START“

      Obavještavamo Vas da Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH uz podršku Švicarskog programa za promociju izvoza (SIPPO) i drugih partnerskih organizacija, organizuje zajednički nastup bosanskohercegovačkih firmi na sajmu tekstila i odjeće „MUNICH FABRIC START“ koji će se održati od 30.08-01.09.2022. godine u Minhenu (Njemačka). Svake sezone na sajmu MUNICH FABRIC START, inovativni razvoji i sezonski noviteti vrhunskih međunarodnih

      2022-04-06