Slovenija

Glavne grane primarnog sektora Republike Slovenije su stočarstvo, poljoprivreda (voćarstvo i povrtlarstvo), ribarstvo, te šumarstvo.

U najznačajnije grane sekundarnog sektora spomenute države ubrajamo farmaceutsku industriju, kemijsku i naftnu industriju, metalnu industriju (mašinogradnja i elektroindustrija), energetiku, drvnu i papirnu industriju, te prehrambenu industriju.

Kada je u pitanju tercijalni sektor Republike Slovenije i dalje su najistaknutije grane trgovina, transport, turizam, građevinarstvo, financije i telekomunikacije.

Izvor:        Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)

Republika Slovenija je članica mnogobrojnih međunarodnih institucija, asocijacija i organizacija od kojih navodimo sljedeće:

• UN
• NATO
• Vijeće Europe
• EU
• OSCE
• itd..

Internet domain:             .si

Telefonski kod zemlje: + 386

PDV u Republici Sloveniji

Standardna stopa gore spomenutog poreza u Republici Sloveniji, primjenjljiva na sve robe i usluge (osim onih koji su predmet snižene ili nulte stope), iznosi 22 %.

Snižena stopa PDV – a iznosi 9,5 % i aplicira se na sljedeće:

• žive životinje, sjemena, sadnice, mlađ i gnojiva koja se koriste u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu
• hrana i piće – osim onih alkoholnih upotrebljivih za ishranu stanovništva i sastojci za proizvodnju hrane
• stočna hrana
• vodoopskrba
• farmaceutski proizvodi
• medincinska oprema i uređaji za osobe sa invaliditetom
• knjige i novine
• uvoz – kategorija umjetnina

Carine i carinska dokumentacija

Prema podacima iz 2020. godine, a shodno MFN – u, carinske stope za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda iznose kako slijedi:

• „Svi proizvodi“ – (4,32 %)
• „Poljoprivredni proizvodi“ – (5,58 %)
• „Industrijski proizvodi“ – (3,96 %)

Na alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja i energiju (prirodni plin, ugalj, struja), na prostoru Europske unije, primjenjuju se akcize.

Potrebna carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, uvozne carinske deklaracije (Single Administrative Document – SAD).

Zahtjevi tržišta, u pogledu tehničke sigurnosti proizvoda, u prvom se redu odnose na standarde, ali se istodobno primjenjuju i regulative vezane za pakiranje proizvoda, etiketiranje i posebno, odnosno, dodatno označavanje proizvoda poput onih organskih, zatim na marketing i oglašavanje proizvoda, te na druge slične mjere reguliranja prostora tržišta Slovenije, odnosno Europske unije.

Na poljoprivredne proizvode, proizvode kao što su željezo i čelik, te na određene proizvode od aluminija, uvedene su restrikcije na uvoz kada je riječ o tržištu Europsku unije.

Izvor:        European Union (Official site);

World Bank (World Development Indicators)

Dokumentacija za izvoz

Pod dokumetacijom potrebnom prilikom izvoza smatramo komercijalnu fakturu, (orginal i dvije kopije), certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, specifikaciju robe, policu osiguranja, te shodno proizvodu i veterinarsku, sanitarnu i fito – patološku dokumentaciju, odnosno uvjerenja.

Izvor:       Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Vodećih 10 proizvoda u ukupnom izvozu u Republiku Sloveniju

Izvor:        Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Vodećih 10 proizvoda u ukupnom uvozu iz Republike Slovenije

Izvor:        Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Sporazumi

Bosna i Hercegovina je sa Republikom Slovenijom potpisala veliki broj bilateralnih sporazuma u okviru međunarodne suradnje. Za pristup kronološkom pregledu sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije „posjetite“ web stranicu Ministarstva vanjskih / spoljnih poslova Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina je sa Evropskom zajednicom i njenim (državama) članicama potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 16. juna 2008. godine, koji je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i Europske unije, te je između sporazumnih strana uspostavljeno područje slobodne trgovine.

Pored Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju potpisan je i Protokol uz navedeni dokument 2016. godine.

• Svjetska banka
• Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova
• Ambasada Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini
• Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa
• Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”