- 2020-03-06
- Posted by: Aida Kapicija
- Categories: Aktuelno, Arhiva
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Sweden/USAID FARMA II projekat su u petak, .6 marta u Sarajevu predstavili analizu razmjene sektora voća i povrća u 2019. godini.
Sektor voća i povrća u 2019. godini, kako je istaknuto, ostvario je izvoz od 188 miliona KM i blagi rast uz nešto bolje izvozne cijene vodećih izvoznih kultura kao što su malina, kruška, šljiva, te krastavac kornišon. Ipak, zabrinjava to što u 2019. godini istovremeno bilježimo kod svih kategorija vrlo visok rast uvoza, koji je iznosio rekordnih 402 miliona KM, pa pokrivenost uvoza izvozom iznosi 52%.
-Apelujem na domaće prodajne lance i potrošače da kad god smo u prilici birati, izaberemo domaće proizvode koji su nerijetko znatno kvalitetniji od robe iz uvoza, proizvedeni u skladu sa svim zahtjevima standarda kvaliteta te i na ovaj način pomognemo našim proizvođač
ima da povećaju proizvodnju i budu još konkurentniji. Navedene brojke govore da ako se ovom sektoru ne posveti dodatna pažnja u problematičnim godinama, izgubićemo teško stečene pozicije, te još više zavisiti od uvoza koji je vrlo visok zbog sezonalnosti proizvodnje i smanjenja konkurentnosti domaćih proizvođača- kazao je Velibor Trifković, rukovodilac sektora, Sweden/USAID FARMA II
Pet najkonkurentnijih proizvoda nosi 52% vrijednosti ukupnog izvoza (99 milionaKM). Tu spadaju smrznute maline, svježe kruške, jabuke, kornišoni i šljive.
-Srbija je vodeći partner po obimu ukupne razmjene, s tim što je uvoz iz R. Srbije dvostruko veći od izvoza iz BiH. Pozitivan bilans razmjene, odnosno suficit bilježimo s Njemačkom i Ruskom Federacijom.Iako je zabilježen blaži pad izvoza u Njemačku, ona je vodeće izvozno tržište, a pored nje Ruska Federacija, Srbija, Hrvatska i Švicarska nose 65% ukupnog izvoza. Blaži pad je zabilježen i kod izvoza u Srbiju- kazao je Radoš Šehovac, stručni saradnik za prehrambenu industriju VTK/STK BiH BiH.
Uvoz tropskog voća u 2019. godini, kako je istaknuto na prezentaciji, iznosio je 133 mil. KM. Najveću vrijednost bilježi uvoz banana (61 milion KM). Međutim, za samo pet artikala (paradajz, paprika, krompir-smrznuti, čips i sjemenski krompir) koji se proizvode i u Bosni i Hercegovini, uvezemo 66 miliona KM vrijednosti.
Ako posmatramo količinski, u 2019. gododini u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 338 hiljada tona voća i povrća, a to znači da je svaki bh. građanin pojeo 57 kilograma uvoznog voća, 29 kg uvoznog povrća i 10 kg uvoznih prerađevina od voća i povrća. Činjenica je da velike količine voća i povrća uvozimo po jako niskim cijenama. Primjera radi, prosječna cijena uvezene jabuke je 0,42KM/kg.
Prostora za supstituciju uvoza postoji mnogo, iako se čini da je najveći razlog za uvoz niska cijena kao i dostupnost proizvoda tokom cijele godine.
Više informacija o vanjskotrgovinskoj razmjeni u sektoru voća i povrća za period 2015. do 2019. godine možete naći u priloženoj prezentaciji.
