- 2020-02-28
- Posted by: Aida Kapicija
- Category: Aktuelno
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Sweden/USAID FARMA II projekat su u petak, 28. februara u Sarajevu predstavili analizu razmjene sektora mljekarstva u 2019. godini.
Sektor mljekarstva, kako je istaknuto, zabilježio je rekordnu vrijednost izvoza od 106,6 miliona KM, što je za 17,9 miliona KM ili 20% više u odnosu na prethodnu godinu. Količinski posmatrano imamo suficit u razmjeni od gotovo 6.855 tona, ali vrijednosno smo ipak u značajnom deficitu od 73 miliona KM. Razlog tome leži u nepovoljnoj strukturi razmjene, jer najviše izvozimo mlijeko i pavlaku (59% izvoza), dok uvozimo prvenstveno sir (45% uvoza). Zabilježen je pozitivan trend u strukturi izvoza, gdje je poraslo učešće jogurta, a smanjilo se učešće dugotrajnog (UHT) mlijeka.
– Ispred Sweden/USAID FARMA II projekta želim čestitati privatnom sektoru i nadležnim institucijama za rekordan izvoz proizvoda iz ovog sektora, koji je po prvi put premašio 100 miliona KM! Ipak, zabrinjava to što uvoz sira kontinuirano raste i u 2019. godini je iznosio 82 miliona KM, dok je BiH izvezla 7 miliona KM. Uprkos činjenici da su vrhunski sirevi iz BiH osvojili brojne nagrade za kvalitet i stigli do 14 tržišta širom svijeta, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Njemačku, Švedsku, Austriju, Švicarsku, te zemlje Bliskog Istoka i zemlje regiona, svaki dan bh. potrošači pojedu 34 tone uvoznog sira- kazao je Feđa Begović, zamjenik šefa projekta, Sweden/USAID FARMA II.
Tržište Srbije sada je prvo po vrijednosti ostvarenog izvoza a prate ga tržište Crne Gore sa 35 mil. KM, te tržišta Sjeverne Makedonije sa 17 i Hrvatske sa 13 miliona KM. Zbog nametnutnih taksi u potpunosti je prestao izvoz na tržište Kosova.
-Tržišta obuhvaćena CEFTA sporazumom (Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija) zaslužna su za 86% izvoza, dok EU tržišta (prvenstveno Hrvatska) učestvuju u ukupnom izvozu sa 13%. U 2019. godini nije zabilježen izvoz na tržište Kosova, gdje smo 2015-2018 godišnje izvozili oko 10 miliona KM mlijeka i mliječnih proizvoda. Iako je izvoz na tržište Hrvatske porastao za 33% i iznosi 13 miliona KM, neuporedivo bolji rezultat zabilježen je u Srbiji, gdje je izvoz više nego udvostručen i sada iznosi 38 miliona KM.
Više informacija o vanjskotrgovinskoj razmjeni u sektoru mljekarstva za period 2015. do 2019. godine možete naći u priloženoj prezentaciji.
