SAD

Izvor podataka:     World Bank (World Development Indicators)

Glavne grane primarnog sektora: ratarstvo (soja, pšenica i kukuruz), stočarstvo, ribarstvo.

Glavne grane sekundarnog (industrijskog) sektora: energetika, elekto i mašinska industrija – robotika i inžinjering, auto – industrija, kemijska i farmaceutska industrija, drvna industrija, te prehrambena industrija.

Glavne grane tercijarnog (uslužnog) sektora: financije i osiguranje, građevinarstvo, trgovina, transport, telekomunikacije, turizam i druge.

Izvor:       World Bank (World Development Indicators)

Sjedinjene Američke Države članica je mnogobrojnih međunarodnih institucija / asocijacija / organizacija, a među kojima izdvajamo samo neke:

• UN;
• NATO;
• OECD;
• WCO;
• ICC;
• IBRD;
• EBRD;
• IMF;
• WTO;
• APEC;
• NAFTA;
• itd.

 Telefonski kod zemlje:                 + 1

Internet domena:                           .us

Porezna struktura

Sjedinjene Američke Države imaju vlast organiziranu na više nivoa, pa se shodno tome vrši i oporezivanje.

Porezi se plaćaju na dohodak, druga lična primanja, imovinu, promet, kapitalne dobitke, dividende, uvoz, nekretnine i poklone.

Porezi na neto dohodak fizičkih i pravnih lica obračunavaju se na federalnom nivou, na nivou većine saveznih država, ali i na nivoima pojedinih lokalnih vlasti.

Građanima i rezidentima u SAD – u oporezuje se ukupni dohodak bez obzira gdje je isti nastao (unutar ili izvan SAD – a), ali im se, u ovom slučaju, od osnovice odbijaju porezi plaćeni u drugim zemljama.

Također, većina troškova poslovanja odbija se od oporezive osnovice, kao i medicinski troškovi, te davanja u dobrotvorne svrhe.

Porez na dobit na državnom nivou iznosi 21 %, a na lokalnom se kreće od 0 % do 12.

Izvor:       FITA, KPMG Corporate Tax Rates Tables

Carine i akcize u Sjedinjenim Američkim Državama

• Carinska stopa za sve proizvode, po MFN-u, iznosi: (10,17 %) u 2019.godini;
• Carinska stopa za poljoprivredne proizvode, po MFN-u, iznosi: (27,84 %) u 2019.godini;
• Carinska stopa za industrijske proizvode, po MFN-u, iznosi: (4,15 %) u 2019.godini.

Akcize u Sjedinjenim Američkim Državama se plaćaju na: alkohol, duhanske proizvode, vozila, naoružanje, gorivo (ugalj, nafta, plin) i slične proizvode.

Posebne takse plaćaju se za usluge u domenu zdravstvenog osiguranja i skrbi prema zaštićenim kategorijama stanovništva.

Izvor:       World Bank (World Development Indicators)

Uvozne procedure

Poljoprivredni proizvodi koji ulaze na teritoriju SAD – a moraju zadovoljavati pravila FDA – a (Food and Drug Administration) i pravila Ministarstva poljoprivrede USDA (US Agricultural Department). S tim u vezi, ispod, navodimo neka od njih:

• Mliječni proizvodi moraju imati uvoznu dozvolu, a primjenjuju se i kvote. Ovi proizvodi moraju zadovoljiti rigorozne sanitarne zahtjeve i zahtjeve vezane za pakiranje i označavanja proizvoda (obavezno je navesti opis i sastav proizvoda);
• Za većinu vrsta voća, povrća, kao i za lješnjake potrebne su uvozne dozvole koje izdaje APHIS (Animal and Plant Health Inspection Service);
• Mesne prerađevine u SAD je moguće uvesti jedino preko luka u kojima postoje punktovi za sanitarnu inspekciju koju vrši

Gotovo 20 % uvoza u SAD čine prehrambeni proizvodi. Kao zaštitu od potencijalnog bioterorizma, Američki Kongres donio je Zakon o bioterorizmu kojim se nalaže FDA – u da razvije dva sistema:

• sistem koji omogućava registraciju pogona za proizvodnju, preradu, pakiranje i čuvanje prehrambenih proizvoda koji su namijenjeni potrošnji u SAD – u;
• sistem za prethodnu najavu / zahtjev FDA – u za uvoz prehrambenih proizvoda u SAD, a spomenuti se, pri tome, podnose elektronskim putem.

Industrijski proizvodi moraju biti usuglašeni sa američkim standardima, što može iziskivati dodatne troškove prilagodbe proizvoda i uvođenja traženih standarda.

Sigurnost električne opreme mora garantirati neovisno tijelo, a takvih ima više od 2.700 (od općinskog do federalnog nivoa u SAD – u) zavisno o kojoj se američkoj državi radi.

Budući da nema centraliziranih informacija o standardima, izvozniku se preporučuje da uvijek traži pomoć svoga uvoznika po ovom pitanju i obavi konsultacije sa istim.

Carinska dokumentacija razlikuje se zavisno od proizvoda za koje se pribavlja, no obavezna je faktura i certifikat o porijeklu proizvoda.

U slučaju tekstilnih proizvoda neophodno je pribaviti opširniju dokumentaciju.

Pravila i zahtjevi vezani za označavanje proizvoda, također, mogu iziskivati dodatne troškove za izvoznike.

SAD primjenjuje i zabranu uvoza pojedinih roba ukoliko one sadrže sirovine, poluproizvode i komponente (u vidu finalnog proizvoda) koje su porijeklom iz zemalja iz kojih je uvoz zabranjen.

Listu zemalja pod potpunom ili djelimičnom zabranom, možete pronaći na U.S. Department of the Treasury.

Izvor:       FITA, FDA

 Izvor:       Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK / STK BIH)

Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Sjedinjene Američke Države, 2020.godina

 Izvor:       Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK / STK BIH)

Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Sjedinjenih Američkih Država, 2020.godina

 Izvor:       Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK / STK BIH)

 Sporazumi:

Bosna i Hercegovina potpisala je Sporazum o unapređenju i zaštiti investicija sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Pregled sporazuma između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država, kao i onih između bivše Jugoslavije i Sjedinjenih Američkih Država, možete pogledati na web stranici Ministarstva vanjskih / spoljnih poslova Bosne i Hercegovina na link – u.

• Ministarstvo vanjskih / spoljnih poslova Bosne i Hercegovine – ( LINK );
• Ambasada Sjedinjenih Američkih Država – ( INFO );
• Ministarstvo vanjske / spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine – ( LINK );
• World Bank – ( LINK );
• Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine – ( LINK ).

Ukoliko Vam treba više informacija, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast.