Službeni naziv zemlje:   Ruska Federacija
Položaj:  Sjeverna Azija – omeđena Arktičkim oceanom, proteže se od Evrope (dio zapadno od Urala) sve do Sjevernog Pacifika. Graniči sa 15 zemalja.
Glavni grad: 
Moskva
Službeni jezik: ruski
Političko uređenje: 
federacija (46 provincija, 21 republika, te druge admin.jedinice)
Površina ukupno:
17.098.242 km²
Stanovništvo: 144.373.535 (2019.)

Valuta: 
ruska rublja (RUB)

Izvor: CIA World Factbook

Aktuelni ekonomski pokazatelji (1990 - 2019)

Aktuelni ekonomski pokazatelji: 1990 2000 2010 2016 2017 2018 2019
Populacija (milioni) 148.29 146.60 142.85 144.34 144.50 144.48 144.37
GNP ppp (milijarde US$) 1,185.50 974.63 2,836.59 3,433.08 3,682.84 3,949.83 4,293.52
GNP po glavi stanovnika ppp (US$): 7,990 6,650 19,860 23,410 25,080 26,900 28,270
GDP (milijarde US$)

(tekuće cijene):

516.81 259.71 1,524.92 1,282.72 1,578.62 1,657.55 1,699.88
GDP po glavi stanovnika (US$) 3,485 1,771 10,674 8,745 10,750 11,288 11,585
Rast realnog GDP (% promjene) -3.0 10.0 4.5 0.3 1.6 2.3 1.3
Balans tekućeg računa (milijarde US$): .. 45.382 67.452

 

24.468 32.430 113.455 64.806
Balans tekućeg računa

(% GDP):

.. 17.5 4.4 1.9 2.1 6.8 3.8
Izvoz (% GDP): 44.0 18.2 29.2 25.7 26.1 30.7 28.3
Uvoz(% GDP): 17.9 24.0 21.1 20.6 20.7 20.8 20.8
Inflacija (% promjene) .. 20.8 6.8 7.0 3.7 2.9 4.5
FDI (milioni US$): .. 2,678 43,168 32,539 28,557 8,785 31,975
Vrijeme potrebno za otvaranje firme (dana) .. .. .. 10.1 10.1 10.1 10.1

Izvor: World Bank (World Development Indicators)

Najznačajnije industrijske grane

Usluge
Sektor industrije i građevinarstva
Sektor poljoprivreda, šumarstva i ribarstva

Najznačajnije industrijske grane:

Sektor industrije i građevinarstva čini 32,2 % GDP-ja zemlje, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo generiraju 3,5 % GDP-ja, usluge  54%, te ostalo 12,3%.

Najznačajniji poljoprivredni proizvodi: žitarice, šećerna repa, suncokretovo sjeme, povrće, voće, govedina, mlijeko. Najznačajniji industrijski proizvodi: Rusija spada u vodeće svjetske proizvođače nafte i prirodnog plina, a također je i veliki izvoznik metala (željezo, čelik, boksit). Ima i rezerve rijetkih minerala, uglja, drveta, itd.

Razvijene su metalska, mašinska, kemijska i petrokemijska industrija, visoke tehnologije (avio i svemirske tehnologije), namjenska industrija (radari, projektili, napredne elektroničke komponente), brodogradnja, proizvodnja transportne opreme za ceste i željeznice, poljoprivredne i građevinske mehanizacije, te opreme za komunikacije, medicinskih i naučnih instrumenata, proizvodnja tekstila i hrane.

 Izvor: World Bank (World Development Indicators), CIA World Factbook

Izvoz / vrijednost i struktura

0

335,470,429,000 USD (2020.)
Najznačajniji izvozni proizvodi: naftni derivati, razne konzumne robe, plemeniti metali, željezo i čelik, žitarice, električne i ostale mašine i njihovi dijelovi, drvo i proizvodi od drveta, gnojiva, bakar i proizvodi od bakra, aluminij i proizvodi od aluminija, riba i morski plodovi, ulja i masti, motori i pumpe, motori na mlazni pogon, itd.

Uvoz / vrijednost i struktura

0

231,551,961,000 USD (2020.)
Najznačajniji uvozni proizvodi: kompjuteri i kompjuterska oprema, mašine i centrifuge, električni aparati, motorna vozila i njihovi dijelovi, farmaceutski proizvodi, proizvodi od plastike, optička i medicinska oprema, proizvodi od željeza i čelika, voće, organske kemikalije, itd.

Članstvo u međunarodnim organizacijama

APEC, Arktičko vijeće, ARF, ASEAN (partner za dijalog), BIS, BRICS, BSEC, CBSS, CD, CE, CERN (posmatrač), CICA, CIS, CSTO, EAEC, EAEU, EAPC, EAS, EBRD, FAO, FATF, G-20, GCTU, IAEA, IBRD, ICAO, ICC (nacionalni komiteti), ICRM, IDA, IFAD, IFC, IFRCS, IHO, ILO, IMF, IMO, IMSO, Interpol, IOC, IOM (posmatrač), IPU, ISO, ITSO, ITU, ITUC (NGOs), LAIA (posmatrač), MIGA, MINURSO, MONUSCO, NEA, NSG, OAS (posmatrač), OIC (posmatrač), OPCW, OSCE, Pariški klub, PCA, PFP, SCO, UN, UNCTAD, UNESCO, UNHCR, UNIDO, UNISFA, UNMIL, UNMISS, UNOCI, UN Security Council (stalni član), UNTSO, UNWTO, UPU, WCO, WFTU (NGOs), WHO, WIPO, WMO, WTO, ZC.

Od međunarodnih organizacija treba istaći članstvo Ruske Federacije u Evroazijskoj ekonomskoj uniji (EAEU), što je međunarodna regionalna organizacija koju čini nekoliko država bivšeg SSSR-a. Zvanično je uspostavljena Ugovorom o Evroazijskoj ekonomskoj uniji 1. januara 2015. U njen sastav su, kao osnivači, ušle su tri države članice: Ruska Federacija, Republika Bjelorusija i Republika Kazahstan. Republika Armenija je postala član dan kasnije 02. januara 2015. godine, a Republika Kirgistan je primljena u članstvo 29. maja 2015. godine.

Izvor: CIA World Factbook

Internet domain: .ru

Telefonski kod: +7

Glavni izvozni partneri top 10 / 2020 / %
Glavni uvozni partneri top 10 / 2020 / %

Bosna i Hercegovina nalazi se na 123. mjestu na listi izvoznih partnera R. Federacije u 2020.

Bosna i Hercegovina nalazi se na 85. njestu na listi uvoznih partnera R. Federacije u 2020.

Izvor: ITC Trade Map

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura

Porezna struktura:

Porezi se plaćaju na federalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Na federalnom nivou plaćaju se:

-Porez na dodanu vrijednost (PDV) po standardnoj stopi od 18 %, a izuzetak su određena uvezena medicinska oprema i lijekovi (imaju nultu stopu PDV-a), a neki osnovni prehrambeni proizvodi i dječija odjeća imaju stopu od 10 %;

-Porez na dobit kompanija za rezidentne firme u Ruskoj Federaciji je generalno 20 %, a izuzetak su organizacije koje se bave edukacijom i medicinskom djelatnošću (0 %); Porez na dugoročne kapitalne dobiti, te porez koji plaćaju podružnice kompanija, oporezovani su po istim stopama kao i porez na dobit kompanija.

-Porez na lične prihode je 13 %, ali se za neke vrste prihoda plaća se poseban porez (npr. nagrade, premije osiguranja, kamate na izvjesne bankovne depozite). Lični prihodi nerezidenata oporezovani su po stopi od 30 %. Lični prihodi od dividendi u organizacijama koje posluju u Rusiji su  9 % za rezidente, a 15 % za nerezidente/ strana lica.

Na regionalnom nivou plaća se, npr., porez na imovinu poduzeća (fiksna sredstva), koji ne smije prelaziti 2,2 % vrijednosti imovine firme; porez na posjedovanje transportnih sredstava, itd.

Na lokalnom nivou regulirano je oporezivanje lične imovine/ nekretnina, kao i zemljišta (do 0,3% za poljoprivredno, infrastrukturno ili rezidentno zemljište, te do 1,5% za zemljište druge namjene).

Carinski režim:

Prosječne carinske stope po sektorima (2019.):

  • Prosječna tarifa vezana za sve proizvode (MFN): 6,7 %
  • Prosječna tarifa vezana za poljoprivredne proizvode (MFN): 10,5 %

                (npr. za voće i povrće 7,9%, žitarice 9,5%, mliječne proz. 15%, ostale animalne proiz. 23,8%)

  • Prosječna tarifa vezana za ostale proizvode (MFN): 6,1 %

                (npr. za proiz. od drveta i papir 7,9%, kožu i obuću 5,6%, ind. proizvode 7,2%).

 Carinski režim prema Bosni i Hercegovini uvjetovan je bilateralnim ekonomskim odnosima dvaju zemalja. Bosna i Hercegovina je potpisala sa Ruskom Federacijom opći Sporazum o trgovini i ekonomskoj suradnji (Sl. Glasnik BiH 08/05) i formirana je i bilateralna Komisija za trgovinu i ekonomsku suradnju dvaju zemalja. Dakle, budući da ne postoji specifičan bilateralni sporazum o slobodnoj ili preferencijalnoj trgovini sa Rusijom, na Bosnu i Hercegovinu se u pogledu carina također primjenjuju WTO pravila o najpovlaštenijoj naciji (MFN), kao i za ostale zemlje svijeta.

Tarife koja se primjenjuju za Bosnu i Hercegovinu za specifičan proizvod, mogu se pronaći na:

https://www.macmap.org/en/query/customs-duties

 Uvozne procedure:

Većina roba uvozi se nesmetano u Rusku Federaciju, iako su za određene proizvode potrebne dozvole (pesticidi, oružje, samoodbrambeni sistemi, eksplozivi, nakit i plemeniti metali, električni materijal).  Uvoznici treba da popune „izjavu o carinskoj deklaraciji tereta“, te da je predaju cariniskim organima (Federalna uprava carina (https://eng.customs.ru ) zajedno sa potvrdom o porijeklu i certifikatima o usklađenosti.

Što se tiče uvoza etil alkohola i vodke, sve takse se unaprijed moraju platiti, kako bi se izbjegle prijevare tokom transporta. Ruske vlasti poduzimaju i dodatne mjere za sprječavanje prijevara  kod transporta i uvoza roba. Na određene robe plaćaju se posebne uvozne takse koje variraju od 20 % do 570 % (luksuzne robe, alkohol, cigarete, automobili).

Proizvodi koji zahtijevaju posebne certifikate mogu se certificirati kod ruskih ili stranih tijela, pod uvjetom da su priznata od strane ruskih vlasti. Institucije koje se bave standardizacijom u Ruskoj Federaciji su Federalna agencija za tehničko reguliranje i mjeriteljstvo (www.gost.ru/portal/eng ) i Federalna služba za kontrolu zdravlja. Uvozna roba također mora zadovoljavati sanitarne i sigurnosne zahtjeve koji su propisani Zakonom o zaštiti prava potrošača.

Vizni režim:

Državljani Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije ulaze, izlaze i borave na teritoriji države druge  Strane bez viza, na osnovu važećih dokumenata, pod uslovom da njihov ukupni boravak na teritoriji te države ne prelazi 30 dana u okviru svakih 60 dana, počev od dana prvog ulaska.

Izvor: Federal Taxation Service of Russia, WTO Tariff Profiles, MVTEO BiH, MVP BiH, MFT BiH

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Ruskom Federacijom

POKAZATELJ
IZVOZ (KM)
UVOZ (KM)
OBIM (KM)
SALDO (KM)
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%)

Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Rusku Federaciju, . godina 

Tarifni brojNaziv tarifeUdio (%)

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Ruske Federacije, . godina 

Tarifni brojNaziv tarifeUdio (%)

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Korisne adrese

  1. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine komorabih.ba
  2. The World Bank https://www.worldbank.org/; https://databank.worldbank.org/source/world-development-indicators
  3. CIA https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/russia/
  4. Federal Taxation Service of Russian Federation https://www.nalog.ru/eng/taxation_in_russia/
  5. ITC Trade Map https://www.trademap.org/Index.aspx
  6. WTO https://www.wto.org/english/res_e/statis_e/daily_update_e/tariff_profiles/RU_e.pdf
  7. Ruska Vlada https://government.ru/en/ministries/#federal_services
  8. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine mvteo.gov.ba
  9. Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine mvp.gov.ba
  10. Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine mft.gov.ba
  11. Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja https://uzzb.gov.ba
  12. Ambasada Rusije u BiH https://sarajevo.mid.ru/bs /

Pitajte nas

Ukoliko Vam treba više informacija, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast.

    Pogledajte promo video o BiH privredi
    bhprivreda
    Kako Vam možemo pomoci?

    Kontaktirajte nas ako imate bilo kakvih pitanja.

    • Poziv bh. kompanijama za učešće na sajmu prehrambene industrije SIAL 2024

      Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine po drugi put organizuje izlaganje bh. kompanija na jednom od vodećih i najposjećenijih sajmova u oblasti prehrambene industrije – SIAL 2024, koji se održava u Parizu (Francuska), u periodu od 19-23.10.2024. godine. Na ovoj manifestaciji, koja se organizuje i realizuje svake dvije godine, učestvuje veliki broj posjetilaca i izlagača iz

      2023-11-28
    • Promocija uspješne saradnje i stvaranje novih prilika za BiH

      Povodom obilježvanja 20. godišnjice saradnje američke savezne države Maryland s Bosnom i Hercegovinom, zvanična delegacija Bosne i Hercegovine koju je predvodio generalmajor Ivica Jerkić posjetila je državu Maryland, SAD. Delegaciju naše zemlje su činili predstavnici Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine te Vanjskotrgovinske/Spoljotgovinske komore Bosne i Hercegovine. U okviru posjete

      2023-11-23
    • Poziv start up kompanijama za učešće na “Circularity Demo Day“ u Skoplju

      Vanjskotrgovinska /Spoljnotrgovinska komora  Bosne i Hercegovine  obavještava kompanije da  će u okviru ovogodišnje Regionalne konferencije konzorcijuma Evropske  preduzetničke mreže, 7. decembra 2023. godine u Skoplju, biti održan  jedinstveni događaj pod nazivom:  “Circularity Demo Day”  . Zainteresirane kompanije se mogu prijaviti preko  linka  do 7.11.2023. godine. Tokom događaja  će odabrane start-up  kompanije iz oblasti cirkularne ekonomije moći predstaviti  svoje

      2023-10-25