
Službeni naziv zemlje: Savezna Republika Njemačka
Položaj: centralna Evropa
Glavni grad: Berlin
Službeni jezik: njemački
Političko uređenje: republika (16 saveznih pokrajina) – parlamentarni sistem
Površina: ukupno: 357.022 km²
Stanovništvo: 84.079.811 (2022.)
Valuta: euro (EUR ili €)
Aktuelni ekonomski pokazatelji (1990 - 2022)
PREDMET | VREMENSKI OKVIR | ||||||
MAKROEKONOMSKI PODACI | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA |
POKAZATELJ | 2000. | 2010. | 2015. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. |
Stanovništvo, ukupno | 82.211.508,00 | 81.776.930,00 | 81.686.611,00 | 83.092.962,00 | 83.160.871,00 | 83.196.078,00 | 84.079.811,00 |
BND, PPP (USD) | 2.223.925.245.140,92 | 3.249.163.748.740,81 | 3.977.709.151.007,17 | 4.929.834.438.495,62 | 4.835.430.798.811,56 | 5.065.346.330.253,40 | 5.490.696.294.994,45 |
BND po glavi stanovnika, PPP (USD) | 27.050,00 | 39.730,00 | 48.690,00 | 59.330,00 | 58.150,00 | 60.880,00 | 65.300,00 |
BDP (USD) | 1.947.981.991.011,77 | 3.399.667.820.000,09 | 3.357.585.719.351,56 | 3.888.226.035.921,49 | 3.889.668.895.299,56 | 4.259.934.911.821,64 | 4.072.191.736.089,51 |
BDP po glavi stanovnika (USD) | 23.694,76 | 41.572,46 | 41.103,26 | 46.793,69 | 46.772,83 | 51.203,55 | 48.432,46 |
Godišnji rast BDP – a (%) | 2,91 | 4,18 | 1,49 | 1,06 | -3,70 | 2,63 | 1,79 |
Bilans tekućeg računa (saldo, USD) | -33.903.966.248,29 | 196.171.903.151,51 | 288.065.447.525,28 | 317.892.238.005,81 | 275.870.149.732,85 | 329.969.047.797,26 | 172.723.853.764,35 |
Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % | -1,74 | 5,77 | 8,58 | 8,18 | 7,09 | 7,75 | 4,24 |
Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 30,85 | 42,57 | 46,92 | 46,67 | 43,01 | 47,03 | 50,34 |
Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 30,68 | 37,30 | 39,33 | 41,02 | 37,39 | 41,71 | 48,28 |
Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) | 1,44 | 1,10 | 0,51 | 1,45 | 0,14 | 3,07 | 6,87 |
SDI, neto priljev (USD) | 248.007.397.121,86 | 86.037.502.102,16 | 62.475.577.277,80 | 73.974.461.220,62 | 160.800.654.975,27 | 95.903.989.769,62 | 47.374.917.272,74 |
Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) | .. | 14,50 | 10,50 | 8,00 | .. | .. | .. |
Najznačajniji privredni sektori 2022.
Glavne grane primarnog sektora su šumarstvo, poljoprivreda – ratarstvo, stočarstvo.
Glavne grane sekundarnog sektora čine energetika, metalna industrija, mašinska industrija, elektro industrija, auto industrija, kemijska industrija, farmaceutska industrija, prehrambena industrija.
Glavne grane tercijalnog sektora predstavljaju transport, telekomunikacije, trgovina, turizam, financijske usluge.
Izvor: Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)
Izvoz / vrijednost i struktura
0
Ukupan izvoz Njemačke na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 1.656,34 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupina proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Njemačke navodimo slijedom: „87“ – Vozila osim željezničkih ... (15,55 %), „84“ – Nuklearni reaktori, ... (15,29 %), „85“ – Električne mašine i ... (10,66 %), „30“ – Farmaceutski proizvodi (7,5 %), „90“ – Optički, fotografski ... (4,75 %), „39“ – Plastika i proizvodi ... (4,53 %), „27“ – Mineralna goriva, ... (3,73 %), „72“ – Željezo i čelik (2,26 %), „99“ – Neklasificirani proizvodi (2,23 %), te „38“ – Mješoviti kemijski proizvodi (2,13 %).
Ostale grupe proizvoda u izvozu Njemačke čine (31,37 %) ukupnog izvoza spomenute zemlje na međunarodno tržište.
Uvoz / vrijednost i struktura
0
Ukupan uvoz Njemačke sa svjetskog tržišta, u 2022. godini, iznosio je 1.571,75 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupina proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Njemačke jesu „27“ – Mineralna goriva, ... (13,3 %), „85“ – Električne mašine i ... (12,71 %), „84“ – Nuklearni reaktori, ... (11,06 %), „87“ – Vozila osim željezničkih ... (8,71 %), „30“ – Farmaceutski proizvodi (5,06 %), „29“ – Organske kemikalije (4,22 %), „39“ – Plastika i proizvodi ... (3,62 %), „90“ – Optički, fotografski ... (2,99 %), „72“ – Željezo i čelik (2,52 %), te „71“ – Prirodni ili kultivisani ... (2,41 %).
Ostale grupe proizvoda u uvozu Njemačke čine (33,4 %) ukupnog uvoza spomenute zemlje sa svjetskog tržišta.
Članstvo u međunarodnim organizacijama
Savezna Republika Njemačka je članica mnogobrojnih međunarodnih institucija, asocijacija, organizacija od kojih navodimo redom:
- UN
- WTO
- IMF
- NATO
- OSCE
- OECD
- Vijeće Europe
- „Schengen Convention“
- EU
- EBRD
- UNESCO
- ostale
Pozivni (telefonski broj zemlje): 00 (49)
Internet domena: .de – (i / ili)
.eu
Glavni izvozni partneri top 10 / 2022 / %
Među uvoznicima proizvoda iz Njemačke, a promatrajući svjetsko tržište, Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 75 partnera.
Glavni uvozni partneri top 10 / 2022/ %
Među izvoznicama proizvoda u Njemačku, uzimajući u obzir cjelokupno svjetsko tržište, Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 75 partnera Njemačke.
Izvor: Intracen.org („Trade Map“)
Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura
PDV u Saveznoj Republici Njemačkoj
Standardna stopa predmetnog poreza u Saveznoj Republici Njemačkoj, koja je primjenjljiva na sve robe i usluge – osim onih koji se oporezuju po sniženoj stopi ili su predmet izuzeća od plaćanja PDV – a, iznosi (19 %).
Snižena stopa PDV – a iznosi (7 %) i primjenjuje se na proizvode kao što su hrana i knjige, ali je i primjena ove stope ograničena na samo određeni broj proizvoda.
Carine i carinska dokumentacija
Prema podacima iz 2020. godine, a shodno MFN – u, carinske stope za ispod navedenu klasifikaciju proizvoda iznose kako slijedi:
- „Svi proizvodi“ (4,32 %)
- „Poljoprivredni proizvodi“ (5,58 %)
- „Industrijski proizvodi“ (3,96 %)
Na alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja i energiju (prirodni plin, ugalj, struja) plaćaju se akcize na tržištu Europske unije.
Neophodna carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste i uvozne carinske deklaracije („Single Administrative Document“ – SAD), ali je obavezno poštivati i eventualne dodatne legislativne zahtjeve pojedin(ih)e članic(a)e Europske unije.
Samom ovom činjenicom, moguće je traženje podnošenja dodatne carinske dokumentacije na prostoru članic(a)e Europske unije, a sukladno važećem carinskom postupku na tržištu.
Zahtjevi tržišta, u pogledu tehničke sigurnosti proizvoda, u prvom se redu odnose na standarde, ali se istodobno primjenjuju i regulative vezane za pakiranje proizvoda, etiketiranje i posebno, odnosno dodatno označavanje proizvoda poput onih organskih, zatim na marketing i oglašavanje proizvoda, te na druge mjere reguliranja tržišta Savezne Republike Njemačke, ali i Europske unije.
Na poljoprivredne proizvode, proizvode kao što su željezo i čelik, te na određene proizvode od aluminija, uvedene su restrikcije na uvoz u Europsku uniju.
Dokumentacija za izvoz
Pod dokumetacijom potrebnom za obavljanje izvoza navodimo komercijalnu fakturu, (original i dvije kopije), certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, specifikaciju robe, policu osiguranja, te shodno proizvodu i veterinarsku, sanitarnu i fito – sanitarnu dokumentaciju, odnosno sva potrebna i zahtjevana uvjerenja i dozvole od strane nadležnih institucija Europske unije i Savezne Republike Njemačke.
Izvor: World Bank (World Development Indicators)
Official site of the EU
Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Njemačkom
POKAZATELJ |
---|
IZVOZ (KM) |
UVOZ (KM) |
OBIM (KM) |
SALDO (KM) |
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%) |
Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Njemačku, . godina
Tarifni broj | Naziv tarife | Udio (%) |
---|
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Njemačke, . godina
Tarifni broj | Naziv tarife | Udio (%) |
---|
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
Sporazumi
Bosna i Hercegovina je sa Europskom zajednicom i njenim (državama) članicama potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 16. juna 2008. godine, koji je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i Europske unije, te je između sporazumnih strana uspostavljeno područje slobodne trgovine.
Pored Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, 2016. godine, potpisan je i Protokol uz navedeni dokument.
Kronološki pregled sporazuma između Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Njemačke potražite na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.
e
Korisne adrese
- Svjetska banka
- Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine
- Ambasada Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini
- Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
- Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine
Pitajte nas
Ukoliko Vam treba više informacija, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast.