Službeni naziv zemlje:         Republika Litvanija
Položaj:                                 sjeverna Evropa
Glavni grad:                          Vilnius
Službeni jezik:                      litvanski
Političko uređenje:               parlamentarna republika (polupredsjednički sistem)
Ukupna površina:                65.300 km2
Stanovništvo:                       2.800.839 (podatak iz 2021. godine)
Valuta:                                   euro (EUR ili €)

Aktuelni ekonomski pokazatelji: (1990– 2022)

PREDMET VREMENSKI OKVIR
POKAZATELJ 2000. 2010. 2015. 2019. 2020. 2021. 2022.
Stanovništvo, ukupno 3.499.536,00 3.097.282,00 2.904.910,00 2.794.137,00 2.794.885,00 2.800.839,00 ..
BND, PPP (USD) 29.029.544.151,28 61.840.267.863,29 80.739.607.677,78 107.630.622.138,43 108.336.699.259,29 116.967.214.868,71 ..
BND po glavi stanovnika, PPP (USD) 8.300,00 19.970,00 27.790,00 38.520,00 38.760,00 41.760,00 ..
BDP (USD) 11.524.776.866,64 37.128.694.028,24 41.435.533.340,39 54.751.510.087,78 56.846.622.904,44 66.445.256.585,37 ..
BDP po glavi stanovnika (USD) 3.293,23 11.987,51 14.263,96 19.595,14 20.339,52 23.723,34 ..
Godišnji rast BDP – a (%) 3,70 1,65 2,02 4,63 -0,02 5,98 ..
Bilans tekućeg računa (saldo, USD) -674.897.500,00 72.529.005,58 -1.014.069.961,23 1.928.828.105,04 4.165.475.855,10 756.475.933,66 ..
Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % -5,86 0,20 -2,45 3,52 7,33 1,14 ..
Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % 38,59 63,94 68,78 77,32 73,25 80,49 ..
Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % 44,78 65,95 69,77 72,01 63,95 75,97 ..
Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) 0,98 1,32 -0,88 2,33 1,20 4,68 19,71
SDI, neto priljev (USD) 380.272.500,00 1.102.696.146,70 1.036.954.105,59 3.434.299.309,83 4.478.593.693,35 2.944.691.730,44 ..
Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) .. 22,00 5,50 5,50 .. .. ..

Najznačajnije industrijske grane

Primarni (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo):
Sekundarni (uključujući i građevinarstvo):
Tercijarni (usluge):

Glavne grane primarnog sektora: poljoprivreda (stočarstvo, ratarstvo), te šumarstvo i ribarstvo.

Glavne grane sekundarnog sektora: energetika, kemijska industrija, metalna, mašinska, elektro i auto – industrija, drvna industrija, te prehrambena industrija.

Glavne grane tercijarnog sektora: trgovina, transport, telekomunikacije, finacije i osiguranje, kao i građevinske usluge.

Izvor:      Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)

Izvoz / vrijednost i struktura

0

Ukupan izvoz Litvanije na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 46,36 mlrd. USD.
Prvih deset (10) grupa proizvoda sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Litvanije navodimo slijedom: „Mineralna goriva, mineralna...“ (16,78 %), „Namještaj, kreveti, madraci, ...“ (7,57 %), „Vozila, osim željezničkih ...“ (6,24 %), „Plastika i proizvodi ...“ (5,95 %), „Mašine, mehanički uređaji, ...“ (5,75 %), „Električne mašine i ...“ (5,69 %), „Drvo i proizvodi ...“ (4,18 %), „Mješoviti kemijski proizvodi“ (2,99 %), „Gnojiva“ (2,86 %), te „Proizvodi od željeza ...“ (2,49 %).
Ostale grupe proizvoda u izvozu Litvanije čine (39,5 %) ukupnog izvoza spomenute zemlje na međunarodno tržište

Uvoz / vrijednost i struktura

0

Ukupan uvoz Litvanije sa svjetskog tržišta, u 2022. godini, iznosio je 54,95 mlrd. USD.
Prvih deset (10) grupa proizvoda sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Litvanije jesu „Mineralna goriva, mineralna ...“ (28,03 %), „Vozila, osim željezničkih ...“ (8,62 %), „Mašine, mehanički uređaji, ....“ (7,62 %), „Električne mašine i ...“ (7,08 %), „Plastika i proizvodi ...“ (4,24 %), „Farmaceutski proizvodi“ (2,91 %), „Željezo i čelik“ (2,62 %), „Drvo i proizvodi ...“ (2,26 %), „Organske kemikalije“ (2,26 %), te „Proizvodi od željeza ...“ (1,98 %).
Ostale grupe proizvoda u uvozu Litvanije čine (32,38 %) ukupnog uvoza spomenute zemlje sa svjetskog tržišta.

Članstvo u međunarodnim organizacijama

Republika Litvanija je članica mnogobrojnih međunarodnih institucija, asocijacija i organizacija od kojih navodimo redom:

  • UN
  • EU
  • Vijeće Europe
  • OSCE
  • itd…

Pozivni (telefonski broj zemlje):        00 (370)

Internet domena:                             .lt

Glavni izvozni partneri / 2022 / %
Glavni uvozni partneri / 2022 / %

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura

PDV u Republici Litvaniji

Standardna stopa predmetnog poreza u Republici Litvaniji, koja je primjenjljiva na sve robe i usluge – osim onih koji se oporezuju po sniženoj stopi od 5 % ili 9 % ili su pak predmet izuzeća od plaćanja PDV – a, iznosi 21 %.

 Carine i carinska dokumentacija

Prema podacima iz 2020. godine, a shodno MFN – u, carinske stope za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda iznose kako slijedi:

  • „Svi proizvodi“ (4,32 %)
  • „Poljoprivredni proizvodi“ (5,58 %)
  • „Industrijski proizvodi“ (3,96 %)

Na alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja i energiju (prirodni plin, ugalj, struja) plaćaju se akcize na prostoru Evropske unije.

Potrebna carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, uvozne carinske deklaracije (Single Administrative Document – SAD).

Zahtjevi tržišta, u pogledu tehničke sigurnosti proizvoda, u prvom se redu odnose na standarde, ali se istodobno primjenjuju i regulative vezane za pakiranje proizvoda, etiketiranje i posebno, odnosno dodatno označavanje proizvoda poput onih organskih, zatim na marketing i oglašavanje proizvoda, te na druge slične mjere reguliranja tržišta Republike Litvanije, odnosno Evropske unije.

Na poljoprivredne proizvode, proizvode kao što su željezo i čelik, te na određene proizvode od aluminija, uvedene su restrikcije na uvoz u Evropsku uniju.

 Dokumentacija za izvoz

Pod dokumetacijom potrebnom za obavljanje izvoza navodimo komercijalnu fakturu, (original i dvije kopije), certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, specifikaciju robe, policu osiguranja, te shodno proizvodu i veterinarsku, sanitarnu i fito – patološku dokumentaciju, odnosno sva potrebna i zahtjevana uvjerenja i dozvole od strane nadležnih institucija EU i Republike Litvanije.

Izvor:      World Bank (World Development Indicators)

Official site of the EU

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Republikom Litvanijom

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA 2018. – 2022. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Jedinica mjere: (KM) (KM) (KM) (KM) (KM) (KM)
1.) UKUPNO 260.813.162,16 40.052.159,46 34.224.201,35 38.317.455,76 55.534.389,29 92.684.956,30
2.) IZVOZ 171.679.514,29 24.103.055,77 19.015.726,86 24.814.114,86 37.012.177,51 66.734.439,29
3.) UVOZ 89.133.647,87 15.949.103,69 15.208.474,49 13.503.340,90 18.522.211,78 25.950.517,01
4.) SALDO 82.545.866,42 8.153.952,08 3.807.252,37 11.310.773,96 18.489.965,73 40.783.922,28
5.) POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%) 192,61 151,12 125,03 183,76 199,83 257,16

Izvor:      Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

Vodećih 10 proizvoda u ukupnom izvozu u Litvaniju

2022. GODINA
PREDMET ANALIZE
Tarifni broj Opis tarifnog broja Vrijednost (KM) Udio pojedinih proizvoda u ukupnom izvozu u Litvaniju
8544 Izolovana žica … 53.344.811,23 79,94%
7112 Otpaci i lomljevina od plemenitih metala ili od … 7.647.154,87 11,46%
2836 Karbonati; peroksikarbonati (perkarbonati); … 1.493.669,60 2,24%
7614 Strukovi od žice, užad, pletene vrpce i slično, … 880.987,20 1,32%
4408 Listovi furnira i listovi za šperploče … 718.479,88 1,08%
9406 Montažne zgrade 571.817,84 0,86%
1905 Kruh, peciva, kolači, keksi i ostali pekarski … 262.459,87 0,39%
4407 Drvo obrađeno po dužini piljenjem, glodanjem ili … 259.492,89 0,39%
8517 Električni aparati za žičnu telefoniju i telegrafi 244.624,21 0,37%
3603 Sporogoreći štapini, detonirajući štapini 200.276,99 0,30%
  Prvih 10 proizvoda u ukupnom izvozu u Litvaniju 65.623.774,58 98,34%
  Ostali 1.110.664,42 1,66%

Izvor:      Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

Vodećih 10 proizvoda u ukupnom uvozu iz Litvanije

2022. GODINA
PREDMET ANALIZE
Tarifni broj Opis tarifnog broja Vrijednost (KM) Udio pojedinih proizvoda u ukupnom uvozu iz Litvanije
4412 Šperploče, furnirane ploče i ostali slojeviti … 3.016.597,61 11,62%
2106 Prehrambeni proizvodi koji nisu spomenuti niti … 2.897.538,81 11,17%
1604 Pripremljena ili konzervirana riba; kavijar i … 2.818.280,65 10,86%
4421 Ostali drveni proizvodi: … 1.309.094,76 5,04%
4415 Sanduci za pakovanje, kutije, gajbe, bubnjevi i … 1.245.881,79 4,80%
2703 Test (uključujući tresetnu smolu) neaglomerisan … 1.184.480,10 4,56%
9403 Ostali namještaj i njegovi dijelovi: … 1.067.258,12 4,11%
0305 Ribe, sušene, soljene ili u salamuri; dimljene … 1.014.091,57 3,91%
3926 Ostali proizvodi od plastičnh masa i proizvodi od … 766.138,93 2,95%
0805 Agrumi, svježi ili suhi: … 718.671,47 2,77%
  Prvih 10 proizvoda u ukupnom uvozu iz Litvanije 16.038.033,81 61,80%
  Ostali 9.912.483,19 38,20%

Izvor:      Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

SPORAZUMI

Bosna i Hercegovina je sa Evropskom zajednicom i njenim (državama) članicama potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 16. juna 2008. godine, koji je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, te je između sporazumnih strana uspostavljeno područje slobodne trgovine.

Pored Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, 2016. godine, potpisan je i Protokol uz navedeni dokument.

Kronološki pregled sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Litvanije potražite na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.

Korisne adrese

  • Svjetska banka
  • Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova
  • Ambasada Republike Litvanije
  • Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa
  • Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

Pitajte nas

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”

    Pogledajte promo video o BiH privredi
    bhprivreda
    Kako Vam možemo pomoci?

    Kontaktirajte nas ako imate bilo kakvih pitanja.

    • Poziv bh. kompanijama za međunarodni sajam „ISM 2023- sajam slatkiša i grickalica“ u Kelnu

      VTK/STK BiH organizira posjetu bh. Kompanija međunarodnom sajmu „ ISM 2023- SAJAM SLATKIŠA I GRICKALICA ” koji će biti održan od 23. do 25. aprila 2023. godine. u  Kelnu (Njemačka). “ISM 2023  – Međunarodni sajam slatkiša i grickalica“  održat će se  u izložbenom centru u  Kelnu  (Njemačka) gdje će se predstaviti više od 1800 izlagača/kompanija

      2023-03-16
    • Posjeta turske delegacije VTK/STK BiH

      Delegacija turskih kompanija, predvođena Privrednom komorom Zile, boravi u posjeti Bosni i Hercegovini tokom koje je predviđeno održavanje poslovnih susreta radi unapređenja ekonomske saradnje Bosne i Hercegovine i Republike Turske te povećanja postojećeg obima spoljnotrgovinske razmjene između dvije zemlje. Tokom sastanka turskih privrednika s delegacijom Vanjskotrgovinske/ Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine potpredsjednik VTK BiH Ahmet 

      2023-03-14
    • Poziv za B2B susrete u okviru sajma Hannover Messe 2023

      Europska poduzetnička mreža povodom održavanja sajma industrije i tehnologije Hannover Messe organizira „Technology & Business Cooperation Days 2023“ međunarodne poslovne susrete koji će se održati u hibridnom obliku: 4. do 6.4.2023. godine – online 17. do 20.4.2023. godine na sajmu Hannover Messe uživo   Komorski investicijski forum Zapadnog Balkana je jedan od suorganizatora događaja te će

      2023-03-13
    • Nove poslovne ponude inostranih firmi za saradnju sa firmama iz BiH

      – Usluge EEN mreže su provjerene, brze i besplatne- Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, kao koordinator Evropske preduzetničke mreže (EEN) u Federaciji Bosne i Hercegovine, u saradnji sa partnerima iz konzorcija (Sarajevska regionalna razvojna agencija, Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, INTERA Tehnološki Park, Mostar, BIT Centar, Tuzla, Razvojna agencija Unskosanskog kantona, Bihać i Zenička razvojna agencija,

      2023-03-06