- 2021-12-21
- Posted by: Katarina Baban
- Category: Aktuelno
Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana (KIF ZB) u saradnji sa Evropskom komisijom (Generalni direktorat za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) i Generalni direktorat za poreze i carinsku uniju (DG TAKSUD)) uspješno je organizovao radni sastanak na kom su razmatrani predloženi nacrti Mehanizma za prilagođavanje granice ugljenika i njegovi potencijalni efekti na poslovanje privatnog sektora Zapadnog Balkana. Sastanku je prisustvovalo više od 170 učesnika među kojima je bio i značajan broj predstavnika kompanija regiona.
Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) dio je predloženih mjera u okviru paketa “Fit for 55” koji će direktno uticati i na kompanije sa zapadnog Balkana, a koji je osmišljen s idejom da spriječi rizik od curenja ugljenika i podrži povećane ambicije Evropske unije u pogledu ublažavanja klimatskih promjena, uz obezbjeđivanje kompatibilnosti sa Svjetskom trgovinskom organizacijom.
Kako je predviđeno, CBAM sistem će se uvoditi postepeno, te će se u početku primjenjivati samo na odabranim robama sa visokim rizikom od curenja ugljenika: željezo, čelik, cement, đubrivo, aluminijum i električna energija. Za navedene robe sistem izvještavanja će se primjenjivati od 2023.godine, sa ciljem da se olakša nesmetano uvođenje sistema, kao i da se olakša dijalog sa trećim zemljama, dok će uvoznici proizvoda iz trećih zemalja početi da plaćaju finansijsku korekciju od 2026. godine.
Na samom početku sastanka, prisutne je pozdravila Tatjana Shterjova Dushkovska, generalni sekretar KIF ZB6, koja je istakla da se sastanak održava na inicijativu privatnog sektora , te je posebno istakla da je sastanak održan u širem okviru Poslovnog savjeta KIF ZB6 – EU, platforme koja je zvanično pokrenuta i uspostavljena u junu tekuće godine, sa jedinstvenom svrhom da se radi na unapređenju komunikacije i saradnje između privatnog sektora ZB6 s jedne strane i institucija EU s druge strane. Tema sastanka povezana je sa Zelenim dogovorom, u okviru kog je EU postavila obvezujući cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine i Zelenom agendom Zapadnog Balkana, koju podržavaju kreatori politike Svjetske banke, a koja je dalje razvijana kroz Akcioni plan. za uvođenje Zelene agende usvojene na oktobarskom Samitu.
Gospođa Maria Asenius, predstavnica DG NEAR, istakla je važnost teme radnog sastanka, te istakla potrebu postavljanja ambicioznijih ciljeva kada je u pitanju budućnost i zaštita planete, čemu je Evropska komisija posebno posvećena. Evropska komisija je u julu 2021. predstavila prvu seriju usvojenih fajlova u okviru paketa „Fit for 55“. Paket sadrži zakonske prijedloge za reviziju cjelokupnog klimatskog i energetskog okvira EU 2030, uključujući između ostalog zakonodavstvo o korištenju zemljišta i šumarstvu, obnovljivoj energiji, energetskoj efikasnosti, standardima emisije za nove automobile i kombije, te Direktivu o oporezivanju energije. Kao međukorak ka klimatskoj neutralnosti, EU se obavezala da će smanjiti emisije za najmanje 55% do 2030. godine.
G. David Boublil iz DG TAXUD, prezentovao je predloženi mehanizam, te je istakao da je osnovni koncept CBAM-a jednaka cijena ugljenika za sve učesnike u trgovini. To znači da kompanije iz EU plaćaju cijenu ugljenika za svoju proizvodnju u EU, dok će se pri uvozu u EU morati platiti prilagođena cijena, koja odgovara cijeni koja bi bila plaćena da je roba proizvedena prema pravilima EU (Emission Trading System). CBAM naknada će biti prilagođena kako bi odražavala nivo EU ETS besplatnih dozvola dodijeljenih proizvodnji u EU sektorima. Ako proizvođač koji nije iz EU može dokazati da je već platio cijenu ugljenika za proizvodnju u trećoj zemlji, taj iznos će se odbiti uvozniku iz EU. Sektori na koje će mjere biti usmjerene u prvoj fazi su sektori koji imaju visoke emisije ugljenika i odnose se na cement, željezo i čelik, aluminij, gnojiva i električnu energiju.
CBAM intenzivira dekarbonizaciju u trećim zemljama, te favorizuje međunarodnu koordinaciju zahvaljujući sistemu od pet nivoa:
1. Stvarna tehnologija emisije
2. Zemlje koje primjenjuju EU ETS ili su u skladu s njim biće isključene
3. Odbitak cijene ugljenika plaćene u trećim zemljama od usklađivanja uvezenih proizvoda
4. Međunarodni sporazumi o cijeni ugljika
5. Posebna pravila o električnoj energiji za zemlje čije je tržište električne energije “uvezano” s tržištem Unije
Izlaganje g. Davida Boublila bilo je praćeno konstruktivnom diskusijom, koju je moderirala gospođa Marija Ašković Matić (WB6 CIF),a tokom koje su predstavnici privatnog sektora imali priliku da traže pojašnjenja o predloženom CBAM mehanizmu, ali i o svojim obavezama koje navedeni mehanizam podrazumjeva.
Poseban doprinos uspješnoj realizaciji sastanka dali su predstavnici bosanskohercegovačkih kompanija: Arcelor Mital, g-din. Nikhil Mehta; GIKIL, g-din. Almin Suljić i Tvornice cementa Lukavac, g-din. Nedim Pašić.