Aktuelne informacije – Ukrajinska kriza

Povodom aktuelne situacije u Ukrajini, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je aktivirala specijalizovani komunikacijsko – informacioni sistem koji će 24 sata dnevno biti na raspolaganju bosanskohercegovačkim privrednicima, ali i cjelokupnoj javnosti Bosne i Hercegovine.

Cilj Komore je obezbijediti blagovremene i relevantne informacije o aktuelnim dešavanjima u Ukrajini, ali i drugim zemljama, a koja se odražavaju na poslovanje naših kompanija.

Putem navedenog informativnog bloka na web stranici Komore biće omogućeno praćenje stanja na granicama, cijena goriva, zastoja roba, kretanja na berzama, sankcija i odluka nadležnih organa, te aktivnosti koje Komora realizuje u cilju pružanja pomoći bosanskohercegovačkim privrednicima.

Pored navedenog, dostupan je i pregled vanjskotrgovinske razmjene i različite analize tržišta, kako bi privrednici bili u mogućnosti pratiti aktuelna kretanja, zaštititi i prilagođavati svoje poslovanje novim uslovima i prilikama, te prepoznati eventualne alternativne i razvojne šanse.

Ovim putem pozivamo i sve bosanskohercegovačke kompanije koje su zbog aktuelne krize suočene sa problemima u poslovanju da nam se obrate popunjavanjem anketnog upitnika koji je takođe dostupan na portalu.

Aktuelne vijesti

Sankcije Evropske unije – pojam i vrste sankcija

Pojam

Sankcije su preventivne mjere koje omogućavaju Evropskoj uniji (EU) da brzo odgovori na političke izazove i događaje koji su u suprotnosti s njenim ciljevima i vrijednostima. EU ima ciljani i diferenciran pristup restriktivnim mjerama, odnosno sankcijama. Sankcije se mogu izreći zbog:

  • Akta terorizma;
  • Aktivnosti na širenju nuklearnog oružja;
  • Kršenja ljudskih prava;
  • Aneksije strane teritorije;
  • Namjerne destabilizacije suverene države;

Diplomatske sankcije ili sankcije u najširem smislu uključuju mjere poput prekida diplomatskih odnosa sa zemljom odredišta ili koordiniranog opoziva diplomatskih predstavnika EU-a i njenih država članica.

Sankcije u užem smislu zahtijevaju posebnu pravnu osnovu iz Ugovora EU i uključuju:

  • Embargo na oružje;
  • Ograničenja ulaska osoba s popisa (zabrana putovanja): Osobe koje podliježu sankcijama ne smiju ući u EU ili, ako su državljani EU, putovati izvan države članice čiji su državljani;
  • Zamrzavanje sredstava navedenih osoba ili subjekata: sva njihova sredstva u EU su zamrzavaju i ne mogu dobiti nikakva sredstva od osoba i subjekata iz EU;
  • Ekonomske sankcije ili ograničenja za određene sektore privredne – gospodarske djelatnosti, uključujući zabranu uvoza ili izvoza određene robe, zabranu ulaganja, zabranu pružanja određenih usluga i sl.

Sankcije Ujedinjenih nacija (UN) ili samoinicijativne sankcije

EU može poduzeti restriktivne mjere na vlastitu inicijativu ili u okviru provođenja rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a.

Sankcije UN

EU provodi sve sankcije koje je usvojilo Vijeće sigurnosti UN-a te je uključena u dijalog s UN-om radi bolje koordinacije djelovanja pojedinih država članica EU-a u vezi sa sankcijama.

Konsolidovani popis sankcija Vijeća sigurnosti UN-a možete pronaći na linku: https://www.un.org/securitycouncil/sanctions/information

Kombinovani sistemi sankcija

Osim mjera koje je nametnulo Vijeće sigurnosti UN-a, EU može koristiti i druge mjere za jačanje sankcija UN-a. Vijeće EU može i na vlastitu inicijativu izreći sankcije.

 Popis sankcija EU-a (EEAS):

https://eeas.europa.eu/topics/common-foreign-security-policy-cfsp_en

Dodatna objašnjenja sankcija EU

Dodatna objašnjenja sankcija (restriktivnih mjera) prema Rusiji i Bjelorusiji, kao i odgovore na pitanja kao što su: „Šta sankcije znače u praksi?“ ili „Šta za ruske i bjeloruske banke znači zabrana pristupa sistemu SWIFT?“ – možete pronaći na poveznici-linku:

https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/sanctions/restrictive-measures-against-russia-over-ukraine/sanctions-against-russia-explained/

  • Mađarska

Nacionalne kancelarija za sigurnost hrane Mađarske (Nébih) je objavila gdje su date pojašnjenja i obrazac pod kojim uvjetima se ipak može izvršiti izvoz (u roku od 30 dana od najave na propisanom obrascu Nebih, ukoliko Nebih ne iskoristi u tom roku pravo preče kupnje) https://portal.nebih.gov.hu/-/majus-15-ig-minden-gabonakiviteli-szandekot-be-kell-jelenteni-a-nebih-nel

Napomena: Text je na mađarskom jeziku.

  • Srbija

– 20. april / travanj

Vlada Srbije je umjesto zabrane uvela kvote na izvoz (kvantitativna ograničenja) zrna pšenice, pšeničnog brašna, kukuruza, te suncokretovog ulja na mjesečnom nivou i za određen period. Novom odlukom se dozvoljava izvoz 150.000 tona pšenice, 150.000 tona kukuruza I 20.000 tona brašna na mjesečnom nivou, dok je za rafinisano suncokretovo ulje mjesečna kvota 8,000.000 litara.

Više možete pronaći na poveznici/linku: https://pks.rs/vesti/vlada-srbije-kvote-za-izvoz-poljoprivredno-prehrambenih-proizvoda-6294

 – 18.04.2022.

VLADA REBUBILIKE SRBIJE DONIJELA ODLUKU O PRIVREMENOM  KVANTITATIVNOM OGRANIČENJU IZVOZA OSNOVNIH POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH NAMIRNICA

Vlada Republike Srbije je na sjednici održanoj 18.04.2022. donijela Odluku o privremenom ograničenju izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bitnih za stanovništvo kako bi se reagovalo na opasnost od tržišnih poremećaja uzrokovanih značajnim rastom tražnje na svjetskom i domaćem tržištu. Iz tog razloga, Vlada je odlučila da uvede kvantitativna ograničenja izvoza zrna pšenice, pšeničnog brašna, kukuruza i prekrupe i suncokretovog ulja na mjesečnom nivou i za određeni period.

Više o Odluci Vlade Srbije možete pronaći na poveznici/link-u: https://www.srbija.gov.rs/vest/624454/kvantitativna-ogranicenja-izvoza-osnovnih-poljoprivredno-prehrambenih-proizvoda.php

U nastavku je link sa odobrenim  količinama namirnica za izvoz https://pks.rs/vesti/vlada-srbije-kvote-za-izvoz-poljoprivredno-prehrambenih-proizvoda-6294

– Vlada Srbije usvojila izmjenjenu Odluku o privremenoj zabrani izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
Vlada Srbije je na današnjoj sjednici usvojila izmjenjenu Odluku o privremenoj zabrani izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bitnih za stanovništvo, kojom se sirovo ulje od sjemena suncokreta ili šafranike izuzima od zabrane izvoza, a imajući u vidu da se ovaj proizvod ne može koristiti za dalju preradu u rafinisano suncokretovo ulje i da se najčešće koristi u industriji boja i lakova.
Takođe, odlučeno je da se na listu proizvoda za koje se privremeno zabranjuje izvoz doda i rafinisano suncokretovo ulje. LINK

Vlada Srbije je 10.03.2021 donijela Odluku o privremenoj zabrani izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bitnih za stanovništvo u cilju sprečavanja nestašice u Odluci navednih proizvoda,  zbog povećane tražnje na svjetskom i domaćem tržištu.

Više o Odluci Vlade Srbije možete pronaći na poveznici/link-u:

https://www.pravno-informacioni-sistem.rs/SlGlasnikPortal/viewdoc?uuid=c45683f7-6eb5-4a13-ad3d-f4ded3d52697&actid=986053&doctype=og&abc=cba

  • Sjeverna Makedonija

Prema zvaničnim informacijama ministarstva privrede Sjeverne Makedonije na sjednici Vlade usvojena je mjera zabrane izvoza rafinisanog suncokretovog ulja koja će se primjenjivati do 31. maja, 2022. god.                  https://economy.gov.mk/Upload/Documents/Odluka%20ogranicuvanje%20na%20zejtin.pdf

Takođe usvojena je mjera zabrane izvoza pšenice, ječma, kukuruza, pšeničnog brašna, suncokretovog sjemena, i nerafinisanog suncokretovog ulja koja će se primjenjivati do 20. marta 2022. god.   https://economy.gov.mk/Upload/Documents/Odluka%20za%20ogranicuvanje%20na%20izvoz%20na%20oddelni%20stokipdf.pdf

  • Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH već je pokrenulo inicijativu kako bi se smanjila carina na uvoz mineralnog đubriva za pet posto, tj. da carinska stopa iznosi 0% za vještačka đubriva koja se uvoze iz trećih zemalja. Konsultacije za ovaj prijedlog Odluke bile su otvorene do 09.03.2021., te bi se na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara BiH mogla očekivati u što skorijem roku.  Više informacija na link-u: https://www.mvteo.gov.ba/Publication/Read/Kosarac-Odluka-Carinska-Tarifa-Mineralno-Djubrivo
  • Ministartsvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je zatražilo da R Turska razmotri mogućnost plasmana neophodnih količina mineralnih đubriva na tržište BiH, koje su potrebne za poljoprivrednu proizvodnju u tekućoj godini, u skladu sa postojećim zakonskim mehanizmima Republike Turske. Na osnovu konsultacija sa entitetskim ministrima nadležnim za poljoprivredu, od Turske je zatraženo da BiH odobri izvozne kvote od 50.000 tona mineralnog đubriva.  Više informacija na link https://www.mvteo.gov.ba/Publication/Read/Kosarac-Girgin-BiH-Turska-Mineralna-Djubriva-Uvoz

Kontaktirajte nas...