Predstavnici VTK organizatori konferencije “Vodik kao energent budućnosti u BiH”

“Vodik kao energent budućnosti u BiH” tema je konferencije koja je održana jučer u prostorijama Intera tehnološkog parka u Mostaru s ciljem prikazivanja mogućnosti inovacija u održivom korištenju obnovljivih izvora energije.

Događaj je organizirala Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u saradnji s West Balkan hydrogen platformom, Hrvatskom udrugom za razvoj i primjenu vodikovih gorivnih članaka- Zagreb i kompanijama HEET Prozor/Rama i ALFATERM Mostar.

Na konferenciji su predstavljene mogućnosti prijelaza s klasičnih oblika proizvodnje energije kroz prezentacije nekoliko uglednih stručnjaka u ovoj oblasti. Naglasak je na dekarbonizaciji, odnosno izbacivanju prije svega fosilnih goriva koji su među najvećim zagađivačima okoliša.

Sukladno standardima Europske unije, dekarbonizaciju bi trebalo završiti do 2050. godine, a tekući vodik bi trebao biti alternativno gorivo. Bosna i Hercegovina leži na zelenoj energiji i bogata je i suncem i vjetrom, ali i otpadom iz kojeg se proizvodi biomasa, na koncu i plin koji pravi tekući vodik. Uporaba vodika u prometu, primjerice, dovela bi do znatnih ušteda.

Vuković je istaknuo kako BiH kasni u energetskoj tranziciji, a kao jedan od primjera neiskorištenih mogućnosti naveo je korištenje otpada. “Unatoč napretku u oblasti upravljanja otpadom BiH se suočava s raznim poteškoćama u napretku: visoki operativni troškovi, nedostatak financijskih sredstava za neophodne investicije, nizak stupanj pokrića prikupljenog otpada, veoma nizak stupanj separacije otpada, odlaganje otpada na nesanitarne površine, legislativa koja nije harmonizirana s EU, slab institucionalni okvir, manjak kapaciteta stručnog osoblja na svim razinama i pomanjkanje opće svijesti o nužnosti upravljanja otpadom”, naveo je. „Jedno teretno vozilo u BiH opterećeno je sa 3.500 maraka različitih davanja i nameta – barem da uštedimo na cijenama goriva. Naravno, ne zaboravimo ekologiju i našu osviještenost u tom kontekstu, te da smanjimo svaku emisiju CO2 u BiH“. Dodao je kako su sva ta iskušenja rješiva, ali se stječe dojam kao da nema volje kako ne bi bili zatrpani otpadom umjesto da se prepozna njegov potencijal.

Na konferenciji su govorili stručnjaci u ovoj oblasti Ivica Jakić iz udruge West Balkan Clean Hydrogen Platform, profesor Univerziteta u Tuzli Mirza Kušljugić, prof. emeritus dr.sc. Nedjeljko Perić, dok su Ivica Jelčić iz Udruge H2-Hydrogen Cell Croatia, te Marko Juraić, Auto Hrvatska govorili o iskustvima u Hrvatskoj. Na konferenciji su govorili i Goran Erceg, ispred Certifikacijske kuća Burea Veritas, te Tetida-Simon Ferjuc koji je predstavio mogućnost financiranja projekata vezanih uz ekologiju i energetiku.

[wds id=”42″]