Dana 16. septembra 2023. godine obilježena je 36. godišnjica Montrealskog protokola, najvažnijeg međunarodnog sporazuma koji štiti ozonski omotač i koji je do danas potpisalo 198 zemalja članica.
Sprovođenje Montrealskog protokola i njegovih amandmana je značajno doprinijelo ublažavanju klimatskih promjena kroz smanjenje potrošnje brojnih tvari koje oštećuju ozonski omotač, a ta se njegova učinkovitost kroz statističke argumente višestruko potvrdila. Prema zadnjim istraživanjima, zahvaljujući sprovedbi Montrealskog protokola ozonski omotač se oporavlja i 2066. godine će se vratiti na nivo iz 1980.
Prema zadnjem usvojenom amandmanu, tj. Kigali amandmanu (koji se bavi kontrolom supstanci koje utiču na globalno zatoljenje) zemlje su podijeljene u 4 grupe zemalja sa četiri različite kontrolne mjere. Bosna i Hercegovina u skladu sa Montrealskim protokolom pripada zemljama obuhvaćenim članom 5. Protokola i u obavezi je da uvede kontrolne mjere:
1. Određivanje osnovne potrošnje za period 2020-2022.
2. Zamrzavanje potrošnje na prethodno određeni osnovni nivo potrošnje 2024.
3. Smanjenje potrošnje za 10% do 2029. godine
4. Smanjenje potrošnje za 80% do 2045. godine Zemlje koje pripadaju pod član 5. Protokola obavezuju se da uspostave sistem uvoznih i izvoznih dozvola HFC supstanci, te da izvještavaju o potrošnji, što je Bosna i Hercegovina već ispunila kroz svoje obaveze pristupanju EU, zatim utvrđivanje osnovne potrošnje (period 2020-2022), prvu kontrolnu mjeru zamrzavanja potrošnje na osnovni nivo 2024. godine, te početak smanjenja potrošnje HFC supstanci od 10% 2029. godine.
Imajući u vidu da u Bosni i Hercegovini nema proizvođača HFC supstanci ukupna potrošnja je jednaka uvozu HFC supstanci, te će određivanje osnovne potrošnje biti metodološki lako izvodiv zadatak. Ratifikacijom Kigali amandmana Bosna i Hercegovina će kao zemlja obuhvaćena članom 5. Montrealskog protokola imati mogućnost da aplicira za finansijska sredstva za pripremu planova i programa za smanjenje potrošnje HFC supstanci.
Povodom dana Ozonskog omotača članovi Odbora Grupacije rashladne, klima tehnike i toplotnih pumpi održali su sastanak i tom prilikom predložili i usvojili Program rada za period 2023/2024. godine. Program rada će se temeljiti na edukacijama i treninzima stručnjaka u ovoj oblasti, a na temu upotrebe prirodnih rashladnih sredstava „Promocija CO2 alternativnih tehnologija u oblasti rashladne, klima tehnike i toplotnih pumpi“ i nastavka treninga na temu „Implementacija Montrealskog protokola, Plana I i II postepenog smanjivanja HCFC rashladnih sredstava i Kigali amandmana u Bosni i Hercegovini”
Iako je Bosna i Hercegovina je u ovoj oblasti postigla značajne rezultate i ratifikovala sve međunarodne sporazume, Zakon o zaštiti zraka u FBiH već duži niz godina predstavlja kočnicu u sprovođenju sistema na nivou cijele BiH. Legislativni okvir u RS je uspostavljen, ali se čeka njegova primjena uporedo sa FBiH kako bi se izbjegle distorzije i nejednakosti na unutarnjem tržištu pa tako cijela Bosna i Hercegovina i dalje kasni u implementaciji sistema. Konstatovano je da sve dok se ne uspostavi funkcionalan legislativni okvir neće biti moguće ni postizati dobre rezultate u ovoj oblasti.
Jedna od aktivnosti gdje nepostojeći legislativni okvir nije bio barijera je koordinacija uspostavljanja srednjoškolskog smjera „Tehničar rashladne, klima tehnike i toplotnih pumpi“ i organizacija treninga trenera nastavnog osoblja što predstavlja osnov za iniciranje procesa promovisanja struke i rješavanje problema nekvalifikovane radne snage, problem sa kojim se privrednici svakodnevno suočavaju.