Održana panel diskusija „Dan poslije“ u tekstilnoj industriji

„Dan poslije“, u tekstilnoj industriji i industriji radne i korporativne odjeće, bila je tema virtualne panel diskusije koju je organizirala  Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine s partnerima (Privrednom komorom RS i Udruženjem “UTOK” ) ispred Bosne i Hercegovine, te komore odnosno poslovne organizacije za podršku privredi iz Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije, svi podržani od strane švicarskog SIPPO projekta.

Glavni govornici bili su predstavnici kupaca tekstilnih proizvoda iz Njemačke gospodin Carsten Schreiter, generalni direktor kompanije Hitl Hose (www.hiltl.de),  koji je također predstavljao i njemačko udruženje tekstilne industrije DTB i  Marc Lübbert, generalni direktor kompanije “MERK”  (www.merkplus.com ). Moderator događaja bila je gospođa Brigitte Heuser iz Njemačke,  SIPPO expert za tekstilnu industriju.

Virtualna panel diskusija okupila je 43 učesnika, predstavnika poslovne zajednice za podršku privredi  i kompanije iz balkanskih zemalja.

Bosnu i Hercegovinu predstavljala je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Privredna komora RS i Udruženje UTOK, te kompanije Alma Ras d.o.o. (Olovo), Bilkon d.o.o. (Bileća), Exclusive Lingerie d.o.o. (Banja Luka), Kuna exp.-imp. d.o.o. (Visoko), Mraz d.o.o. (Pale), Studio Imaginarium (Banja Luka) i Zenko d.o.o. (Zenica).

Tokom panela je istaknuto nekoliko ključnih pitanja koja trenutno pokreću tržište. To su:

– Neizvjesnost za budući razvoj industrije ostaje vrlo velika nakon zatvaranja pojedinih tržišta.
Očekuje se da će se obim poslovanja tekstilne industrije u 2020. godini smanjiti između 25-19.
– Sveukupna konkurencija duž lanca vrijednosti raste, a krizu će preživjeti samo najbolji u industriji.
– Manja potražnja stvorit će dodatni pritisak na dobavljače, stoga će opstati samo oni dobavljači koji su fleksibilni, tačni i koji su u stanju pružiti određenu traženu kvalitetu proizvoda/usluga.
– 19 uzrokovala je kašnjenje u isporuci novih kolekcija između 4- 6 sedmica, što znači da će proizvodnja zimske kolekcije započeti tek u septembru.
– Prodavci i dalje imaju velike zalihe starih kolekcija i ne poručuju nove.
– U narednom periodu se očekuje smanjenje velikog broja narudžbi.
– U industriji odjeće nedostaje mlada dobro obrazovana radna snaga.

Glavne šanse i mogućnosti proizvođača za daljnji period vide se u sljedećem:

– Proizvođači moraju biti fleksibilni i spremni prihvatiti male narudžbe od svojih kupaca.
– Smanjenje količina narudžbi uzrokovat će promjenu ritma na strani ponude, za koju se očekuje da se vrati na stari model sezonske prodaje umjesto brze promjene modnih trendova.
– Panelisti predviđaju da će se brendovi radije odlučiti da sve više rade s kompanijama koje mogu pružiti „kompletnu poslovnu uslugu ili proizvod“,  umjesto s dobavljačima koji rade samo ili isključivo “Lohn” poslove dorade.
– Ogromne su potrebe za novim inovativnim kolekcijama, novim bojama za naredne sezone, kako bi uvjerili trgovce i krajnje kupce da budu u toku sa aktuelnom potražnjom.
– Kada je u pitanju digitalizacija, tekstilna industrija je još uvijek staromodna, dakle neophodna je digitalizacija proizvodnih procesa i mrežno upravljanje snabdijevanjem. Postoji velika potreba za modernizacijom ove industrije u pogledu obrazovanja i obuke radnika, kao i za uspostavljanjem novih poslovnih sistema i uvođenjem novih tehnologija i opreme u tvornicama.
– Proizvođači moraju imati mogućnosti uspostaviti i održavati internetsku komunikaciju s kupcima.
– Proizvodnja odjevnih predmeta koji zahtijevaju brzu isporuku porast će u Istočnoj Europi, no neki tradicionalni proizvodi odjeće (npr. bijela pamučna majica) nastavit će se proizvoditi u Kini. Određeni proizvodi odjeće (skijaška jakna) trenutno se ne mogu proizvoditi u Istočnoj Europi zbog nedostatka tehnologije, opreme, radne snage itd. Neke kompanije planiraju prebaciti proizvodnju iz trećih zemalja u Istočnu Europu i bliže svojim tržištima.
– Zbog ograničenja putovanja i otkazivanja velikog broja međunarodnih sajmova, potencijalni kupci u Evropi su zainteresirani za internetska B2B događanja kao tačku za „prvi kontakt“ i predselekciju potencijalnih dobavljača.

Na kraju, kao jedan od bitnih elemenata u uspostavljanju poslovnih odnosa, apostrofirano je da dobavljači moraju biti u mogućnosti da se na najbolji način predstave tokom tih internetskih B2B događaja, jer je prvi dojam vrlo važan, a najbolji alati za to su kvalitetne, te profesionalno i moderno urađene web stranice kompanije dobavljača na kojima je moguće pogledati i krataki film o kompaniji.