U organizaciji Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar i i Hercegovačke udruge uljara i maslinara na konferencijskom dijelu 23. međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru održan je iznimno posjećen set predavanja za maslinare pod nazivom ‘Aktualni trenutak uljarstva i maslinarstva u Bosni i Hercegovini’, a na kojem su predstavljena dostignuća i perspektive ovog sektora. Po završetku skupa okupljeni su se maslinari uputili u posjet obližnjoj uljari.
Ispred Vanjskotrgovinske komore BiH okupljene je pozdravio dopredsjednik dr.sc. Vjekoslav Vuković koji je naglasio kako krize valja gledati kao priliku i kako smo na putu da postanemo dio velikih europskih udruženja što je od velike važnosti za maslinarstvo Hercegovine.
Naglasio je Vuković podatak o 29% samodostatnosti, naime, hercegovački uljari proizvedu 260.000 litara maslinovog ulja, dok je istovremeno uvoz na razini od 600.000 litara.
Profesor dr. sc. Marko Ivanković direktor FAZ Mostar, između ostalog naglasio je kako očekuje da će ovaj događaj postati tradicionalan, dok je zamjenik direktora zadužen za biljnu proizvodnju i tehnologiju FAZ-a, Mario Leko prezentirao presjek stanja maslinarstva u BiH.
Poznati profesor Đani Benčić je naglasio kako intenzivni uzgoj nema šanse u ekološkoj proizvodnji, što je nama prilika za budućnost. “Jedinstveno i ekološko ulje”, naglasio je ovaj predavač, objasnivši da jedinstvenost treba graditi na sortimentu, baš kao u vinskom svijetu, tako treba i u maslinarstvu, te ističe da je ključ u analizi tj., kako treba analizirati sortiment Hercegovine i tražiti nešto jedinstveno što imamo samo ovdje.
Prisutnima se obratio i Josip Kelemen, izvršni direktor Hrvatske akademije izvrsnosti masline i maslinovih ulja, koji je govorio o mogućnostima daljnjeg razvoja.
Okupljenima su predstavljeni projekti i nastojanja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” iz Zagreba ispred kojeg je dr.sc. Jasna Bošnir održala kraće predavanje iz područja sigurnosti i kvalitete hrane. Predstavljeni su njihovi brojni projekti, među kojima je najviše pažnje dobio onaj koji ima za cilj vrlo aktualnu temu – otkrivanje originalnosti proizvoda i krivotvorenja, ali i drugih nepravilnosti na tržištu hrane. O tome je više detalja dao dr.sc. Dario Lasić najviše iz domene ostvarivanja neetične ekonomske dobiti – otkrivanja patvorina u različitim kategorijama hrane s naglaskom na maslinova ulja.
Događaj je iznjedrio više zaključaka s ciljem razvoja maslinarstva u BiH i hercegovačkog maslinovog ulja kao nove zvijezde na svjetskoj uljarskoj sceni. U nastavku možete pročitati svih devet zaključaka konferencije:
- Povećati proizvodne i preradbene kapacitete te skratiti rok prerade zbog oksidacije, odnosno mogućnosti smanjivanja kvalitete ekstradjevičanskog ulja. Trenutno je taj rok 56 dana, bilo bi izvrsno da bude 40, kako bi ostvarili bolju kvalitetu.
- Izraditi genotipsku kartu, odnosno utvrditi autohtone sortimente u hercegovačkom području kako bi znali s čime raspolažu i koje autohtone sorte u budućnosti njegovati, promovirati i proizvoditi.
- Brendirati hercegovačko ulje. Dvomilenijsko autohtono i etički prihvatljivo ulje može biti na neki način obilježje budućeg razvoja.
- Poraditi na osposobljavanju i edukaciji sadašnjih i budućih maslinara i uljara.
- Poraditi na informiranju i edukaciji potrošača, koji treba znati sljubiti maslinovo ulje, šta traži u sferi kvalitete te ga upoznati s patvorinama.
- Raditi posebno na praćenju i podizanju kvalitete ekstradjevičanskih maslinovih ulja, borbi protiv patvorina i suradnji s inspekcijskim tijelima.
- Prekograničnu suradnju provoditi na edukaciji, stručnom usavršavanju i tehničko-tehnološkom razvoju.
- Raditi na harmonizaciji propisa s pravnom stečevinom Europske unije.
- Organizirati grupaciju za maslinarstvo i uljarstvo pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH [wds id=”78”]