Danas je u Vanjskotrgovinskoj/Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine održana Izborna sjednica Skupštine Grupacije prerađivača mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH. Sjednici su prisustvovale sve najznačajnije izvozno orjentisane mljekare u Bosni i Hercegovini. Obzirom da je sjednica bila Izborna, izabrani su sljedeći članovi Odbora pomenute Grupacije: Meggle, Bihać; Mljekara Livno, Livno; Mlijekoprodukt, Kozarska Dubica; Pađeni, Bileća; MI 99, Gradačac, Milkos, Sarajevo i Inmer, Gradačac.
Osim formalnog dijela u kome se usvajaju akti za rad Grupacije, najveći dio sjednice posvećen je aktuelnoj problematici u proizvodnji i preradi mlijeka u BiH, te vanjskotrgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda. Prema podacima Komore i petogodišnjoj analizi, u 2021. godini zabilježen je blagi pad izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, 0,1% , u odnosu na 2020. godinu (IZVOZ u 2020. godini je iznosio 94 miliona KM), međutim u odnosu na 2019. godinu bilježi pad od 18 miliona, dok je uvoz rastao za 16 miliona KM poredeći posljednje dvije godine (UVOZ u 2021 godini 175 miliona KM. Iako izvoz u Crnu Goru bilježi pad nakon 2019. godine, Crna Gora ostaje tržište broj jedan sa 22 mil. KM u 2021., dok se Hrvatska sa 19 mil. KM probila na drugo mjesto. Slijede ih tržišta Makedonije i Kosova*. U strukturi izvoza dominiraju mlijeko i pavlaka. Zabilježen je i rast izvoza fermentiranih proizvoda od nekoliko miliona KM. Uvozom dominira sir i to sa 92,6 milona KM.
Sektor proizvodnje i prerade mlijeka u Bosni i Hercegovini uslijed trenutnih dešavanja, nestabilne ekonomske situacije poljuljane ukrajinskom krizom ali i prethodnom pandemijom, kao i većina ostalih proizvođača i prerađivača direktno je pogođen na prvom mjestu poskupljenjem svih inputa u proizvodnji.
Osnovni problem kooperanata industrije mlijeka, odnosno proizvođača koji su međusobno zavisni jedni od drugih, jeste upitna sjetva, zbog nedostatka mineralnog đubriva koje se u BiH uvozi iz Mađarske, Srbije i Hrvatske. Cijena uvoznog mineralnog đubriva iz Srbije i Hrvatske je porasla dok iz Mađarske dolazi do otkazivanja isporuke. Takođe, zbog trenutne situacije zamrznute su i investicije u ovoj grani privrede. Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH već je pokrenulo inicijativu kako bi se smanjila carina na uvoz mineralnog đubriva za pet posto, tj. da carinska stopa iznosi 0% za vještačka đubriva koja se uvoze iz trećih zemalja. Konsultacije za ovaj prijedlog Odluke bile su otvorene do 09.03.2021., te bi se ista na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara BiH mogla očekivati u što skorijem roku. Osim toga MSTEO BiH je zatražilo da Republika Turska razmotri mogućnost plasmana neophodnih količina mineralnih đubriva na tržište BiH, koje su potrebne za poljoprivrednu proizvodnju u tekućoj godini, u skladu sa postojećim zakonskim mehanizmima Republike Turske. Na osnovu konsultacija sa entitetskim ministrima nadležnim za poljoprivredu, od Turske je zatraženo da BiH odobri izvozne kvote od 50.000 tona mineralnog đubriva. U Federaciji postoji problem sa nedostatkom plavog dizela, dok u Republici Srpskoj taj problem ne postoji.
U Republici Srpskoj poticaji za poljoprivredu su isplaćeni još početkom februara 2022. godine u vrijednosti od 7.633.906 KM, od čega je za proizvodnju mlijeka izdvojeno oko 4,4 milona KM.
Prerađivači i proizvođači mlijeka u FBiH apeluju na nadležne institucije da hitno isplate poticaje za četvrti kvartal prošle godine i prvi kvartal ove godine kako bi se obavila proljetna sjetva.
Inputi za proizvodnju mlijeka su u stalnom porastu, a trenutni rast je između 40% i 60%. Kao posljedica tog rasta i problema inflacije rasla je i otkupna cijena mlijeka te su prerađivači prinuđeni povećati cijenu mlijeka i mliječnih proizvoda na policama supermarketa.
Na sastanku su doneseni i određeni zaključci koji će biti upućeni nadležnim institucijama a oni se prevashodno odnose na određivanje priroriteta djelovanja u ovom sektoru kako bi se pristupilo organizaciji planske proizvodnje na šta se već godinama pokušava skrenuti pažnja.
[wds id=”76”]