- 2021-11-30
- Posted by: Katarina Baban
- Category: Aktuelno

Jučer je u prostorijama Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH, organizovan okrugli sto pod imenom „Mogućnosti primjene resursne efikasnosti i koncepta cirkularne ekonomije u prehrambenom sektoru“ , čiji se ključni dio odnosi na temu razvoja bosanskohercegovačkog prehrambenog sektora u skladu sa EU paketom cirkularne ekonomije i značaj održivog korištenja resursa.
Prehrambeni sektor BiH posljednjih godina bilježi značajan porast proizvodnje, kao i izvoza domaćih proizvoda na EU i svjetsko tržište. Uzimajući u obzir projekcije rasta stanovništva, od prehrambene industrije se očekuje povećanje proizvodnje, što neminovno nosi i povećanje količine iskorištavanja resursa i generisanog otpada. Pored toga, neefikasno korištenje glavnih resursa energije i vode i upotrebe plastike za ambalažu, doprinosi emisijama CO2, ubrzavanju klimatskih promjena i negativnim pritiscima na lokalne ekosisteme i povećanju finansijskih troškova.
Sa druge strane, cirkularna ekonomija ili cirkularni model poslovanja obuhvata sve aktivnosti koje smanjuju, ponovo koriste i recikliraju materijale u procesima proizvodnje, distribucije i potrošnje.
Cilj panela je bio identifikacija konkretnih uslova neophodnih za transformaciju poslovanja u prehrambenom sektoru i sagledavanje svih poteškoća za prelazak iz linearnog u cirkularni model poslovanja. Učesnici skupa pokušali su dati odgovore na pitanja o stanju domaćeg zakonodavno-pravnog okvira za resursnu efikasnost i cirkularnu ekonomiju, uticaju EU politike cirkularne ekonomije na poslovanje bh. kompanija, mogućnostima implementacije dobrih praksi resursne efikasnosti u prehrambenom sektoru, podrškama za unapređenje poslovanja prehrambenih industrija, mogućnostima i benefitima zajedničkog djelovanja „triple helixa“, te potencijalima za uspostavljanje sistema industrijske simbioze.
Sam događaj je sproveden u saradnji sa Centrom za energiju, okolinu i resurse (CENER 21), a u okviru projekta „Resursnom efikasnošću ka održivom razvoju i očuvanju okoliša“, koji je odobren od strane Centra za promociju civilnog društva (CPCD) u sklopu programa „Misli o prirodi“, finansiranog od strane vlade Švedske.