Norveška

Glavne grane primarnog sektora: ribarstvo (izlov i uzgoj ribe).

Glavne grane sekundarnog (industrijskog) sektora: energetika (nafta i plin), prehrambena industrija (prerada ribe), proizvodnja aluminija, proizvodnja nikla, proizvodnja cinka, elektroindustrija, mašinska industrija, brodogradnja, te drvna industrija.

Glavne grane tercijarnog (uslužnog) sektora: trgovina, transport, telekomunikacije, financije.

Izvor: World Bank (World Development Indicators)

Kraljevina Norveška je članica mnogobrojnih multilateralnim organizacija, kao što su: UN, UNESCO, NATO, OECD, OSCE, EFTA,  EBRD, FAO, ICC, IMF, IBRD, WCO, WTO i dr.

Telefonski kod zemlje: (+ 47)

Internet domena: .no

Pozicija Bosne i Hercegovine u okviru izvozne skupine zemalja: 108.mjesto.

Pozicija Bosne i Hercegovine u okviru uvozne skupine zemalja: 81.mjesto.

Izvor: Intracen.org (Trade Map)

PDV U NORVEŠKOJ

Standardna stopa PDV- a u Norveškoj iznosi  25% i primjenjuje se na sve robe i usluge koje nisu predmet snižene stope ili izuzeća od plaćanja PDV-a.

 Snižena stopa PDV-a iznosi 15% i obračunava se na prehrambene proizvode.

Izuzeće od plaćanja PDV-a moguće je kod slijedećih kategorija prilikom uvoza: avioni, oštećena roba (u transportu ili manipulaciji tereta), električna vozila, proizvodi za korištenje u prijevoznim sredstvima, proizvodi za strane predstavničke misije i međunarodne organizacije, tehnička i znanstvena oprema, roba iz posebnih  područja i roba koja se ponovno uvozi, proizvodi za korištenje u edukativne i  znanstvene svrhe, te  u svrhu širenja i razvoja kulture, uzorci proizvoda, kolekcionarske markice, kovanice i novčanice, zatim čamci i plovila, te umjetnine.

CARINE I CARINSKA DOKUMENTACIJA

 Carinska stopa za sve proizvode, po MFN, iznosi 9,6% u 2019.godini;

Carinska stopa za primarne proizvode, po MFN, iznosi  35,0% u 2019.godini;

Carinska stopa za industrijske proizvode, po MFN, iznosi 0,9% u 2019.godini.

Za 2020. godinu podaci nisu dostupni.

Izvor: World Bank (World Development Indicators)

Akcize u Norveškoj obračunavaju se na: bezalkoholna pića, alkoholna pića, čokoladu i proizvode od šećera, šećer, duhanske proizvode, vozila i sl.

 Tehnički zahtjevi tržišta i restrikcije uvoza

Uvoz određene robe na tržište Norveške može biti ograničen ili zabranjen od strane nadležnih institucija ili tijela spomenute države.

Restrikcije uvoza odnose se na slijedeće proizvode: alkohol, duhan, biljke, sjemena, životinje, pojedine živežne namirnice, ugrožene životinjske i biljne vrste, lijekove i medicinsku opremu, otpad, eksplozivna i pirotehnička sredstva, oružje, dijelove oružja i municiju, kulturno naslijeđe i antikvitete.

SPORAZUMI

Bosna i Hercegovina, sa Kraljevinom Norveškom, odnose regulira određenim  brojem sporazuma u okviru međunarodne suradnje. Informacija o sporazumima kao i njihovom statusu dostupna je na stranici Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

U okviru  trgovinskih odnosa, detaljnije informacije o regionalnim trgovinskim odnosima dostupne su na stranici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Sporazum o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i država Evropskog udruženja slobodne trgovine (u tekstu: EFTA) potpisan je 24. juna 2013. godine u Trondheimu (Norveška).

Sporazum je stupio na snagu 1. januara 2015. godine.

Evropsko udruženje slobodne trgovine (EFTA) ujedinjuje tržišta Švicarske, Norveške, Islanda i Lihtenštajna u oblasti trgovine, s ciljem da osigura okvir za liberalizaciju trgovine robom među njenim članicama.

Bosna i Hercegovina je sa državama EFTA-e zaključila asimetričan sporazum, što podrazumijeva da EFTA strana danom stupanja na snagu Sporazuma ukine sve carinske dadžbine na uvoz industrijskih  kao i  prerađenih poljoprivrednih proizvoda i ribe porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a da Bosna i Hercegovina u određenom prijelaznom periodu izvrši snižavanje svojih carinskih dadžbina.

Sporazumi o trgovini poljoprivrednim proizvodima između svake članice EFTA-e i BiH su sastavni dio instrumenata uspostavljanja zone slobodne trgovine.

Vodećih 10 proizvoda u izvozu  Bosne i Hercegovine u Norvešku, u 2019.godini, su:

1. Premazne boje i lakovi – uključujući emajle (19,5%);
2. Konstrukcije – osim montažnih zgrada (12,3%);
3. Ostali namještaj i njegovi dijelovi (8,4%);
4. Konstrukcije od aluminija osim montažnih zgrada (7,9%);
5. Mašine i mehanički uređaji sa vlastitom (posebnom) funkcijom (7,8%)
6. Proizvodi za prijevoz i pakovanje robe, od plastičnih masa (6,1%)
7. Kontejneri (uključujući kontejnere za prijevoz tekućina i plinova) (5,4%)
8. Rezervoari, tankovi, bačve i sl. kontejneri (4,2%)
9. Ostali proizvodi od željeza ili čelika (3,8%)
10. Tankovi, burad, bačve, limene kutije i slični kontejneri (3,6%)
11. Ostali proizvodi (20,9%).

Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Norveške, u 2020.godini, su:

1. Aluminij u sirovim oblicima (49,3%);
2. Osobni automobili i druga motorna vozila (9,3%);
3. Mašine i mehanički uređaji sa vlastitom (posebnom) funkcijom (5,7%)
4. Vučna vozila – osim onih iz tarifnog broja 8709 (4,8%);
5. Pripremljeni eksplozivi – osim baruta (3,7%);
6. Motorna vozila za prijevoz robe (2,5%);
7. Slavine, ventili i slični uređaji za cjevovode (2,1%);
8. Ferolegure (1,8%);
9. Motorna vozila za prijevoz deset ili više osoba (1,4%);
10. Mašine, uređaji i laboratorijska oprema (1,2%);
11. Ostali proizvodi (18,3%).

 Izvor:  Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BIH

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine

Ambasada Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine

Agencija za promociju stranih ulaganja Bosne i Hercegovine

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”