Službeni naziv zemlje: Kraljevina Norveška
Položaj: sjeverozapad Europe
Glavni grad: Oslo
Službeni jezik: norveški
Političko uređenje: kraljevina sa parlamentarnim ustrojstvom državne vlasti
Površina: 385.207 km2
Stanovništvo: 5.457.127 (podatak iz 2022.)

Valuta: norveška kruna (NOK)

Aktuelni ekonomski pokazatelji:

PREDMET VREMENSKI OKVIR
MAKROEKONOMSKI PODACI GODINA GODINA GODINA GODINA GODINA GODINA GODINA
POKAZATELJ 2000. 2010. 2015. 2019. 2020. 2021. 2022.
Stanovništvo, ukupno 4.490.967,00 4.889.252,00 5.188.607,00 5.347.896,00 5.379.475,00 5.408.320,00 5.457.127,00
BND, PPP (USD) 163.841.711.517,20 287.756.639.617,03 328.161.968.226,38 385.332.127.362,12 364.853.557.417,05 452.973.705.122,82 646.356.760.366,28
BND po glavi stanovnika, PPP (USD) 36.480,00 58.850,00 63.250,00 72.050,00 67.820,00 83.750,00 118.440,00
BDP (USD) 171.456.390.281,96 431.052.143.940,44 388.159.512.245,53 408.742.840.909,09 367.633.418.886,63 490.293.364.377,18 579.267.365.866,34
BDP po glavi stanovnika (USD) 38.178,06 88.163,21 74.809,97 76.430,59 68.340,02 90.655,39 106.148,78
Godišnji rast BDP – a (%) 3,32 0,79 1,86 1,12 -1,28 3,90 3,28
Bilans tekućeg računa (saldo, USD) 25.078.840.854,45 50.258.127.255,87 31.105.578.188,48 11.918.976.388,26 4.211.508.924,40 66.253.680.666,85 175.371.625.646,26
Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % 14,63 11,66 8,01 2,92 1,15 13,51 30,27
Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % 45,61 40,15 38,58 36,64 32,21 41,74 55,67
Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % 28,70 28,09 31,86 34,25 33,14 28,81 27,33
Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) 3,09 2,42 2,17 2,17 1,29 3,48 5,76
SDI, neto priljev (USD) 8.332.062.186,00 21.634.265.662,59 7.274.086.872,47 16.329.824.317,68 -4.102.660.408,42 14.179.043.237,68 4.777.329.083,80
Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) .. 6,00 4,00 4,00 .. .. ..

Najznačajnije industrijske grane

Primarni (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo):
Sekundarni (industrija, uključujući i građevinarstvo):
Tercijarni (usluge):

Shodno informaciji o dodanoj vrijednosti pojedinih sektora u strukturi bruto domaćeg proizvoda Norveške, primjetno je da primarni sektor (u dijelu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva) sudjeluje sa 1,55 % u spomenutoj vrijednosti.

Promatrajući spomenuti sektor u oblasti ribarstva, primjećuje se njegova usmjerenost ka kontroliranom izlovu ribe i kaveznom uzgoju ribljih vrsti.

Dodana vrijednost sekundarnog sektora (u dijelu industrijskih grana – uključujući i građevinarstvo) u bruto domaćem proizvodu iznosi 48,69 %, a čine ga energetika, metalna industrija, ali i drvna industrija, te prehrambena industrija.

Tercijalni sektor obuhvaća uslužne privredne grane i svojom dodanom vrijednošću sudjeluje sa 42,15 % u strukturi bruto domaćeg proizvoda Norveške, kreirajući time pojedinačno najveći dio u ukupnoj dodanoj vrijednosti u bruto domaćem proizvodu navedene zemlje (kada je riječ o sektorima privrede), tako da trgovina, ali i transport, pored telekomunikacija, kao i osiguranja, te financija, konfiguriraju spomenuti sektor zajedno sa drugim uslužnim granama.

Izvor:      Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)

Izvoz / vrijednost i struktura

0

Ukupan izvoz Norveške na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 271,67 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Norveške navodimo slijedom: „27“ – mineralna goriva, ... (78,86 %), „03“ – ribe i rakovi, ... (5,58 %), „76“ – aluminij i proizvodi ... (2,37 %), „99“ – nerazvrstani proizvodi (2,17 %), „84“ – nuklearni reaktori, ... (1,57 %), „85“ – električne mašine i ... (1,06 %), „75“ – nikl i proizvodi ... (0,76 %), „72“ – željezo i čelik (0,75 %), „90“ – optički, fotografski ... (0,6 %), te „28“ – anorganske kemikalije, ... (0,46 %).
Ostale skupine proizvoda u izvozu Norveške na međunarodno tržište čine 5,82 % od ukupnog izvoza Norveške u prethodno spomenutoj godini.

Uvoz / vrijednost i struktura

0

Ukupan uvoz Norveške sa svjetskog tržišta u 2022. godini iznosio je 107,27 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Norveške jesu „87“ – vozila osim željezničkih ... (12,17 %), „84“ – nuklearni reaktori, ... (11,2 %), „27“ – mineralna goriva, ... (10,36 %), „85“ – električne mašine i ... (8,86%), „73“ – proizvodi od željeza ... (4,02 %), „94 – namještaj, spavaći ... (3,11 %), „75 – nikl i proizvodi ... (3,01 %), „39“ – plastika i proizvodi ... (2,92 %), „90“ – optički, fotografski ... (2,78 %), te „30“ – farmaceutski proizvodi (2,61 %).
Ostale tarifne glave u uvozu Norveške čine 38,96 % od ukupnog uvoza Norveške sa svjetskog tržišta.

Članstvo u međunarodnim organizacijama

Slijedom članstva Kraljevine Norveške u međunarodnim institucijama, asocijacijama i (ili) organizacijama moguće je učestvovanje Kraljevine Norveške u njihovom radu. Stoga iz okvira međunarodnih pravnih organizacijskih formi navodimo nekolicinu institucija, asocijacija i (ili) organizacija u kojima je ova zemlja član i to kako slijedi u nastavku teksta:

  • UN
  • IMF
  • IBRD
  • OECD
  • FAO
  • OSCE
  • NATO
  • EFTA
  • EBRD
  • WTO
  • UNESCO
  • itd.

Pozivni (telefonski broj zemlje):        00 (+47)

Internet domena:                             .no

Glavni izvozni partneri / 2022. / %

Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 125 vanjskotrgovinskih partnera Norveške, na čijim tržištima je realiziran uvoz proizvoda iz Norveške, što je i uočljivo ukoliko promatramo cjelokupno svjetsko tržište.

Glavni uvozni partneri / 2022. / %

Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 100 vanjskotrgovinskih partnera Norveške, sa čijih je tržišta registriran izvoz roba u Norvešku.

Izvor:      Intracen.org („Trade Map“)

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura

Poreska politika

 Porez na dodanu vrijednost – „PDV“

Porez na dodanu vrijednost („PDV“) u Kraljevini Norveškoj obračunava se na sve robe i usluge, ukoliko zakonodavnom legislativom nije propisano drugačije.

Standardna stopa ovog poreza u Kraljevini Norveškoj iznosi 25 % i primjenjuje se na sve robe i usluge – osim onih koji su predmet nulte ili snižene stope poreza („PDV“).

Snižena stopa od 15 % uvedena je na prehrambene proizvode, dok je izuzeće od plaćanja poreza na dodanu vrijednost moguće u slučajevima propisanim zakonodavnom legislativom vezanom za fiskalnu politiku Kraljevine Norveške, pa su shodno tomu na snazi mjere za provođenje fiskalne politike kroz važeće procedure za ubiranje poreza i ostalih dadžbina.

Carine u Norveškoj

Carinske stope Norveške po MFN režimu u 2020. godini, za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda, iznose:

  • „Svi proizvodi“ (11,38 %)
  • „Poljoprivredni proizvodi“ (41,79 %)
  • „Industrijski proizvodi“ (0,87 %)

Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, kao i uvozne carinske deklaracije i potrebna je prilikom provođenja carinskog postupka na određenom carinskom prostoru.

Pod dodatnom dokumentacijom potrebnom za izvoz navodimo uvoznu dozvolu, certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, policu osiguranja, te shodno vrsti i namjeni proizvoda i (ili) usluga … veterinarsku, sanitarnu i fito – sanitarnu dozvolu, odnosno sva ostala dokumentacija tražena od nadležnih institucija, organa i tijela Kraljevine Norveške.

Slijedom navedenog, obavezno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i organa Kraljevine Norveške. Takvi zahtjevi proizlaze iz važeće zakonodavne legislative zemlje, pa njihovo ispunjavanje dovodi do regulacije carinskih postupaka kroz primjenu carinskih procedura važećih na tržištu.

Istodobno je neophodno obratiti pažnju na važeće propise u oblasti marketinga, oglašavanja i promocije proizvoda i (ili) usluga na tržištu Kraljevine Norveške.

Vezano za prethodno spomenute carinske postupke u Kraljevini Norveškoj, kao i akcize, više informacija možete naći na Carinskoj upravi Kraljevine Norveške.

Zahtjev tržišta

Tehnička sigurnost proizvoda osigurava se uvođenjem i primjenom standarda koji su praćeni regulativom o pakiranju proizvoda, etiketiranju i dodatnom označavanju proizvoda, te implementacijom navedene regulative kroz proces pripreme, proizvodnje i plasmana proizvoda na tržište, pa shodno navedenomu spomenuto tržište „poznaje“ i restrikcije, kao i zabrane uvoza pojedinih roba – odnosno točno definiranih proizvoda i usluga u zakonskoj regulativi, proizašloj iz zakonodavne legislative Kraljevine Norveške.

Izvor:      World Bank (World Development Indicators)

SPORAZUMI

Informaciju o bilateralnoj i multilateralnoj suradnji između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Norveške, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata – potpisanih, ratificiranih i (ili) onih u postupku između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Norveške, možete potražiti na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.

Tekstove bilateralnih sporazuma između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Norveške potražite na web stranici Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, kako biste se podrobnije informirali o njihovoj sadržini.

Ukoliko želite steći punu sliku međunarodnog pravnog okvira za suradnju između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Norveške, veze između dviju zemalja možete detaljnjije protumačiti konsultirajući ugovore i pravne akte iz domene multilateralnih odnosa, kako Bosne i Hercegovine, tako i Kraljevine Norveške – npr. kroz pravne akte i sporazum(e) sa zemljama prostora „EFTA“.

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Norveškom

POKAZATELJ
IZVOZ (KM)
UVOZ (KM)
OBIM (KM)
SALDO (KM)
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%)

Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Norvešku, . godina 

Tarifni brojNaziv tarifeUdio (%)

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Norveške, . godina 

Tarifni brojNaziv tarifeUdio (%)

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Korisne adrese

  • Svjetska banka
  • Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine
  • Ambasada Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini
  • Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
  • Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

Pitajte nas

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”

    Pogledajte promo video o BiH privredi
    bhprivreda
    Kako Vam možemo pomoci?

    Kontaktirajte nas ako imate bilo kakvih pitanja.

    • Poziv bh. kompanijama za učešće na sajmu prehrambene industrije SIAL 2024

      Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine po drugi put organizuje izlaganje bh. kompanija na jednom od vodećih i najposjećenijih sajmova u oblasti prehrambene industrije – SIAL 2024, koji se održava u Parizu (Francuska), u periodu od 19-23.10.2024. godine. Na ovoj manifestaciji, koja se organizuje i realizuje svake dvije godine, učestvuje veliki broj posjetilaca i izlagača iz

      2023-11-28
    • Promocija uspješne saradnje i stvaranje novih prilika za BiH

      Povodom obilježvanja 20. godišnjice saradnje američke savezne države Maryland s Bosnom i Hercegovinom, zvanična delegacija Bosne i Hercegovine koju je predvodio generalmajor Ivica Jerkić posjetila je državu Maryland, SAD. Delegaciju naše zemlje su činili predstavnici Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine te Vanjskotrgovinske/Spoljotgovinske komore Bosne i Hercegovine. U okviru posjete

      2023-11-23
    • Poziv start up kompanijama za učešće na “Circularity Demo Day“ u Skoplju

      Vanjskotrgovinska /Spoljnotrgovinska komora  Bosne i Hercegovine  obavještava kompanije da  će u okviru ovogodišnje Regionalne konferencije konzorcijuma Evropske  preduzetničke mreže, 7. decembra 2023. godine u Skoplju, biti održan  jedinstveni događaj pod nazivom:  “Circularity Demo Day”  . Zainteresirane kompanije se mogu prijaviti preko  linka  do 7.11.2023. godine. Tokom događaja  će odabrane start-up  kompanije iz oblasti cirkularne ekonomije moći predstaviti  svoje

      2023-10-25