Norveška

Dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Norveške, 2018.godine:

• Primarni (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Norveške iznosila je (1,88%);
• Sekundarni (industrija, uključujući i građevinarstvo): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Norveške iznosila je (32,05%);
• Tercijarni (usluge): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Norveške iznosila je (54,95%).

Glavne grane primarnog sektora: ribarstvo (izlov i uzgoj ribe).

Glavne grane sekundarnog (industrijskog) sektora: energetika (nafta i plin), prehrambena industrija (prerada ribe), proizvodnja aluminija, proizvodnja nikla, proizvodnja cinka, elektroindustrija, mašinska industrija, brodogradnja, te drvna industrija.

Glavne grane tercijarnog (uslužnog) sektora: trgovina, transport, telekomunikacije, financije.

Izvor: World Bank (World Development Indicators)

Kraljevina Norveška je članica mnogobrojnih multilateralnim organizacija, kao što su: UN, UNESCO, NATO, OECD, OSCE, EFTA,  EBRD, FAO, ICC, IMF, IBRD, WCO, WTO i dr.

Telefonski kod zemlje: (+ 47)

Internet domena: .no

Pozicija Bosne i Hercegovine u okviru izvozne skupine zemalja: 121.mjesto.

Pozicija Bosne i Hercegovine u okviru uvozne skupine zemalja: 81.mjesto.

Izvor: Intracen.org (Trade Map)

PDV U NORVEŠKOJ

Standardna stopa PDV- a u Norveškoj iznosi  25% i primjenjuje se na sve robe i usluge koje nisu predmet snižene stope ili izuzeća od plaćanja PDV-a. 

Snižena stopa PDV-a iznosi 15% i obračunava se na prehrambene proizvode.

Izuzeće od plaćanja PDV-a moguće je kod slijedećih kategorija prilikom uvoza: avioni, oštećena roba (u transportu ili manipulaciji tereta), električna vozila, proizvodi za korištenje u prijevoznim sredstvima, proizvodi za strane predstavničke misije i međunarodne organizacije, tehnička i znanstvena oprema, roba iz posebnih  područja i roba koja se ponovno uvozi, proizvodi za korištenje u edukativne i  znanstvene svrhe, te  u svrhu širenja i razvoja kulture, uzorci proizvoda, kolekcionarske markice, kovanice i novčanice, zatim čamci i plovila, te umjetnine.

CARINE I CARINSKA DOKUMENTACIJA 

Carinska stopa za sve proizvode, po MFN, iznosi 9,45% u 2018.godini;

Carinska stopa za primarne proizvode, po MFN, iznosi  35,23% u 2018.godini;

Carinska stopa za industrijske proizvode, po MFN, iznosi 0,96% u 2018.godini.

Izvor: World Bank (World Development Indicators)

Akcize u Norveškoj obračunavaju se na: bezalkoholna pića, alkoholna pića, čokoladu i proizvode od šećera, šećer, duhanske proizvode, vozila i sl.

 Tehnički zahtjevi tržišta i restrikcije uvoza

Uvoz određene robe na tržište Norveške može biti ograničen ili zabranjen od strane nadležnih institucija ili tijela spomenute države.

Restrikcije uvoza odnose se na slijedeće proizvode: alkohol, duhan, biljke, sjemena, životinje, pojedine živežne namirnice, ugrožene životinjske i biljne vrste, lijekove i medicinsku opremu, otpad, eksplozivna i pirotehnička sredstva, oružje, dijelove oružja i municiju, kulturno naslijeđe i antikvitete.

SPORAZUMI

Bosna i Hercegovina, sa Kraljevinom Norveškom, odnose regulira određenim  brojem sporazuma u okviru međunarodne suradnje. Informacija o sporazumima kao i njihovom statusu dostupna je na stranici Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

U okviru  trgovinskih odnosa, detaljnije informacije o regionalnim trgovinskim odnosima dostupne su na stranici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Sporazum o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i država Evropskog udruženja slobodne trgovine (u tekstu: EFTA) potpisan je 24. juna 2013. godine u Trondheimu (Norveška).

Sporazum je stupio na snagu 1. januara 2015. godine.

Evropsko udruženje slobodne trgovine (EFTA) ujedinjuje tržišta Švicarske, Norveške, Islanda i Lihtenštajna u oblasti trgovine, s ciljem da osigura okvir za liberalizaciju trgovine robom među njenim članicama.

Bosna i Hercegovina je sa državama EFTA-e zaključila asimetričan sporazum, što podrazumijeva da EFTA strana danom stupanja na snagu Sporazuma ukine sve carinske dadžbine na uvoz industrijskih  kao i  prerađenih poljoprivrednih proizvoda i ribe porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a da Bosna i Hercegovina u određenom prijelaznom periodu izvrši snižavanje svojih carinskih dadžbina.

Sporazumi o trgovini poljoprivrednim proizvodima između svake članice EFTA-e i BiH su sastavni dio instrumenata uspostavljanja zone slobodne trgovine.

Vodećih 10 proizvoda u izvozu  Bosne i Hercegovine u Norvešku, u 2019.godini, su:

1. premazne boje i lakovi – uključujući emajle (16,98%);
2. konstrukcije – osim montažnih zgrada (12,95%);
3. dijelovi i pribor iz tarifnog broja 8466 (10,05%);
4. konstrukcije od aluminija osim montažnih zgrada (8,71%);
5. rezervoari, tankovi, bačve i sl.kontejneri (7,69%);
6. ostali namještaj i njegovi dijelovi (6,27%);
7. dijelovi iz tarifnog broja 8431 (4,17%);
8. bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna oprema (3,31%);
9. izolovana žica – ukljucujuci emajliranu (2,87%);
10. krompir – svježi ili rashlađeni (2,32%);
11. ostali proizvodi (24,68%).

Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Norveške, u 2019.godini, su:

1. aluminij u sirovim oblicima (39,04);
2. motorna vozila za specijalne svrhe (20,6%);
3. osobni automobili i druga motorna vozila (9,13%);
4. motorna vozila za prijevoz robe (4,93%);
5. vučna vozila – osim onih iz tarifnog broja 8709 (2,29%);
6. pumpe za tečnost sa mjernim uređajima (1,81%);
7. elektricni aparati za žičanu telefoniju i telegrafi (1,65%);
8. pripremljeni eksplozivi – osim baruta (1,42%);
9. električni generatorski agregati (1,42%);
10. konstrukcije iz tarifnog broja 7308 (1,03%);
11. ostali proizvodi (16,68%).

 Izvor:  Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BIH

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine

Ambasada Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine

Agencija za promociju stranih ulaganja Bosne i Hercegovine

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”