[vc_row][vc_column width=”3/4”][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1/2”][vc_single_image image=”3159” img_size=”full”][/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1/2”][vc_column_text]Osnovi podaci
Službeni naziv zemlje: Mađarska
Položaj: centralna Evropa
Glavni grad: Budimpešta
Službeni jezik: mađarski
Političko uređenje: parlamentarna država
Površina ukupno: 93.030 km²
Stanovništvo: 9.683.505 (podatak iz 2022.godine)
Valuta: mađarska forinta (HUF)[/vc_column_text][/vc_column_inner][/vc_row_inner][vc_empty_space][vc_custom_heading text=”Aktuelni ekonomski pokazatelji (1990 – 2022)” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text]
[/vc_column_text][vc_column_text]
PREDMET | VREMENSKI OKVIR | ||||||
MAKROEKONOMSKI PODACI | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA | GODINA |
POKAZATELJ | 2000. | 2010. | 2015. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. |
Stanovništvo, ukupno | 10.210.971,00 | 10.000.023,00 | 9.843.028,00 | 9.771.141,00 | 9.750.149,00 | 9.709.891,00 | 9.683.505,00 |
BND, PPP (USD) | 114.024.484.849,54 | 207.182.793.029,15 | 251.155.582.375,75 | 329.596.909.965,02 | 325.250.972.050,11 | 346.167.842.841,17 | 393.325.970.983,90 |
BND po glavi stanovnika, PPP (USD) | 11.170,00 | 20.720,00 | 25.520,00 | 33.730,00 | 33.360,00 | 35.650,00 | 40.620,00 |
BDP (USD) | 47.218.411.470,25 | 132.175.349.953,71 | 125.174.166.987,37 | 164.020.460.331,66 | 157.227.094.449,07 | 182.275.444.031,79 | 178.788.572.067,59 |
BDP po glavi stanovnika (USD) | 4.624,28 | 13.217,50 | 12.717,04 | 16.786,21 | 16.125,61 | 18.772,14 | 18.463,21 |
Godišnji rast BDP – a (%) | 4,48 | 1,08 | 3,71 | 4,86 | -4,54 | 7,20 | 4,58 |
Bilans tekućeg računa (saldo, USD) | -4.173.563.161,65 | 341.646.259,65 | 2.925.516.290,04 | -1.230.388.838,71 | -1.617.118.479,70 | -6.960.630.113,03 | -14.243.432.336,31 |
Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % | -8,84 | 0,26 | 2,34 | -0,75 | -1,03 | -3,82 | -7,97 |
Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 66,86 | 81,11 | 87,53 | 81,53 | 78,71 | 80,25 | 90,38 |
Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 70,55 | 76,36 | 79,79 | 79,22 | 76,78 | 79,95 | 94,47 |
Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) | 9,80 | 4,86 | -0,06 | 3,34 | 3,33 | 5,11 | 14,61 |
SDI, neto priljev (USD) | 2.747.712.559,81 | -20.770.280.260,78 | -5.266.437.314,96 | 98.480.187.616,24 | 167.595.011.684,53 | 29.840.453.699,00 | -13.134.661.363,74 |
Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) | .. | 5,00 | 7,00 | 7,00 | .. | .. | .. |
[/vc_column_text][vc_custom_heading text=”Najznačajniji privredni sektori” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1/3”][vc_pie value=”2.75” label_value=”2.75” color=”green” title=”Primarni (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo)” units=”%”][/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1/3”][vc_pie value=”25.78” label_value=”25.78” color=”peacoc” title=”Sekundarni (uključujući i građevinarstvo)” units=”%”][/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1/3”][vc_pie value=”56.41” label_value=”56.41” color=”juicy-pink” title=”Tercijarni (usluge)” units=”%”][/vc_column_inner][/vc_row_inner][vc_empty_space][vc_column_text]Glavna grana primarnog sektora Mađarske je poljoprivreda pri čemu je poseban naglasak u njenom razvoju stavljen na ratarstvo – pšenica i kukuruz, voćarstvo, povrtlarstvo, stočarstvo – uzgoj svinja i peradarstvo – uzgoj tovnih pilića, kokoši i drugih vrsta peradi.
Sekundarni sektor Mađarske sa jednim od najznačajnih doprinosa cjelokupnoj privredi čine energetika, rudarstvo, metalna industrija, mašinska industrija, elektro – industrija, auto – industrija, naftna industrija, kemijska industrija, farmaceutska industrija, drvna industrija i prehrambena industrija.
Mađarski tercijalni sektor najvećim dijelom konfiguriraju trgovina, turizam, transport, telekomunikacije, građevinarstvo, financije i osiguranje.[/vc_column_text][vc_custom_heading text=”Izvoz Mađarske po grupama proizvoda (2022.)” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][stm_stats_counter stat_counter_style=”style_2” counter_value=”149.58” description=”Ukupan izvoz Mađarske na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 149,58 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Mađarske navodimo slijedom: „85“ – električne mašine i … (25,09 %), „87“ – vozila osim željezničkih … (14,67 %), „84“ – nuklearni reaktori, … (14,43 %), „30“ – farmaceutski proizvodi (4,69 %), „27“ – mineralna goriva, … (4,33 %), „39“ – plastika i proizvodi … (4,03 %), „90“ – optički, fotografski … (2,75 %), „40“ – guma i proizvodi … (2,04 %), „72“ – željezo i čelik (1,46 %), te „73“ – proizvodi od željeza … (1,43 %).
Ostale grupe proizvoda u izvozu Mađarske na međunarodno tržište čine 25,08 % od ukupnog izvoza Mađarske u prethodno spomenutoj godini.”][vc_custom_heading text=”Uvoz Mađarske po grupama proizvoda (2022.)” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][stm_stats_counter stat_counter_style=”style_2” counter_value=”158.41” description=”Ukupan uvoz Mađarske sa svjetskog tržišta u 2022. godini iznosio je 158,41 mlrd. USD.
Prvih deset (10) tarifnih glava (skupine proizvoda) sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Mađarske jesu „85“ – električne mašine i … (19,84 %), „27“ – mineralna goriva, … (15,03 %), „84“ – nuklearni reaktori, … (13,2 %), „87“ – vozila osim željezničkih … (8,25 %), „39“ – plastika i proizvodi … (4,56 %), „30“ – farmaceutski proizvodi (3,26 %), „72“ – željezo i čelik (2,61 %), „38“ – mješoviti kemijski proizvodi (2,52 %), „73“ – proizvodi od željeza … (2,26 %), te „90“ – optički, fotografski … (2,01 %).
Ostale grupe proizvoda u uvozu Mađarske čine 26,46 % od ukupnog uvoza Mađarske sa svjetskog tržišta.”][vc_custom_heading text=”Članstvo u međunarodnim organizacijama” font_container=”tag:h4|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text]Posljedično svom članstvu u međunarodnim institucijama, asocijacijama i organizacijama, Mađarska aktivno učestvuje u njihovom radu. Stoga ih navodimo nekolicinu iz okvira pravnih formi u kojima Mađarska jeste član slijedom:
- UN
- WTO
- IMF
- IBRD
- OECD
- NATO
- OSCE
- Vijeće Europe
- EU
- „Schengen Convention“
- EBRD
- UNESCO
- ostale
Pozivni (telefonski broj zemlje): 00 (36)
Internet domena: .hu[/vc_column_text][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1/2”][vc_custom_heading text=”Glavni izvozni partneri TOP 10 / 2022 / %” font_container=”tag:h5|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_round_chart stroke_width=”2” values=”%5B%7B%22title%22%3A%22Njema%C4%8Dka%22%2C%22value%22%3A%2225.2%20%25%22%2C%22color%22%3A%22blue%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Italjja%22%2C%22value%22%3A%225.7%25%22%2C%22color%22%3A%22chino%22%2C%22custom_color%22%3A%22%23555555%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Rumunija%22%2C%22value%22%3A%225.3%20%25%22%2C%22color%22%3A%22sandy-brown%22%2C%22custom_color%22%3A%22%23ebebeb%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Slova%C4%8Dka%22%2C%22value%22%3A%225.1%20%25%22%2C%22color%22%3A%22mulled-wine%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236ab165%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Austrija%22%2C%22value%22%3A%224.5%20%25%22%2C%22color%22%3A%22mulled-wine%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236ab165%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Poljska%22%2C%22value%22%3A%224.3%20%25%22%2C%22color%22%3A%22juicy-pink%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236dab3c%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Francuska%20%20%22%2C%22value%22%3A%224.2%20%25%22%2C%22color%22%3A%22violet%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236dab3c%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22%C4%8Ce%C5%A1ka%20Republika%22%2C%22value%22%3A%224.2%20%25%22%2C%22color%22%3A%22mulled-wine%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236ab165%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Holandija%22%2C%22value%22%3A%223.6%20%25%22%2C%22color%22%3A%22sky%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236dab3c%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22SAD%22%2C%22value%22%3A%223.5%20%25%22%2C%22color%22%3A%22orange%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236dab3c%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Ostale%20zemlje%22%2C%22value%22%3A%2234.4%20%25%22%2C%22color%22%3A%22orange%22%2C%22custom_color%22%3A%22%236dab3c%22%7D%5D”][vc_column_text]Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 50 vanjskotrgovinskih partnera Mađarske na čijim tržištima je realiziran uvoz iz Mađarske, što je jasno i uočljivo ukoliko pogledamo cjelokupno svjetsko tržište.[/vc_column_text][/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1/2”][vc_custom_heading text=”Najznačajniji partneri u uvozu Mađarske u 2022.godini:” font_container=”tag:h5|text_align:left” use_theme_fonts=”yes”][vc_round_chart stroke_width=”2” values=”%5B%7B%22title%22%3A%22Njema%C4%8Dka%22%2C%22value%22%3A%2223.8%22%2C%22color%22%3A%22blue%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Kina%22%2C%22value%22%3A%227.1%20%25%22%2C%22color%22%3A%22chino%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2350485b%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Austrija%22%2C%22value%22%3A%226.1%20%25%22%2C%22color%22%3A%22pink%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Slova%C4%8Dka%22%2C%22value%22%3A%225.9%20%25%22%2C%22color%22%3A%22violet%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Poljska%22%2C%22value%22%3A%225.7%20%25%22%2C%22color%22%3A%22turquoise%22%2C%22custom_color%22%3A%22%23fe6c61%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Holandija%22%2C%22value%22%3A%224.9%20%25%22%2C%22color%22%3A%22orange%22%2C%22custom_color%22%3A%22%238d6dc4%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22%C4%8Ce%C5%A1ka%20Republika%22%2C%22value%22%3A%224.9%20%25%22%2C%22color%22%3A%22sandy-brown%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Italija%22%2C%22value%22%3A%224.5%20%25%22%2C%22color%22%3A%22mulled-wine%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Francuska%22%2C%22value%22%3A%223.2%20%25%22%2C%22color%22%3A%22chino%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Ruska%20Federacija%22%2C%22value%22%3A%223.1%20%25%22%2C%22color%22%3A%22sandy-brown%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%2C%7B%22title%22%3A%22Ostale%20zemlje%22%2C%22value%22%3A%2230.8%20%25%22%2C%22color%22%3A%22violet%22%2C%22custom_color%22%3A%22%2358b9da%22%7D%5D”][vc_column_text]Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 50 vanjskotrgovinskih partnera Mađarske sa čijih je tržišta registriran izvoz u Mađarsku.
Izvor: Intracen.org („Trade Map“)[/vc_column_text][/vc_column_inner][/vc_row_inner][vc_custom_heading text=”Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvoz” use_theme_fonts=”yes” subtitle=”Porezna struktura”][vc_column_text]Porez na dodanu vrijednost (PDV)
Standardna stopa predmetnog poreza koja se primjenjuje na sve robe i usluge (osim onih koji se oporezuju po sniženoj stopi ili su predmet izuzeća od plaćanja PDV – a) iznosi 27 %.
Snižene stope PDV – a iznose 18 % i 5 % što ovisi o vrsti proizvoda i (ili) usluge kao predmetu oporezivanja. Stopa PDV – a od 18 % primjenjuje se na robe poput mlijeka i pekarskih proizvoda, dok je dodatno snižena stopa PDV – a od 5 % uvedena na medicinsku opremu, opremu za zaštitu zdravlja, knjige i časopise.
Carine u Mađarskoj
„MFN“ carinske stope Mađarske u 2020. godini za dalje navedenu klasifikaciju proizvoda iznose kako slijedi:
- „Svi proizvodi“ (4,32 %)
- „Poljoprivredni proizvodi“ (5,58 %)
- „Industrijski proizvodi“ (3,96 %)
Carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, kao i uvozne carinske deklaracije i potrebna je u svrhu provođenja carinskog postupka na određenom carinskom prostoru.
Pored prethodno navedenog, obavezno je poštivanje svih dodatnih zahtjeva institucija, tijela i organa Mađarske. Zahtjevi moraju biti usklađeni sa važećom zakonodavnom legislativom tržišta (zemlje) čime se i reguliraju carinski postupci na određenom tržištu.
Na energente poput struje, mineralna goriva, mineralna ulja, alkohol, alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode plaćaju se akcize na predmetnom tržištu.
Tehnička sigurnost proizvoda osigurava se uvođenjem i primjenom standarda koji su praćeni regulativom o pakiranju proizvoda, etiketiranju i dodatnom označavanju proizvoda, te implementacijom navedene regulative kroz proces pripreme i plasmana proizvoda.
Također je neophodno obratiti pažnju na važeće propise u oblasti marketinga, oglašavanja i promocije proizvoda i (ili) usluga na mađarskom tržištu.
Restrikcije uvoza u Europsku uniju uvedene su od strane EU administracije na poljoprivredne proizvode, željezo i čelik, ali i na pojedine proizvode od aluminija.
Dokumentacija za izvoz
Pod dokumentacijom potrebnom za izvoz navodimo komercijalnu fakturu, (original i dvije kopije), certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, policu osiguranja, te shodno vrsti i namjeni proizvoda i (ili) usluga … veterinarska, sanitarna i fito – sanitarna dozvola, odnosno ostala dokumentacija zatražena od nadležnih institucija, organa i tijela Europske unije i Mađarske.
Izvor: World Bank (World Development Indicators)[/vc_column_text][vc_custom_heading text=”Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Mađarskom” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text][xyz-ips snippet=”vanjsko-trgovinska-razmjena”]
[/vc_column_text][vc_column_text][xyz-ips snippet=”vanjsko-trgovinska-razmjena-tarife-izvoz-top10”]
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
[xyz-ips snippet=”vanjsko-trgovinska-razmjena-tarife-uvoz-top10”]
Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine
SPORAZUMI
Bosna i Hercegovina je sa Europskom unijom i njenim članicama, odnosno europskom zajednicom država, potpisala „Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju“ 16. juna 2008. godine. Sporazum je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.
Predmetni Sporazum reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i Europske unije, te je između sporazumnih strana time uspostavljeno područje slobodne trgovine.
Pored „Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“, 2016. godine potpisan je i „Protokol“ uz navedeni dokument.
Prethodno spomenutom dokumentu Bosna i Hercegovina je sa Mađarskom potpisala „Sporazum o unapređenju i recipročnoj zaštiti investicija“, te niz drugih bilateralnih pravnih akata u području diplomatskih odnosa, ali i sporazume na polju ekonomske suradnje u oblastima trgovine, infrastrukturnih projekata, sigurnosnih pitanja i pitanja granične suradnje, te financijske podrške.
„Odluku o ratifikaciji Sporazuma o unapređenju i recipročnoj zaštiti investicija“ možete pogledati na web stranici Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Shodno postojećoj informaciji, objavljenoj na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine, „Sporazum o unapređenju i recipročnoj zaštiti investicija“ je ratificiran 22.12.2003. godine.
Informaciju o bilateralnoj i multilateralnoj suradnji između Bosne i Hercegovine i Mađarske, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata, (potpisanih, ratificiranih ili onih u postupku) između Bosne i Hercegovine i Mađarske, možete potražiti na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.
Jednako tako sadržaj i tekstove bilateralnih sporazuma između Bosne i Hercegovine i Mađarske, ali i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, možete pronaći na web stranici Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.[/vc_column_text][vc_empty_space][vc_custom_heading text=”Korisne adrese” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text]
- Svjetska banka
- Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine
- Ambasada Mađarske u Bosni i Hercegovini
- Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
- Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine
[/vc_column_text][vc_custom_heading text=”Pitajte nas” use_theme_fonts=”yes”][vc_column_text]Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”[/vc_column_text][contact-form-7 id=”1272” title=”Pitajte nas.”][vc_empty_space][/vc_column][vc_column width=”1/4”][stm_sidebar sidebar=”3180”][/vc_column][/vc_row]