Mađarska

• Primarni (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Mađarske iznosi (3,45 %);
• Sekundarni (uključujući i građevinarstvo): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Mađarske iznosi (25,5 %);
• Tercijarni (usluge): dodatna vrijednost sektora u strukturi BDP-a Mađarske iznosi (56,6 %).

Glavne grane primarnog sektora: ratarstvo (pšenica i kukuruz), voćarstvo, povrtlarstvo, stočarstvo (uzgoj svinja), te peradarstvo (uzgoj piladi, patki, purana i sl.) .

Glavne grane sekundarnog (industrijskog) sektora: energetika, rudarstvo, metalna, mašinska i elektro – industrija, auto – industrija, naftna industrija, kemijska industrija, farmaceutska industrija, prehrambena industrija, te drvna industrija.

Glavne grane tercijarnog sektora: trgovina, turizam, transport, telekomunikacija, građevinarstvo, te financije i osiguranje.

Izvor:       World Bank (World Development Indicators)

Australia Group, BIS, CD, CE, CEI, CERN, EAPC, EBRD, EIB, ESA, EU, FAO, G-9, IAEA, IBRD, ICAO, ICC (nacionalni komitet), ICRM, IDA, IEA, IFAD, IFC, IFRCS, ILO, IMF, IMO, IMSO, Interpol, IOC, IOM, IPU, ISO, ITSO, ITU, ITUC (NVO), MIGA, MINURSO, NATO, NEA, NSG, OAS (posmatrač), OECD, OIF (posmatrač), OPCW, OSCE, PCA, Schengen Convention, SELEC, UN, UNCTAD, UNESCO, UNFICYP, UNHCR, UNIDO, UNIFIL, UNWTO, UPU, WCO, WFTU (NVO), WHO, WIPO, WMO, WTO, ZC.

Internet domain: .hu
Telefonski kod: +36

Na Listi zemalja – uvoznica iz Mađarske, Bosna i Hercegovina nalazi se među prvih pedeset (50) mađarskih partnera u 2021. godini.

Na Listi zemalja – izvoznica u Mađarsku, Bosna i Hercegovina nalazi se među prvih pedeset (50) mađarskih partnera u 2021. godini.

Izvor:       Intracen (Trade Map)

Standardna stopa PDV- a u Mađarskoj iznosi 27 %. Primjenjuje se na svu robu koja nije predmet snižene stope PDV-a ili izuzeća od PDV-a.

Snižene stope PDV-a iznose 18 % i primjenjuju se na mlijeko i pekarske proizvode, te 5 % na medicinsku opremu i opremu za zaštitu zdravlja, knjige, časopise i sl. ( Više informacija ).

Carinska stopa za sve proizvode, po MFN, iznosi: (4,3 %) u 2020. godini;

Carinska stopa za primarne proizvode, po MFN, iznosi:  (5,6 %) u 2020. godini;

Carinska stopa za industrijske proizvode, po MFN, iznosi: (4,0 %) u 2020. godini.

Akcize u EU primjenjuju se na: alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, mineralna goriva i ulja, energiju (prirodni gas, ugalj, struja).

Potrebna carinska dokumentacija je slijedeća: trgovinska faktura, deklaracija o carinskoj vrijednosti robe, transportni dokumenti, pakirna lista, uvozna carinska deklaracija (Single Administrative Document – SAD).

Tehnički zahtjevi tržišta odnose se na: sigurnost proizvoda, tehničke standarde, pakiranje proizvoda, etiketiranje i EU Ecolabel.

Restrikcije uvoza u EU odnose se na: poljoprivredne proizvode, željezo i čelik, te pojedine proizvode od aluminija.

 Izvor:       www.europa.eu ;

World Bank (World Development Indicators)

Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Mađarsku, u 2021.godini

                               Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Mađarske, u 2021.godini        

                 Izvor:       Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Sporazumi:

Bosna i Hercegovina je potpisala Sporazum o unapređenju i recipročnoj zaštiti investicija sa Mađarskom.

( Više informacija na:  Pregled sporazuma između Bosne i Hercegovine i Mađarske ).

Bosna i Hercegovina je, 16. juna 2008. godine, sa Evropskim zajednicama i njihovim državama članicama potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između BiH i EU. U skladu sa SSP-om, između Bosne i Hercegovine i Evropske unije uspostavljeno je područje slobodne trgovine.

2016. godine, potpisan je Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine, s jedne strane, i Evropskih zajednica i njihovih država članica, s druge strane.

(Vidi: Detaljan pregled odnosa između EU i Bosne i Hercegovine ).            

Izvor:       Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine;
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine

• World Bank (Open Data)
• Ambasada Mađarske u Bosni i Hercegovini (INFO-LINK)
• Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjskih / spoljnih poslova (LINK)
• Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjske / spoljne trgovine i ekonomskih odnosa (LINK)
• Bosna i Hercegovina – Agencija za promociju stranih investicija (LINK)
• Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (LINK)

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”