Službeni naziv zemlje: Republika Latvija
Položaj: sjeverna Evropa
Glavni grad: Riga
Službeni jezik: latvijski
Političko uređenje: ustavna republika (parlamentarna demokracija)
Ukupna površina: 64.589 km2
Stanovništvo: 1.884.490 (podatak iz 2021. godine)
Valuta: euro (EUR ili €)
Aktuelni ekonomski pokazatelji: (1990– 2022)
| 2000. | POKAZATELJ | 2010. | 2015. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. |
| 2.367.550,00 | Stanovništvo, ukupno | 2.097.555,00 | 1.977.527,00 | 1.913.822,00 | 1.900.449,00 | 1.884.490,00 | .. |
| 19.012.912.720,65 | BND, PPP (USD) | 37.513.713.298,93 | 49.152.676.312,23 | 62.011.829.737,24 | 61.112.962.226,48 | 63.298.144.917,42 | .. |
| 8.030,00 | BND po glavi stanovnika, PPP (USD) | 17.880,00 | 24.860,00 | 32.400,00 | 32.160,00 | 33.590,00 | .. |
| 7.958.852.838,93 | BDP (USD) | 23.956.163.076,56 | 27.263.090.547,06 | 34.343.961.072,82 | 34.601.740.323,34 | 39.853.501.579,82 | .. |
| 3.361,64 | BDP po glavi stanovnika (USD) | 11.420,99 | 13.786,46 | 17.945,22 | 18.207,14 | 21.148,16 | .. |
| 5,68 | Godišnji rast BDP – a (%) | -4,46 | 3,89 | 2,57 | -2,20 | 4,07 | .. |
| -290.706.944,74 | Bilans tekućeg računa (saldo, USD) | 412.690.878,21 | -158.160.590,41 | -200.203.279,65 | 918.669.925,96 | -1.699.596.978,21 | -2.642.193.604,96 |
| -3,65 | Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % | 1,72 | -0,58 | -0,58 | 2,65 | -4,26 | .. |
| 36,78 | Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 53,26 | 60,28 | 59,81 | 59,90 | 63,47 | .. |
| 44,75 | Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % | 55,35 | 61,98 | 60,47 | 58,93 | 66,90 | .. |
| 2,65 | Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) | -1,08 | 0,17 | 2,81 | 0,22 | 3,28 | 17,31 |
| 324.184.857,47 | SDI, neto priljev (USD) | 474.983.591,20 | 812.843.819,52 | 1.114.592.059,20 | 938.191.969,15 | 3.721.078.149,78 | 1.216.506.137,01 |
| .. | Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) | 15,50 | 5,50 | 5,50 | .. | .. | .. |
Najznačajnije industrijske grane
Glavne grane primarnog sektora: šumarstvo, poljoprivreda (ratarstvo), ali i ribarstvo.
Glavne grane sekundarnog sektora: metalna, elektro i auto industrija, kemijska industrija, drvna industrija, te prehrambena industrija.
Glavne grane tercijarnog sektora: trgovina, telekomunikacije, financije i osiguranje, transport, pa i građevinske usluge.
Izvor: Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)
Izvoz / vrijednost i struktura
0
Ukupan izvoz Latvije na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 22,47 mlrd. USD.
Prvih deset (10) grupa proizvoda sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Latvije navodimo slijedom: „Drvo i proizvodi ...“ (17,45 %), „Mineralna goriva, mineralna ...“ (12,5 %), „Električne mašine i ...“ (9%), „Mašine, mehanički uređaji, ...“ (5,24 %), „Žitarice“ (4,63 %), „Vozila osim željezničkih ...“ (4,06 %), „Proizvodi od željeza ...“ (3,17 %), „Pića, alkoholi i ...“ (3,03 %), „Farmaceutski proizvodi“ (3 %), te „Namještaj, kreveti, madraci, ...“ (2,49 %).
Ostale grupe proizvoda u izvozu Latvije čine (35,73 %) ukupnog izvoza spomenute zemlje na međunarodno tržište.
Uvoz / vrijednost i struktura
0
Ukupan uvoz Latvije sa svjetskog tržišta, u 2022. godini, iznosio je 27,92 mlrd. USD.
Prvih deset (10) grupa proizvoda sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Latvije jesu „Mineralna goriva, mineralna ...“ (20,53 %), „Električne mašine i ...“ (9,4 %), „Mašine, mehanički uređaji, ...“ (7,84 %), „Vozila osim željezničkih ...“ (6,73 %), „Plastika i proizvodi ...“ (3,71 %), „Drvo i proizvodi ...“ (3,41 %), „Farmaceutski proizvodi“ (3,35 %), „Zračne letjelice, svemirske ...“ (2,94 %), „Željezo i čelik“ (2,79 %), te „Pića, alkoholi i ...“ (2,39 %).
Ostale grupe proizvoda u uvozu Latvije čine (36,91 %) ukupnog uvoza spomenute zemlje sa svjetskog tržišta.
Članstvo u međunarodnim organizacijama
Republika Latvija je članica mnogobrojnih međunarodnih institucija, asocijacija i organizacija od kojih navodimo redom:
- UN
- WTO
- MMF
- OSCE
- Vijeće Europe
- EU
- itd.
Pozivni (telefonski broj zemlje): 00 (371)
Internet domena: .lv
Glavni izvozni partneri / 2022 / %
Među uvoznicima proizvoda iz Latvije, a promatrajući svjetsko tržište, Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 100 partnera.
Glavni uvozni partneri / 2022 / %
Među izvoznicama proizvoda u Latviju, uzimajući u obzir cjelokupno svjetsko tržište, Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 100 partnera Latvije.
Izvor: Intracen.org („Trade Map“)
Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura
PDV u Republici Latviji
Standardna stopa predmetnog poreza u Republici Latviji, koja je primjenjljiva na sve robe i usluge – osim onih koji se oporezuju po sniženoj stopi od 12 % ili 5 % ili su pak predmet izuzeća od plaćanja PDV – a, iznosi 21 %.
Carine i carinska dokumentacija
Prema podacima iz 2020. godine, a shodno MFN – u, carinske stope za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda iznose kako slijedi:
- „Svi proizvodi“ (4,32 %)
- „Poljoprivredni proizvodi“ (5,58 %)
- „Industrijski proizvodi“ (3,96 %)
Na alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja i energiju (prirodni plin, ugalj, struja) plaćaju se akcize na prostoru Evropske unije.
Potrebna carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, uvozne carinske deklaracije (Single Administrative Document – SAD).
Zahtjevi tržišta, u pogledu tehničke sigurnosti proizvoda, u prvom se redu odnose na standarde, ali se istodobno primjenjuju i regulative vezane za pakiranje proizvoda, etiketiranje i posebno, odnosno dodatno označavanje proizvoda poput onih organskih, zatim na marketing i oglašavanje proizvoda, te na druge slične mjere reguliranja tržišta Republike Latvije, odnosno Evropske unije.
Na poljoprivredne proizvode, proizvode kao što su željezo i čelik, te na određene proizvode od aluminija, uvedene su restrikcije na uvoz u Evropsku uniju.
Dokumentacija za izvoz
Pod dokumetacijom potrebnom za obavljanje izvoza navodimo komercijalnu fakturu, (original i dvije kopije), certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, specifikaciju robe, policu osiguranja, te shodno proizvodu i veterinarsku, sanitarnu i fito – patološku dokumentaciju, odnosno sva potrebna i zahtjevana uvjerenja i dozvole od strane nadležnih institucija EU i Republike Latvije.
Izvor: World Bank (World Development Indicators)
Official site of the EU
Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Republikom Latvijom
| VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA | 2018. – 2022. | 2018. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. |
| Jedinica mjere: | (KM) | (KM) | (KM) | (KM) | (KM) | (KM) |
| 1.) UKUPNO | 19.588.501,00 | 4.038.530,72 | 3.111.322,47 | 2.495.674,61 | 3.640.225,28 | 6.302.747,87 |
| 2.) IZVOZ | 44.798.079,00 | 5.947.535,52 | 6.138.097,38 | 7.424.055,95 | 12.097.756,28 | 13.190.633,98 |
| 3.) UVOZ | 64.386.580,00 | 9.986.066,24 | 9.249.419,85 | 9.919.730,56 | 15.737.981,56 | 19.493.381,85 |
| 4.) SALDO | -25.209.578,00 | -1.909.004,80 | -3.026.774,91 | -4.928.381,34 | -8.457.531,00 | -6.887.886,11 |
| 5.) POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%) | 43,73 | 67,90 | 50,69 | 33,62 | 30,09 | 47,78 |
Izvor: Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine
Vodećih 10 proizvoda u ukupnom izvozu u Latviju
| 2022. GODINA | |||
| PREDMET ANALIZE | |||
| Tarifni broj | Opis tarifnog broja | Vrijednost (KM) | Udio pojedinih proizvoda u ukupnom izvozu u Latviju |
| 8403 | Kotlovi za centralno grijanje, osim kotlova iz … | 2.125.281,04 | 33,72% |
| 9406 | Montažne zgrade | 1.699.524,49 | 26,96% |
| 7321 | Peći za zagrijavanje prostorija, štednjaci, … | 653.921,23 | 10,38% |
| 9403 | Ostali namještaj i njegovi dijelovi: | 326.225,11 | 5,18% |
| 3004 | Lijekovi … | 269.148,81 | 4,27% |
| 8451 | Mašine (osim mašina iz tar. br. 84.50) za pranje, … | 266.851,43 | 4,23% |
| 8415 | Uređaji za klimatizaciju, sa ventilatorom na motor | 237.214,55 | 3,76% |
| 9013 | Uređaji sa tekućim kristalima koij nisu proizvodi | 199.122,72 | 3,16% |
| 8465 | Alatne mašine … | 147.469,72 | 2,34% |
| 8516 | Električni protočni i akumulacioni grijači vode i | 109.177,30 | 1,73% |
| Prvih 10 proizvoda u ukupnom izvozu u Latviju | 6.033.936,40 | 95,74% | |
| Ostali | 268.811,60 | 4,26% | |
Izvor: Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine
Vodećih 10 proizvoda u ukupnom uvozu iz Latvije
| 2022. GODINA | |||
| PREDMET ANALIZE | |||
| Tarifni broj | Opis tarifnog broja | Vrijednost (KM) | Udio pojedinih proizvoda u ukupnom uvozu iz Latvije |
| 7019 | Staklena vlakna (uključujući staklenu vunu) i … | 3.044.087,40 | 23,08% |
| 2710 | Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih … | 2.555.523,77 | 19,37% |
| 8473 | Dijelovi i pribor … | 1.136.325,92 | 8,61% |
| 2703 | Test (uključujući tresetnu smolu) neaglomerisan … | 1.077.668,65 | 8,17% |
| 4911 | Ostali štampani materijali, uključujući štampane … | 915.524,15 | 6,94% |
| 8517 | Električni aparati za žičnu telefoniju i telegrafi | 652.586,46 | 4,95% |
| 8471 | Mašine za automatsku obradu podataka i njihove … | 614.030,39 | 4,66% |
| 4412 | Šperploče, furnirane ploče i ostali slojeviti … | 599.107,09 | 4,54% |
| 3820 | Preparati protiv smrzavanja i … | 438.938,61 | 3,33% |
| 8415 | Uređaji za klimatizaciju, sa ventilatorom na … | 274.748,20 | 2,08% |
| Prvih 10 proizvoda u ukupnom uvozu iz Latvije | 11.308.540,64 | 85,73% | |
| Ostali | 1.882.093,36 | 14,27% | |
Izvor: Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine
SPORAZUMI
Bosna i Hercegovina je sa Evropskom zajednicom i njenim (državama) članicama potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 16. juna 2008. godine, koji je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, te je između sporazumnih strana uspostavljeno područje slobodne trgovine.
Pored Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, 2016. godine, potpisan je i Protokol uz navedeni dokument.
Kronološki pregled sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Latvije potražite na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.
Korisne adrese
- Svjetska banka
- Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova
- Ambasada Republike Latvije
- Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa
- Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine
Pitajte nas
Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”
Pogledajte promo video o BiH privredi
-
Poziv bh. kompanijama za međunarodni sajam „ISM 2023- sajam slatkiša i grickalica“ u Kelnu
VTK/STK BiH organizira posjetu bh. Kompanija međunarodnom sajmu „ ISM 2023- SAJAM SLATKIŠA I GRICKALICA ” koji će biti održan od 23. do 25. aprila 2023. godine. u Kelnu (Njemačka). “ISM 2023 – Međunarodni sajam slatkiša i grickalica“ održat će se u izložbenom centru u Kelnu (Njemačka) gdje će se predstaviti više od 1800 izlagača/kompanija
2023-03-16 -
Posjeta turske delegacije VTK/STK BiH
Delegacija turskih kompanija, predvođena Privrednom komorom Zile, boravi u posjeti Bosni i Hercegovini tokom koje je predviđeno održavanje poslovnih susreta radi unapređenja ekonomske saradnje Bosne i Hercegovine i Republike Turske te povećanja postojećeg obima spoljnotrgovinske razmjene između dvije zemlje. Tokom sastanka turskih privrednika s delegacijom Vanjskotrgovinske/ Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine potpredsjednik VTK BiH Ahmet
2023-03-14 -
Poziv za B2B susrete u okviru sajma Hannover Messe 2023
Europska poduzetnička mreža povodom održavanja sajma industrije i tehnologije Hannover Messe organizira „Technology & Business Cooperation Days 2023“ međunarodne poslovne susrete koji će se održati u hibridnom obliku: 4. do 6.4.2023. godine – online 17. do 20.4.2023. godine na sajmu Hannover Messe uživo Komorski investicijski forum Zapadnog Balkana je jedan od suorganizatora događaja te će
2023-03-13 -
Nove poslovne ponude inostranih firmi za saradnju sa firmama iz BiH
– Usluge EEN mreže su provjerene, brze i besplatne- Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, kao koordinator Evropske preduzetničke mreže (EEN) u Federaciji Bosne i Hercegovine, u saradnji sa partnerima iz konzorcija (Sarajevska regionalna razvojna agencija, Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, INTERA Tehnološki Park, Mostar, BIT Centar, Tuzla, Razvojna agencija Unskosanskog kantona, Bihać i Zenička razvojna agencija,
2023-03-06