Službeni naziv zemlje:         Republika Latvija
Položaj:                                 sjeverna Evropa
Glavni grad:                          Riga
Službeni jezik:                      latvijski
Političko uređenje:               ustavna republika (parlamentarna demokracija)
Ukupna površina:                64.589 km2
Stanovništvo:                       1.884.490 (podatak iz 2021. godine)
Valuta:                                   euro (EUR ili €)

Aktuelni ekonomski pokazatelji: (1990– 2022)

2000. POKAZATELJ 2010. 2015. 2019. 2020. 2021. 2022.
2.367.550,00 Stanovništvo, ukupno 2.097.555,00 1.977.527,00 1.913.822,00 1.900.449,00 1.884.490,00 ..
19.012.912.720,65 BND, PPP (USD) 37.513.713.298,93 49.152.676.312,23 62.011.829.737,24 61.112.962.226,48 63.298.144.917,42 ..
8.030,00 BND po glavi stanovnika, PPP (USD) 17.880,00 24.860,00 32.400,00 32.160,00 33.590,00 ..
7.958.852.838,93 BDP (USD) 23.956.163.076,56 27.263.090.547,06 34.343.961.072,82 34.601.740.323,34 39.853.501.579,82 ..
3.361,64 BDP po glavi stanovnika (USD) 11.420,99 13.786,46 17.945,22 18.207,14 21.148,16 ..
5,68 Godišnji rast BDP – a (%) -4,46 3,89 2,57 -2,20 4,07 ..
-290.706.944,74 Bilans tekućeg računa (saldo, USD) 412.690.878,21 -158.160.590,41 -200.203.279,65 918.669.925,96 -1.699.596.978,21 -2.642.193.604,96
-3,65 Bilans tekućeg računa (udio u BDP – u) % 1,72 -0,58 -0,58 2,65 -4,26 ..
36,78 Izvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % 53,26 60,28 59,81 59,90 63,47 ..
44,75 Uvoz roba i usluga (udio u BDP – u) % 55,35 61,98 60,47 58,93 66,90 ..
2,65 Godišnja stopa inflacije – potrošačke cijene (%) -1,08 0,17 2,81 0,22 3,28 17,31
324.184.857,47 SDI, neto priljev (USD) 474.983.591,20 812.843.819,52 1.114.592.059,20 938.191.969,15 3.721.078.149,78 1.216.506.137,01
.. Potrebno vrijeme za otvaranje firme – dan(i) 15,50 5,50 5,50 .. .. ..

Najznačajnije industrijske grane

Primarni (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo):
I)ndustrijski (uključujući i građevinarstvo):
Tercijarni (usluge):

Glavne grane primarnog sektora: šumarstvo, poljoprivreda (ratarstvo), ali i ribarstvo.

Glavne grane sekundarnog sektora: metalna, elektro i auto industrija, kemijska industrija, drvna industrija, te prehrambena industrija.

Glavne grane tercijarnog sektora: trgovina, telekomunikacije, financije i osiguranje, transport, pa i građevinske usluge.

Izvor:      Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)

Izvoz / vrijednost i struktura

0

Ukupan izvoz Latvije na svjetsko tržište u 2022. godini iznosio je 22,47 mlrd. USD.
Prvih deset (10) grupa proizvoda sa vodećim udjelima u ukupnom izvozu Latvije navodimo slijedom: „Drvo i proizvodi ...“ (17,45 %), „Mineralna goriva, mineralna ...“ (12,5 %), „Električne mašine i ...“ (9%), „Mašine, mehanički uređaji, ...“ (5,24 %), „Žitarice“ (4,63 %), „Vozila osim željezničkih ...“ (4,06 %), „Proizvodi od željeza ...“ (3,17 %), „Pića, alkoholi i ...“ (3,03 %), „Farmaceutski proizvodi“ (3 %), te „Namještaj, kreveti, madraci, ...“ (2,49 %).
Ostale grupe proizvoda u izvozu Latvije čine (35,73 %) ukupnog izvoza spomenute zemlje na međunarodno tržište.

Uvoz / vrijednost i struktura

0

Ukupan uvoz Latvije sa svjetskog tržišta, u 2022. godini, iznosio je 27,92 mlrd. USD.
Prvih deset (10) grupa proizvoda sa vodećim udjelima u ukupnom uvozu Latvije jesu „Mineralna goriva, mineralna ...“ (20,53 %), „Električne mašine i ...“ (9,4 %), „Mašine, mehanički uređaji, ...“ (7,84 %), „Vozila osim željezničkih ...“ (6,73 %), „Plastika i proizvodi ...“ (3,71 %), „Drvo i proizvodi ...“ (3,41 %), „Farmaceutski proizvodi“ (3,35 %), „Zračne letjelice, svemirske ...“ (2,94 %), „Željezo i čelik“ (2,79 %), te „Pića, alkoholi i ...“ (2,39 %).
Ostale grupe proizvoda u uvozu Latvije čine (36,91 %) ukupnog uvoza spomenute zemlje sa svjetskog tržišta.

Članstvo u međunarodnim organizacijama

Republika Latvija je članica mnogobrojnih međunarodnih institucija, asocijacija i organizacija od kojih navodimo redom:

  • UN
  • WTO
  • MMF
  • OSCE
  • Vijeće Europe
  • EU
  • itd.

Pozivni (telefonski broj zemlje):        00 (371)

Internet domena:                             .lv

Glavni izvozni partneri / 2022 / %

Među uvoznicima proizvoda iz Latvije, a promatrajući svjetsko tržište, Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 100 partnera.

Glavni uvozni partneri / 2022 / %

Među izvoznicama proizvoda u Latviju, uzimajući u obzir cjelokupno svjetsko tržište, Bosna i Hercegovina se nalazi u prvih 100 partnera Latvije.

Izvor:      Intracen.org („Trade Map“)

Porezi, carine i dokumenti potrebni za izvozPorezna struktura

PDV u Republici Latviji

Standardna stopa predmetnog poreza u Republici Latviji, koja je primjenjljiva na sve robe i usluge – osim onih koji se oporezuju po sniženoj stopi od 12 % ili 5 % ili su pak predmet izuzeća od plaćanja PDV – a, iznosi 21 %.

Carine i carinska dokumentacija

Prema podacima iz 2020. godine, a shodno MFN – u, carinske stope za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda iznose kako slijedi:

  • „Svi proizvodi“ (4,32 %)
  • „Poljoprivredni proizvodi“ (5,58 %)
  • „Industrijski proizvodi“ (3,96 %)

Na alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, mineralna goriva, mineralna ulja i energiju (prirodni plin, ugalj, struja) plaćaju se akcize na prostoru Evropske unije.

Potrebna carinska dokumentacija sastoji se od trgovinske fakture, deklaracije o carinskoj vrijednosti robe, transportnih dokumenata, pakirne liste, uvozne carinske deklaracije (Single Administrative Document – SAD).

Zahtjevi tržišta, u pogledu tehničke sigurnosti proizvoda, u prvom se redu odnose na standarde, ali se istodobno primjenjuju i regulative vezane za pakiranje proizvoda, etiketiranje i posebno, odnosno dodatno označavanje proizvoda poput onih organskih, zatim na marketing i oglašavanje proizvoda, te na druge slične mjere reguliranja tržišta Republike Latvije, odnosno Evropske unije.

Na poljoprivredne proizvode, proizvode kao što su željezo i čelik, te na određene proizvode od aluminija, uvedene su restrikcije na uvoz u Evropsku uniju.

Dokumentacija za izvoz

Pod dokumetacijom potrebnom za obavljanje izvoza navodimo komercijalnu fakturu, (original i dvije kopije), certifikat o porijeklu robe, pakirnu listu, otpremnicu, specifikaciju robe, policu osiguranja, te shodno proizvodu i veterinarsku, sanitarnu i fito – patološku dokumentaciju, odnosno sva potrebna i zahtjevana uvjerenja i dozvole od strane nadležnih institucija EU i Republike Latvije.

Izvor:      World Bank (World Development Indicators)

Official site of the EU

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Republikom Latvijom

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA 2018. – 2022. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Jedinica mjere: (KM) (KM) (KM) (KM) (KM) (KM)
1.) UKUPNO 19.588.501,00 4.038.530,72 3.111.322,47 2.495.674,61 3.640.225,28 6.302.747,87
2.) IZVOZ 44.798.079,00 5.947.535,52 6.138.097,38 7.424.055,95 12.097.756,28 13.190.633,98
3.) UVOZ 64.386.580,00 9.986.066,24 9.249.419,85 9.919.730,56 15.737.981,56 19.493.381,85
4.) SALDO -25.209.578,00 -1.909.004,80 -3.026.774,91 -4.928.381,34 -8.457.531,00 -6.887.886,11
5.) POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%) 43,73 67,90 50,69 33,62 30,09 47,78

Izvor:      Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

Vodećih 10 proizvoda u ukupnom izvozu u Latviju

2022. GODINA
PREDMET ANALIZE
Tarifni broj Opis tarifnog broja Vrijednost (KM) Udio pojedinih proizvoda u ukupnom izvozu u Latviju
8403 Kotlovi za centralno grijanje, osim kotlova iz … 2.125.281,04 33,72%
9406 Montažne zgrade 1.699.524,49 26,96%
7321 Peći za zagrijavanje prostorija, štednjaci, … 653.921,23 10,38%
9403 Ostali namještaj i njegovi dijelovi: 326.225,11 5,18%
3004 Lijekovi … 269.148,81 4,27%
8451 Mašine (osim mašina iz tar. br. 84.50) za pranje, … 266.851,43 4,23%
8415 Uređaji za klimatizaciju, sa ventilatorom na motor 237.214,55 3,76%
9013 Uređaji sa tekućim kristalima koij nisu proizvodi 199.122,72 3,16%
8465 Alatne mašine … 147.469,72 2,34%
8516 Električni protočni i akumulacioni grijači vode i 109.177,30 1,73%
  Prvih 10 proizvoda u ukupnom izvozu u Latviju 6.033.936,40 95,74%
  Ostali 268.811,60 4,26%

Izvor:      Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

Vodećih 10 proizvoda u ukupnom uvozu iz Latvije

2022. GODINA
PREDMET ANALIZE
Tarifni broj Opis tarifnog broja Vrijednost (KM) Udio pojedinih proizvoda u ukupnom uvozu iz Latvije
7019 Staklena vlakna (uključujući staklenu vunu) i … 3.044.087,40 23,08%
2710 Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih … 2.555.523,77 19,37%
8473 Dijelovi i pribor … 1.136.325,92 8,61%
2703 Test (uključujući tresetnu smolu) neaglomerisan … 1.077.668,65 8,17%
4911 Ostali štampani materijali, uključujući štampane … 915.524,15 6,94%
8517 Električni aparati za žičnu telefoniju i telegrafi 652.586,46 4,95%
8471 Mašine za automatsku obradu podataka i njihove … 614.030,39 4,66%
4412 Šperploče, furnirane ploče i ostali slojeviti … 599.107,09 4,54%
3820 Preparati protiv smrzavanja i … 438.938,61 3,33%
8415 Uređaji za klimatizaciju, sa ventilatorom na … 274.748,20 2,08%
  Prvih 10 proizvoda u ukupnom uvozu iz Latvije 11.308.540,64 85,73%
  Ostali 1.882.093,36 14,27%

Izvor:      Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

SPORAZUMI

Bosna i Hercegovina je sa Evropskom zajednicom i njenim (državama) članicama potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 16. juna 2008. godine, koji je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, te je između sporazumnih strana uspostavljeno područje slobodne trgovine.

Pored Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, 2016. godine, potpisan je i Protokol uz navedeni dokument.

Kronološki pregled sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Latvije potražite na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.

Korisne adrese

  • Svjetska banka
  • Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova
  • Ambasada Republike Latvije
  • Bosna i Hercegovina – Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa
  • Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

Pitajte nas

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”

    Pogledajte promo video o BiH privredi
    bhprivreda
    Kako Vam možemo pomoci?

    Kontaktirajte nas ako imate bilo kakvih pitanja.

    • Poziv bh. kompanijama za međunarodni sajam „ISM 2023- sajam slatkiša i grickalica“ u Kelnu

      VTK/STK BiH organizira posjetu bh. Kompanija međunarodnom sajmu „ ISM 2023- SAJAM SLATKIŠA I GRICKALICA ” koji će biti održan od 23. do 25. aprila 2023. godine. u  Kelnu (Njemačka). “ISM 2023  – Međunarodni sajam slatkiša i grickalica“  održat će se  u izložbenom centru u  Kelnu  (Njemačka) gdje će se predstaviti više od 1800 izlagača/kompanija

      2023-03-16
    • Posjeta turske delegacije VTK/STK BiH

      Delegacija turskih kompanija, predvođena Privrednom komorom Zile, boravi u posjeti Bosni i Hercegovini tokom koje je predviđeno održavanje poslovnih susreta radi unapređenja ekonomske saradnje Bosne i Hercegovine i Republike Turske te povećanja postojećeg obima spoljnotrgovinske razmjene između dvije zemlje. Tokom sastanka turskih privrednika s delegacijom Vanjskotrgovinske/ Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine potpredsjednik VTK BiH Ahmet 

      2023-03-14
    • Poziv za B2B susrete u okviru sajma Hannover Messe 2023

      Europska poduzetnička mreža povodom održavanja sajma industrije i tehnologije Hannover Messe organizira „Technology & Business Cooperation Days 2023“ međunarodne poslovne susrete koji će se održati u hibridnom obliku: 4. do 6.4.2023. godine – online 17. do 20.4.2023. godine na sajmu Hannover Messe uživo   Komorski investicijski forum Zapadnog Balkana je jedan od suorganizatora događaja te će

      2023-03-13
    • Nove poslovne ponude inostranih firmi za saradnju sa firmama iz BiH

      – Usluge EEN mreže su provjerene, brze i besplatne- Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, kao koordinator Evropske preduzetničke mreže (EEN) u Federaciji Bosne i Hercegovine, u saradnji sa partnerima iz konzorcija (Sarajevska regionalna razvojna agencija, Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, INTERA Tehnološki Park, Mostar, BIT Centar, Tuzla, Razvojna agencija Unskosanskog kantona, Bihać i Zenička razvojna agencija,

      2023-03-06