Najznačajniji privredni sektori Kanade, 2019. godina

Shodno informaciji o dodanoj vrijednosti pojedinih sektora u strukturi bruto domaćeg proizvoda Kanade, primjetno je da primarni sektor (u svom dijelu vezanom za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo) sudjeluje sa 1,70 % u spomenutoj vrijednosti.

Zainteresiranost za poljoprivredu – ratarstvo i uzgoj industrijskih kultura (pšenica, ječam, uljarice, duhan), zatim voćarstvo, kao i povrtlarstvo vidljiva je na primjeru Kanade. Ribarstvo (izlov ribe, kavezni uzgoj ribljih vrsta, zaštita pojedinih slatkovodnih i morskih vrsta), te šumarstvo (održavanje šuma, obnova i pošumljavanje terena, zaštita šumskih bogatstava, zaštita lovišta, zaštita pojedinih biljnih i životinjskih sorti i vrsti) značajke su primarnog sektora Kanade.

Dodana vrijednost sekundarnog sektora (u dijelu industrijskih grana – uključujući i građevinarstvo) u bruto domaćem proizvodu iznosi 24,08 % i predstavlja važan dio u ukupnoj dodanoj vrijednosti u bruto domaćem proizvodu Kanade.

Drvna industrija – u segmentu proizvodnje papira, energetika, ali i kemijska industrija, potom metalna industrija, te prehrambena industrija utječu na rast spomenutog sektora u Kanadi.

Shodno navedenom, razvoj sektora se temelji na proizvodnji, preradi, obradi, doradi, kao i na ponudi gotovih proizvoda, te poluproizvoda dobivenih iz sirovinske osnove Kanade, ali i uvoza potrebnih sirovina i poluproizvoda, repromaterijala, te dijelova sa ostalih tržišta, zainteresiranih da ponude vlastitu sirovinu za proizvodnu i prerađivačku industriju Kanade.

Tercijalni sektor sačinjavaju uslužne privredne grane. Svojom dodanom vrijednošću sudjeluje sa 67,67 % u strukturi bruto domaćeg proizvoda Kanade, te se iz navedenog razloga smatra

najznačajnijim sektorom u kanadskom privrednom razvoju.

Trgovina, transport, financijske usluge, kao i osiguravajuća djelatnost, prednjače u tomu i potpomažu cjelokupnom rastu i razvoju Kanade, upravo kao što mu značajno doprinose i građevinarstvo – u domeni građevinskih usluga, te telekomunikacije.

Izvor:      Svjetska banka („Pokazatelji razvoja u svijetu“)

Slijedom članstva Kanade u međunarodnim institucijama, asocijacijama i (ili) organizacijama moguće je učestvovanje Kanade u njihovom radu. Stoga iz okvira međunarodnih pravnih organizacijskih formi navodimo nekolicinu institucija, asocijacija i (ili) organizacija u kojima je ova zemlja član i to kako slijedi u nastavku teksta:

• UN
• WTO
• IMF
• IBRD
• NAFTA
• OECD
• OSCE
• NATO
• FAO
• UNHCR
• WHO
• ILO
• UNESCO
• itd.

Pozivni (telefonski broj zemlje):        00 (+1)

Internet domena:                             .ca

Porezna struktura

Poresku strukuru u Kanadi čine porezi (GST) – federalnog i (PST) – provincijskog nivoa, a mogu se klasificirati u kategoriju poreza na promet.

„GST“ je u Kanadi poznat kao porez na dobra i usluge („goods and services tax“ – „GST“) i njegova stopa iznosi 5 %.

„PST“, odnosno porez na promet u kanadskim provincijama (ukupno deset provincija), u većini slučajeva iznosi 8 %.

Usklađivanje i harmonizacija poreske politike Kanade doveli su do uvođenja poreza „HST“ – „Harmonized Sales Tax“, tako da ovaj porez iznosi 13 % u većini kanadskih provincija, iako stopa spomenutog poreza varira shodno provinciji nastanka poreske obaveze.

Carine u Kanadi

Carinske stope Kanade po MFN režimu u 2020. godini, za dolje navedenu klasifikaciju proizvoda, iznose:

• „Svi proizvodi“ (3,26 %)
• „Poljoprivredni proizvodi“ (5,56 %)
• „Industrijski proizvodi“ (2,47 %)

Slijedom navedenog obavezno je poštivanje svih postavljenih zahtjeva institucija, tijela i organa Kanade. Takvi zahtjevi proizlaze iz važeće zakonodavne legislative zemlje – formulirane u zakonsku regulativu tržišta. Ispunjavanje zahtjeva dovodi do regulacije funkcioniranja tržištog prostora kroz sprovođenje carinskih postupaka i primjenu carinskih procedura važećih na datom tržištu.

Istodobno je neophodno obratiti pažnju na propise u oblasti marketinga, oglašavanja i promocije proizvoda i (ili) usluga na tržištu Kanade.

Zahtjev tržišta

Uvođenjem i primjenom standarda, koji su praćeni regulativom o pakiranju proizvoda, etiketiranju i dodatnom označavanju proizvoda, te implementacijom navedene regulative u procesu pripreme, proizvodnje i plasmana proizvoda – npr. certifikacija, standardizacija, brendiranje, … osigurava se i tehnička sigurnost proizvoda na tržištu.

Ipak, kao i mnogo koje drugo tržište, Kanada ima određena ograničenja i zabrane vezane za uvoz i (ili) izvoz roba i (ili) usluga.

Izvor:      World Bank (World Development Indicators)

Sporazumi:

Informaciju o bilateralnoj i multilateralnoj suradnji između Bosne i Hercegovine i Kanade, kao i kronološki pregled sporazuma i drugih akata – potpisanih, ratificiranih i (ili) onih u postupku (pregovaranja, usklađivanja, ugovaranja, potpisivanja, ratificiranja, objavljivanja u službenim glasilima potpisnica) između Bosne i Hercegovine i Kanade, možete potražiti na web stranici Ministarstva vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine.

U svrhu pridobivanja i (ili) formiranja detaljnije informacije, tekstove bilateralnih sporazuma između Bosne i Hercegovine i Kanade pogledajte na web stranici Ministarstva vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

S ciljem boljeg razumjevanja pravnog okvira za suradnju između Bosne i Hercegovine i Kanade, neophodno je u tumačenje spomenutog okvira uključiti odredbe sporazuma i ostalih pravnih akata iz domeni bilateralnih i multilateralnih odnosa, kako Bosne i Hercegovine, tako i Kanade.

Vodećih 10 proizvoda u izvozu Bosne i Hercegovine u Kanadu, 2022. godina 

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

Vodećih 10 proizvoda u uvozu Bosne i Hercegovine iz Kanade, 2022. godina 

Izvor:      Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine / Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine

1. Svjetska banka
2. Ministarstvo vanjskih (spoljnih) poslova Bosne i Hercegovine
3. Ambasada Kanade
4. Ministarstvo vanjske (spoljne) trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
5. Vanjskotrgovinska (Spoljnotrgovinska) komora Bosne i Hercegovine

Ukoliko Vam trebaju specifične informacije o određenom sektoru privrede u _________, molimo Vas da se obratite BHEPA osoblju zaduzenom za tu oblast (vidi kontakt informacije)”